fbpx

BZK „Preporod“ pokrenuo magazin za kulturu i društvo “Biserje”

U posljednja tri desetljeća nestale su velike bošnjačke izdavačke kuće, a veliki broj časopisa je i nastao i nestao. Stječe se dojam da Bošnjacima nije nedostajalo kvaliteta, ali ono što nedostaje jeste zasigurno kontinuitet. Novopokrenuti magazin za kulturu i društvo “Biserje”, za sada na portalu kao elektronski, a u dogledno vrijeme i kao printani medij, predstavlja novu platformu na kojoj se mogu naći svi dobrohotni, bez obzira na njihovo političko i ideološko uvjerenje, a koji su spremni uložiti vlastitu energiju za promicanje bošnjačke tradicije, bosanskoga jezika i savremene bošnjačke političke misli

Portal za kulturu i društvo Biserje.ba jedan je od niza novih projekata BZK „Preporod“ i prvi značajniji novi projekt koji najstarije bošnjačko nacionalno društvo predstavlja javnosti u povodu 30. godišnjice obnove rada BZK „Preporod“.

Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“, kaže da je riječ o projektu u oblasti internetsko-digitalne prezentacije kulture i društvenih pitanja, kojim će BZK „Preporod“ nastojati odgovoriti na potrebe savremenog digitalno-informacijskog konteksta, ali i na činjenicu da Bošnjaci danas žive razasuti širom svijeta i da ih je u sferi kulture i društva najlakše moguće povezati „nadaljinu“, tj. upravo putem internetsko-digitalnih platformi.

„U ovom obliku prezentirat ćemo i temeljne kulturne i društvene vrijednosti tradicije, posebno ono što ima širi vitalni potencijal, ali i proizvoditi nove, u skladu s vremenom u kojem živimo, što nam je – i jedno i drugo – nesumnjivo potrebno. Na ovu koncepciju upućuje i naziv portala Biserje.ba, koji s jedne strane asocira znamenito Biserje Alije Isakovića kao prva antologija bošnjačke književnosti kao takve, dok s druge strane upućuje na novo vrijeme i uopće novi kulturni i društveni trenutak u kojem neposredno postojimo. Pritom, kao i naša ukupna kultura i društvo, portal Biserje.ba bit će otvoren ne samo za vlastite – bošnjačke kulturne i društvene vrijednosti već i za ukupnost kulture i širi društveni okvir, u skladu s onim što je interkulturalno i mozaički složeno biće Bosne. To su vrijednosti do kojih od svojeg osnivanja prije gotovo 120 godina kontinuirano drži BZK ‘Preporod’, pa tako i vrijednosti koje će u budućnosti promovirati i razvijati i naš portal Biserje.ba“, kaže Kodrić.

Glavni urednik i idejni pokretač Biserja je iskusni urednik Filip Mursel Begović koji je već uređivao sličan projekat u Zagrebu. „Behar.hr, kojega sam vodio u Zagrebu, bio je projekat koji je pokazao do koje mjere su čitatelji bili željni sadržaja koji su obojani specifičnom bojom kulture Bošnjaka. No, mi smo u stalnoj potrazi za ljepotom, koju želimo zagrliti kao sestru ili brata, što znači da se nećemo zatvarati u kulturološka geta te da vapimo za komunikacijom i dijalogom u svim mogućim smjerovima“, kaže Begović i dodaje da su ime posudili od znamenite i prevratničke antologije Alije Isakovića sa željom da dostojno nastave nisku biserja veličajne bošnjačke tradicije.

Izvršni urednik Biserja je direktor izdavačke kuće „Dobra knjiga“ Izedin Šikalo koji primjećuje da smo svjedocima činjenice da su Bošnjaci u svome povijesnom, itekako turbulentnom, hodu osnivali na stotine časopisa.

