Brojke ne lažu, ali lijepe priče teško uspiju ugledati svjetlo dana

Kada sam ja preuzeo Fond u martu 2015. godine, radili smo oko 300 refundacija na mjesečnom nivou, danas ih radimo više od 2.600. To znači da za sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene po posebnim uvjetima na području FBiH refundiramo kompletnu razliku između bruto i neto plaće, dakle doprinose, i tako trajno održavamo nivo zaposlenosti osoba s invaliditetom. U svim segmentima smo podigli ljestvicu jako, jako visoko. Faktički, devet puta više osoba koristi sredstva na ime refundacije nego što je to bilo ranije. Uradili smo 130 javnih tribina u FBiH zajedno s udruženjima osoba s invaliditetom, najviše s RVI”

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Ahmet Baljić prije nekoliko mjeseci završio je svoj četverogodišnji mandat na poziciji direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Nedavno je imenovan za vršioca dužnosti direktora Fonda do izbora novog direktora, a najduže šest mjeseci. Njegov mandat, kako kaže, obilježen je značajnim uspjesima Fonda u pogledu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali i konstantnim medijskim napadima. Ali, dodaje, to je teret javne funkcije i s time se mora nositi bez obzira na to što je izložen neargumentiranim napadima, bez ikakvih dokaza. Kaže da bi i njemu bilo najlakše da četiri godine mandata provede ne radeći ništa, tada ga niko ne bi napadao, ali on jednostavno nije takav čovjek. No, dokaz da je na dobrom putu i da četiri godine nisu uzalud potrošene jeste broj osoba s invaliditetom koje su zaposlene i podrška udruženja osoba s invaliditetom koja dolazi uvijek kada je najteže.

STAV: Zbog čega ste tako često meta medijskih napada? Koliko je istine u tome?

BALJIĆ: Zbog čega je to tako, meni nije poznato. Međutim, poznato mi je sve ono što smo radili u posljednje četiri godine. Rezultati su egzaktni. Najbolje govori sljedeća tvrdnja: u periodu od osnivanja Fonda pa do 2015. godine po svim osnovama sredstvima Fonda, pod jednakim pravnim osnovama, osigurano je zapošljavanje oko 650 osoba s invaliditetom na području Federacije BiH. Od 2015. zaključno s 30. junom 2019. godine pod jednakim pravnim okolnostima mi smo osigurali sredstva i zaposlili 3.300 osoba s invaliditetom. Dakle, pet puta više osoba s invaliditetom smo uposlili nego u prethodnom mandatnom periodu. Nadalje, u mandatnom periodu od 2015. do 2019. više osoba s invaliditetom na području FBiH tretirano je sredstvima fonda. Kada kažem tretirano, onda mislim na kompletnu podršku osobama s invaliditetom čiji je stepen invaliditeta 60 posto i više, bez obzira na vrstu i kategoriju invaliditeta, tako da smo finansirali školovanje, doškolovanje, razvoj zaposlenosti u invalidskim preduzećima itd.

Još jedan podatak je interesantan: kada sam ja preuzeo Fond u martu 2015, radili smo oko 300 refundacija na mjesečnom nivou, danas ih radimo preko 2.600. To znači da za sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene po posebnim uvjetima na području FBiH refundiramo kompletnu razliku između bruto i neto plaće, dakle doprinose, i tako trajno održavamo nivo zaposlenosti osoba s invaliditetom. U svim segmentima smo podigli ljestvicu jako, jako visoko. Faktički, devet puta više osoba koristi sredstva na ime refundacije nego što je to bilo ranije. Uradili smo 130 javnih tribina u FBiH zajedno s udruženjima osoba s invaliditetom, najviše s RVI, i na taj način otvorili Fond prema javnosti, i to je rezultiralo rezultatima koje imamo. Samo u 2018. zaposleno je preko 1.000 osoba s invaliditetom, duplo više nego u periodu od osnivanja Fonda do 2015. Suočili smo se s potpunom medijskom blokadom u ovom periodu, i ne smo to nego i klasičnim medijskim linčom koji zaista nije zasnovan ni na kakvim materijalnim dokazima nego spinovima.

