fbpx

Castrova “vojska bijelih mantila”

U Venezueli radi oko 30.000 liječnika i medicinskih sestara, što Kubi donosi ili je makar donedavno donosilo tri milijarde dolara godišnje.

 

Da je živ, Fidel Castro bi itekako uživao. Međunarodne medicinske brigade, jedan od njegovih najdražih projekata, pomažu u dvije evropske države čiji je prihod po glavi stanovnika četiri puta (Italija) ili pet puta veći (Andora) od Kube. Riječ je o kubanskim timovima liječnika koji pomažu tijekom vanrednih stanja širom svijeta.

U Andoru su stigli 29. marta, ukupno nešto manje od pedeset ljudi, kako bi pomogli u borbi protiv pandemije Covid-19.

Kada je okončana revolucija na Kubi, na hiljade je liječnika pobjeglo sa tog otoka. Njih oko tri hiljade. Unatoč tome, godinu nakon revcolucije, 1960. Castro je poslao na stotine liječnika u pomoć čileanskoj regiji Valdiviji koju je tada uzdrmao razoran zemljotres. Kubansku pomoć koordinirao je liječnik imena Salvador Allende.

Nakon Čilea, brigada se našla u Alžiru. Kontingent kubanskih liječnika sletio je tamo u maju 1963. nakon što su alžirski liječnici i medicinske sestre pobjegli u Francusku pošto je ta zemlja proglasila nezavisnost 1962. godine.

Nakon toga se Castrio često hvalio svojom “vojskom bijelih mantila”. Posljednji put kada je ponudio pomoć 1000 profesionalaca američkom New Orleansu kako bi ublažio štetu nanesenu uraganom Katrina 2005. godine. Predsjednik je Bush, naravno, tu pomoć odbio.

Kubanci tvrde da su njihove misije uvijek bile herojske i altruističke. Ranjeni od eksplozije u Černobilu liječeni su na Kubi, pomagali su kada je ebola harala u Sierra Leoneu, zaraženima AIDS-om u Angoli, na Haitiju nakon zemljotresa…

Venezuela je dogovorila suradnju sa Catstrom. Zemlja bogata naftom treba liječnike u svojim sromašnim kvartovima. Kuba treba naftu a njenih trinaest medicinskih škola “proizvede” hiljade maturanata svake godine koje  više ne mogu interno apsorbirati. Kuba ima jednu od najviših stopa liječnika po stanovniku (11,8 na 1.000 stanovnika što je tri puta više od nekih evropskih zemalja).

U Venezueli radi oko 30.000 liječnika i medicinskih sestara, što Kubi donosi ili je makar donedavno donosilo tri milijarde dolara godišnje.

Kuba na taj način, zahvaljujući svom zdravstvu, zaradi godišnje između 6,5 i osam milijardi dolara  što je daleko ispred prihoda od turizma. Kuba posluje sa svim zemljama koje mogu priuštiti njene medicinske usluge. U Kataru jedna od glavnih javnih bolnica zapošljava 500 kubanskih liječnika i medicinskih sestara. To je mnogo jeftinija opcija za Katar od zapošljavanja europskih ili sjevernoameričkih stručnjaka.

Naravno, kada su Castrove zdravstvene brigade u pitanju, nije sve sjajno kako se to želi predstaviti. U Venecueli su ih često nazivali „doktor aspirin“ tvrdeći da većinu bolesti žele liječiti osnovnim medikamentima.

S druge strane, kubansko zdravstvo trpi zbog američkog embarga. Nemaju pristup zapadnoj medicinskoj tehnologiji i materijalima ili lijekovima najnovije generacije jer 95% njih ima neku komponentu ili patent koji krši američki embargo.

Američki State Department je apelirao na međunarodnu zajednicu da ne zapošljavaju zdravstvene brigade jer su to “programi zlostavljanja”. Tvrde da država Kuba zadržava 75% onoga što zaradi liječnik.

Međutim, liječnici se ne bune. Za mjesec dana rada u Evropi ili na Bliskom Istoku zarade onoliko koliko bi na Kubi zaradili za godinu.

PROČITAJTE I...

Površinski kop Turija nalazi se nekoliko kilometara od centra Banovića. Tu će, blizu mjesta gdje je upravna zgrada PK Turija, na jednom brežuljku, u budućnosti biti izgrađena TE Banovići. Na ulazu u PK Turija dočekao nas je tehnički rukovodilac površinske eksploatacije Ekrem Demirović. Već nakon nekoliko rečenica jasno vam je da je to čovjek koji poznaje svaki pedalj površinskog kopa od nekoliko kvadratnih kilometara. Čovjek koji zna svaku mašinu, iako ih na kopu rade deseci, od kamiona dampera, preko buldožera, gredera, rovokopača, utovarivača, bušilica do dizalica. Čovjek koji poznaje svakog radnika bez obzira na to što ih radi tu nekoliko stotina u tri smjene. Ekrem o rudniku zna sve

Historičari kažu da je Müllerova (Milerova) vila izgrađena 1912. godine, i to kao bolnica za radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrikšpital. Prvi upravitelj bio je čuveni doktor Adolf Hempt, a u vilu je pretvori Fritz Müller, treći direktor sodare

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!