„Znakovito je da su bošnjačka pera bila najoštrija i najrazigranija u prijelomnim tačkama rečenog povijesnog hoda, a kojih na prostorima Bosne i oko nje nikada nije nedostajalo. U posljednja tri desetljeća nestale su velike bošnjačke izdavačke kuće, a veliki broj časopisa je i nastao i nestao. Stječe se dojam da Bošnjacima nije nedostajalo kvaliteta, ali ono što nedostaje jeste zasigurno kontinuitet. Novopokrenuti magazin za kulturu i društvo “Biserje”, za sada na portalu kao elektronski, a u dogledno vrijeme i kao printani medij, predstavlja novu platformu na kojoj se mogu naći svi dobrohotni, bez obzira na njihovo političko i ideološko uvjerenje, a koji su spremni uložiti vlastitu energiju za promicanje bošnjačke tradicije, bosanskoga jezika i savremene bošnjačke političke misli koja je garant opstojnosti države Bosne i Hercegovine. Ako je ‘lijepa riječ kao lijepo drvo’, a jeste tada će BZK ‘Preporod’, ponuditi ‘kvalitetno preporodno stablo’ ispod čijeg hlada će se moći odmoriti svi dobrohotni, a i slučajni putnici namjernici“, kaže Šikalo.

Urednici Biserja su dr. Elvir Musić i književni kritičar i publicista Hamza Ridžal koji kaže da u vremenu kojeg živimo samo entuzijasti mogu razmišljati o pokretanju digitalne i printane platformu koja bi se bavila kulturom.

„Ako izuzmemo stručnu periodiku, skoro da ne postoje platforme u Bosni i Hercegovini koje se na ovakav način bave kulturom. Stoga je pokretanje platforme koja će afirmirati bošnjačku i bosanskohercegovačku kulturu veliki događaj. Pritom, iza magazina za kulturu i društvo Biserje stoji BZK ‘Preporod’, nesumnjivo najvažnija bošnjačka institucija kulture s tradicijom dužom od jednog stoljeća. Ova činjenica garantira kvalitetu, istovremenu budeći nadu u održivost ovog projekta. Za ovaj poduhvat i kritičko preispitivanje aktualne kulturne scene imamo neophodna znanja, akademski dignitet i hrabrost nužnu da bi se zakačili za oštra pitanja naše društvene i kulturne stvarnosti. O tome najbolje svjedoče imena u impressumu, redakciji našeg magazina“, naglašava Ridžal.

Redakciju magazina Biserje.ba za sada čine Almedina Čengić, Šaban Gadžo, Irma Marić, Almir Mehonić, Admir Mulaosmanović, Faris Nanić, Fuad Ohranović, Mirzana Pašić Kodrić, Nehrudin Rebihić, Fahrudin Rizvanbegović, Amir Sijamhodžić, Mahir Sokolija, Elmir Spahić, Ćazim Suljević, Mesud Šadinlija, Amina Šećerović Kasli, Amina Šiljak Jesenković i Amira Turbić-Hadžagić.

Sa sadržajem portala možete se upoznati na linku www.biserje.ba

 

 

PROČITAJTE I...

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

U saradnji s “Hayat” televizijom, sedmični magazin “Stav” je, u sklopu svečanog obilježavanja 25. novembra, na ovoj televiziji bio gost specijalne emisije u Zemaljskom muzeju, u kojoj su sudjelovali članovi žirija i laureati nagrade “25. novembar”, a emisiju je vodio glavni urednik “Stava” Filip Mursel Begović. U emisiji, koja se emitirala 25. novembra u 20 sati na “Hayat” televiziji, građanima se obratio i Visoki pokrovitelj nagrade “25. novembar” Nj. E. Šefik Džaferović, ujedno čestitavši ovogodišnjim laureatima primitak prestižne nagrade. S obzirom na epidemiološku situaciju, ovo je bio način da se u uvjetima “nove normalnosti” svečana dodjela nagrade “25. novembar” ipak održi. “Hayat” televizija je za 25. novembar pripremila cjelodnevni program koji je vrvio bogatim sadržajima. Cjelodnevno izvještavanje s terena širom Bosne i Hercegovine, gostovanja uglednih imena iz kulture i društva, reportaže iz temeljnih institucija kulture i muzeja činio je obilježavanje 25. novembra na “Hayat” televiziji najboljim sadržajem koji građani Bosne i Hercegovine mogu pratiti na Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Predstavljamo snimak emisije:

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!