Primjera radi, imamo jedno fantastično preduzeće čiji je osnivač ratni vojni invalid i to je preduzeće dobilo od Fonda novac za kupovinu opreme, adaptaciju prostora, nabavku repromaterijala i sirovina, u konkretnom slučaju, radilo se o tome da je preduzeće imalo i jednu salu za fitnes, gdje su zaposlene tri osobe s invaliditetom. Sistem funkcionira tako da ljudi koji dođu na rekreaciju, na fitnes, plaćaju uslugu i iz toga se daju plaće zaposlenim invalidima. To je suština. Ali to se ne želi prikazati na takav način nego se prezentira kao da smo mi dali sprave osobama s invaliditetom. Zaista se na svaki način pokušava ova priča odvući u nekom drugom pravcu, ali bez obzira na to, mi smo se tome othrvali. Prije pola godine smo napravili sajam invalidskih preduzeća na Ilidži, gdje je Savez RVI bio organizator toga. Bilo je više od 120 predstavnika invalidskih preduzeća koja zapošljavaju više od 1.000 osoba s invaliditetom, ali te lijepe priče teško uspiju ugledati svjetlo dana.

STAV: Je li riješeno pitanje naplate od pravnih lica čija je zakonska obaveza da izdvajaju dio sredstava za Fond, ali često izbjegavaju tu obavezu?

BALJIĆ: U tom segmentu još nije bilo nikakvih zahvata u zakonu, još nije sistemski riješeno. Mi radimo ono što je u našoj moći, nemamo nikakav instrument prisile, radimo na afirmaciji javne svijesti, društveno odgovorne kompanije koje to žele uplaćuju, a one koje ne uplaćuju prolaze nekažnjeno. Ovo je posebno zabrinjavajuće zato što Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom tretira ogroman broj, i to najugroženiju kategoriju u društvu. Od ukupnog broja stanovnika Federacije BiH, 10 posto su osobe s invaliditetom, a od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 10 posto je onih koji imaju stepen invaliditeta iznad 60 posto. Takvih osoba imamo oko 25.000 u FBiH i, ako uzmemo u obzir činjenicu da smo od osnivanja Fonda na neki način tretirali 5.000 osoba s invaliditetom, onda znate koliki posao još stoji ispred nas.

STAV: Ali u tih 25.000 nisu svi radno sposobni.

BALJIĆ: Moguće, ovo su podaci nevladinih organizacija, mi nemamo zvanične podatke o tome, ali sudeći po javnim pozivima koje objavljujemo, imamo sve veći broj aplikanata iz poziva u poziv, što govori da ipak polahko, ali sigurno, bez obzira na medijske spinove, mi se otvaramo i dolazimo do naših potencijalnih korisnika – osoba s invaliditetom.

STAV: Koliko imate uplata od firmi i koliko se korisnika s tim iznosom novca može podržati?

BALJIĆ: Jako je teško nešto sa sigurnošću tvrditi jer oblast još nije uređena, naš plan budžeta je na neki način spisak želja jer nikad ne znamo koliko ćemo imati prihoda, ali od 2015. do 2019. svake godine imamo rast i prihoda i rashoda. Recimo, 2018. godine imali smo rast na prihodovnoj strani 9,62 posto, a paralelno tome, na rashodovnoj strani u dijelu refundiranja doprinosa i subvencioniranja plaća osoba s invaliditetom imali smo rast od 60 posto. To je ogromna disproporcija. Zakonska je obaveza poznata, svi poslodavci koji na svakog 16. radnika ne zapošljavaju jednu osobu s invaliditetom dužni su mjesečno Fondu platiti ¼ prosječno isplaćene plaće u Federaciji BiH. Svi koji zapošljavaju manje od 16 radnika dužni su mjesečno prilikom isplate plaće platiti na račun Fonda 0,5 posto ukupno isplaćene bruto plaće kod tog poslodavca za dati mjesec. Ovo je krucijalni dio iz kojeg se finansira Fond. Imamo još dio koji se izdvaja iz Federalnog zavoda za zapošljavanje od 10 posto ukupnog iznosa sredstava predviđenih za politike aktivnog zapošljavanja. Kantonalni zavodi imaju također tu obvezu u iznosu pet posto, međutim, s izuzetkom zavoda Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog i Bosansko-podrinjskog, niko više ne uplaćuje.

