fbpx

“Branio sam Bošnjake u Hrvatskoj kada to nitko nije činio…”

Pod sloganom „Nova snaga“ Armin Hodžić kandidat je na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj u 12. izbornoj jedinici za predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca, Slovenaca i Makedonaca u Hrvatskom saboru. Ovaj mladi politolog poručuje kako će, ”kad bude izabran u Hrvatski sabor, štititi interese Bošnjaka, ali i ostalih navedenih manjina, kao što je to činio i do sada u svojim javnim istupima i konkretnim djelovanjem”, te da bi podržao svaku opciju koja nema ekstremne stavove o nacionalnim ili vjerskim manjinama.

Pod sloganom „Nova snaga“ Armin Hodžić kandidat je na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj u 12. izbornoj jedinici za predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca, Slovenaca i Makedonaca u Hrvatskom saboru. Ovaj mladi politolog poručuje kako će, ”kad bude izabran u Hrvatski sabor, štititi interese Bošnjaka, ali i ostalih navedenih manjina, kao što je to činio i do sada u svojim javnim istupima i konkretnim djelovanjem”, te da bi podržao svaku opciju koja nema ekstremne stavove o nacionalnim ili vjerskim manjinama.

U biografiji koja objavljenoj na službenim stranicama kandidata „arminhodzic.hr“, navodi se da je Armin Hodžić rođen 1996. godine u Zagrebu, gdje je nakon Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića završio studij politologije na Fakultetu političkih znanosti. Autor je tekstova i članaka na brojne politološke teme s posebnim osvrtom na politike i stanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, sudionik je brojnih konferencija, okruglih stolova, TV i radio emisija koje su tematizirale položaj Bošnjaka u Hrvatskoj i odnose između Hrvatske i BiH.

Od 2015. postaje najmlađi vijećnik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ), uspješno je realizirao dodatnu i dopunsku nastavu učenika osnovnih i srednjih škola, financiranje priprema za državnu maturu, Političku akademiju za mlade Bošnjake i druge projekte.
Na prošlim manjinskim izborima u svibnju 2019. godine, Hodžićeva lista osvojila je 19 od 25 mandata u konkurenciji od 112 kandidata, gdje je izlaznost bila od 1.000 glasača.

Smatra to pokazateljem da su ljudi prepoznali želju da se naprave pozitivne promjene i iskoraci za Bošnjake Hrvatske.

Hodžić trenutačno obnaša dužnost predsjednika VBNMGZ-a, a njegovu kandidaturu za Sabor podržao je niz bošnjačkih, manjinskih udruga, među kojima ističe „Počasni vod Bošnjaka Republike Hrvatske“ i „Udrugu veterana Bošnjaka Domovinskog rata“.

Na te dvije podrške Hodžić je iznimno ponosan, ali svjestan je odgovornosti i potrebe da opravda njihovo povjerenje.

– „Nova snaga“ za više aktivnih žena u zajednici –

„Kandidatura za Hrvatski sabor došla je kao prirodan slijed mog višegodišnjeg rada unutar bošnjačke nacionalne manjine. Za Bošnjake u Republici Hrvatskoj važno je da napokon dobiju svog predstavnika kako bi se čuo njihov glas u Hrvatskom saboru. Ja im mogu ponuditi taj glas jer sam nezavisan, ne ovisim ni o kakvoj političkoj stranci, interesnoj skupini, bilo kakvom jakom, istaknutom pojedincu. Bez obzira kako sutra nacionalne manjine glasale, bit ću predstavnik svih. Neću napraviti pogrešku gospođe Lekaj Prljaskaj (saborske zastupnice, op.a.) da ću predstavljati samo određene skupine. Želim da imamo snažnu zajednicu jednakih članova u kojoj neće biti privilegiranih i povlaštenih i u kojoj neće vrijediti pravila koja vrijede danas. Nažalost, danas se gleda tko je čiji i tko kome pripada, a to ne smiju biti kriteriji kojima se valoriziraju članovi unutar naše zajednice. Smatram da se ljudi trebaju procjenjivati temeljem njihove sposobnosti, rada i morala“, poručuje Hodžić.

Zalaže se da se napravi spomen soba ili muzej u sjećanje na sve poginule Bošnjake branitelje u Domovinskom radu, kao i fond za stipendiranje učenika osnovnih i srednjih škola te studenata, pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, jer je to proteklih godina izostalo.

„Volio bih da se više žena uključi u rad naše zajednice, nismo nikad imali ni kandidatkinju za Hrvatski sabor. Mislim da žene mogu značajno pridonijeti našoj zajednici jer poznajem brojne žene koje su uspješne poduzetnice, sportašice, umjetnice, itd…“, poručuje Hodžić, dodavši:

„Slogan ‘Nova snaga’ predstavlja novi koncept unutar naše zajednice koji će, kada je to potrebno, podići glas za Bošnjake u Republici Hrvatskoj, a ne se skrivati iza bilo koga ili čega, koji će se zalagati za nacionalne, javne interese, a ne za privatni interes. Nova snaga podrazumijeva nove, mlađe, obrazovane i kompetentne ljude. Želim da Bošnjaci nakon ovih izbora dobiju čovjeka koji će imati svoj stav i koji će biti njihov glas u Hrvatskom saboru“.

Hodžić smatra da koncept „Nove snage“ može izroditi Bošnjaka predstavnika u Hrvatskom saboru koji će ostvariti vitalne interese za Bošnjake koji nisu ostvareni ni u vrijeme kada su Bošnjaci imali svog predstavnika.