STAV: Ako kantoni ne izvršavaju zakonsku obavezu, kako onda očekivati da to rade preduzeća?

BALJIĆ: Oni se pravdaju da nemaju dovoljno sredstava za politike aktivnog zapošljavanja. Za Zakon se zaista u mnogim segmentima ne može reći da je loš, ali mora se naći sistemsko rješenje jer Zakon tretira ogroman broj ljudi. Osobe koje imaju stepen invaliditeta iznad 60 posto imaju direktne benefite, ali imaju i ovi koji imaju invaliditet ispod 60 posto, jer poslodavac će zaposliti osobu s invaliditetom i bit će automatski oslobođen obaveze plaćanja. Sistem je fantastično osmišljen, u praksi daje rezultate, samo ga treba malo doraditi.

STAV: Koliki su prihodi Fonda od uplata preduzeća i koliko preduzeća izvršava svoje obaveze?

BALJIĆ: Prihodi su iznad 18 miliona maraka. To nije zanemarivo. Mi smo u prethodnoj godini osigurali sredstva za zapošljavanje hiljadu osoba s invaliditetom, kroz programe razvoja podržali preko 60 invalidskih preduzeća. Danas imamo ukupno 130 invalidskih preduzeća. Samo za refundaciju doprinosa na godišnjoj razini izdvajamo 7 miliona maraka. Dakle, i rashodi su ogromni. Kreirali smo obrasce i obaveza svakog poslodavca u FBiH jeste da popuni obrazac da vidimo koliko ima zaposlenih osoba s invaliditetom u FBiH i je li ili nije dužan uplatiti Fondu. Oko 14.000 firmi popunilo je obrasce, a imamo 60.000-70.000 registriranih pravnih lica.

STAV: Rekli ste da je sistem dobro osmišljen, izuzev činjenice da se nikoga ne može prisiliti da plaća ono na što ga Zakon obavezuje, no, šta bi još trebalo promijeniti u Zakonu?

BALJIĆ: Zakon obuhvata osobe čiji je stepen invaliditeta 60 posto, a u praksi se pokazalo da bi taj prag trebalo spustiti na 50 posto. Imamo 5.000 osoba sa stepenom invalidnosti između 50 i 60 posto i oni su ostali nigdje. I njih trebamo uključiti. Uz kvalitetan nadzor nad uplatama obaveza, mislim da bismo ih sve mogli zaposliti u naredne četiri godine.

 

 

PROČITAJTE I...

“Adil Bešić je za kratko vrijeme dokazao da je vojnik profesionalac, te da je obučen da donosi ispravne odluke. On je bio odlučan da se bori za svoju domovinu i za svoj narod, imao je takav odnos prema ljudima i takav patriotizam da je za sobom povukao ljude iz mjesta u kojem je boravio po dolasku iz JNA. Adil Bešić je dao zaista ogroman doprinos u najtežim vremenima, kada u samom startu nismo imali nikakve pripreme, niti personalne niti materijalno-tehničke, da se branimo od takve sile kao što je u to vrijeme bila JNA”

Catuxa Novo, inženjer krajolika i voditelj odjela Alhambre za zelene površine, objašnjava da je pojam Arapa o zelenim površinama bio potpuno različit od koncepta kakav imaju Španci. “Za njih, ljude iz pustinje, vrt je bio slika raja”, kaže Novo. Ovdje je voda glavni element koji povezuje jedno područje s drugim kroz jezerca, fontane, cisterne i kanale. “

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!