– Borba za nacionalno određenje „Bošnjak“ –

Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj je registrirano 31.500 Bošnjaka, međutim velik broj ljudi izjašnjava se kao Muslimani, navodi Hodžić te dodaje da riječ je o historijskom segmentu kod Bošnjaka, s obzirom na promjenu imena koja se dogodila početkom 1990-ih godina.

„Ako se ljudi izjašnjavaju kao Muslimani, s velikim ‘M’, oni nemaju mogućnost participacije na manjinskim izborima, odnosno u 12. izbornoj jedinici kada je riječ o parlamentarnim izborima. Broj ljudi koji se izjašnjavaju kao Muslimani je značajan, riječ je o desetak tisuća ljudi. Postoje ljudi koji tako osjećaju svoju nacionalnu pripadnost, ali dobrim dijelom radi se o tehničkoj stvari jer ljudi koji se upišu na popis stanovnika nisu automatski upisani i na popis birača“, kaže Hodžić.

U svrhu lakšeg i transparentnijeg izjašnjavanja pripadnosti osoba iz redova nacionalnih manjina, kandidat Hodžić se nedavno sastao s hrvatskim ministrom uprave Ivanom Malenicom kako bi predložio da se usluga izjašnjavanja nacionalne pripadnosti digitalizira putem sustava „e-građani“, no očekuje kako će ta usluga biti aktivirana tek najesen ili najkasnije početkom iduće godine, ovisno o formiranju nove saborske većine, odnosno nove hrvatske Vlade.

Istaknuo je kako je uoči ovih izbora, posebno u Gradu Zagrebu pogođenom potresom, situacija bila izuzetno loša jer se izjasniti kao pripadnik nacionalne manjine moglo samo na jednom mjestu, u matičnom uredu na Črnomercu, bez obzira na mjesto stanovanja. Ljudi su posljednja dva dana prijave stajali u redovima, a sve je dodatno otežao koronavirus, pojašnjava Hodžić.

Upozorava i da osobe kada napune 18 godina moraju ponovno potvrditi svoju nacionalnu pripadnost, što smatra apsurdnim jer smatra logičnim da su roditelji pri rođenju osobu već upisali kao pripadnika nacionalne manjine.

„Sve te tehničke okolnosti dovele su da Bošnjaka na popisu birača bude tek nešto malo više nego Albanaca, iako ih je po popisu stanovništva gotovo dvostruko više, upravo zbog Muslimana, neopredijeljenih isl. koji, kada su tako upisani na popis birača, ne mogu uzeti manjinsku listu“, poručuje Hodžić.

– Za jednog kandidata Bošnjaka –

Hodžić ističe kako se na hrvatskoj političkoj i javnoj sceni pojavio puno prije ovih izbora, svoju kandidaturu za izbore najavio je 2. siječnja 2019. godine na službenom Facebook profilu, otkada je pozivao potencijalne bošnjačke kandidate na predizbore, odnosno da se provede interno glasanje u gradovima gdje stanuje najviše Bošnjaka, a to su Zagreb, Gunja, Dubrovnik, Sisak, Rijeka, Pula, itd…, a s ciljem da se iznjedri jedan bošnjački kandidat kako bi se ostvarila brojčana prevaga u korist Bošnjaka, druge najbrojnije nacionalne manjine u Hrvatskoj, iza Srba.

„Bio sam spreman potpisati izjavu da ću se, ako ne dobijem najveći broj glasova, povući iz kandidature i podržati najjačeg kandidata. Tada se nitko nije javio za kandidaturu, a novi kandidati su se pojavili pred parlamentarne izbore“, kaže Hodžić.

Sudjelovao je u pokretanju „Novog glasa“, središnjeg internetskog portala Bošnjaka u Republici Hrvatskoj. Ističe kako je riječ o projektu koji dolazi 15 godina nakon što su digitalni mediji postali dominantni. Autor je i predgovora u knjizi „Sjećanja Bošnjaka na sudjelovanje u Domovinskom ratu“, koja je, naglašava, snažan i važan prilog ovom segmentu povijesti.

„Imao sam niz medijskih istupa i nastupa braneći Bošnjake i artikulirajući njihove interese u Republici Hrvatskoj kada to nitko drugi nije činio, kada nitko nije razmišljao o izborima, pa ni ja sam. Ne možete biti predstavnik svoga naroda, a kada netko govori o vašem narodu i čini nešto što se direktno tiče vašeg naroda, šutjeti. Tu je bio niz slučajeva, posebno pred izbore u BiH 2018. godine. Jer, ako kažete da su Bošnjaci u BiH radikalni, potencijalni teroristi, naravno da se to tiče i Bošnjaka u Hrvatskoj jer mi smo isti narod u dvije države“, smatra Hodžić.

Što se tiče mogućeg koaliranja s većinskim pobjednikom predstojećih izbora, odnosno s koalicijom, Hodžić ističe da kao manjinski predstavnik nema posebnih preferencija:

„Bitno je da onaj s kojim pregovaramo o formiranju većine nije isključiva opcija u smislu ekstremnih stavova o vjerskim i nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj.“

Hodžić poziva sve pripadnike nacionalnih manjina da izađu na izbore, da budu strpljivi s obzirom na situaciju oko koronavirusa, potencijalne gužve na biralištima, s obzirom na potrebu držanja mjera distance te da „obavezno uzmu manjinsku listu jer to je bogatstvo koje mogu konzumirati“.

„Želim da naša zajednica bude otvorena i inkluzivna za sve, da se ljudi ne libe biti dio te zajednice ili imati ulogu u njoj“, zaključuje Hodžić.

Parlamentarni izbori za 10. saziv Hrvatskog sabora održat će se 5. srpnja 2020. godine, pri čemu će Bošnjaci, Albanci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci imati pravo izabrati jednog saborskog zastupnika.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI