fbpx

Bošnjakinje liječnice u Njemačkoj

Veliki je broj Bošnjakinja koje su fantastične u području kojim se bave i koje očaravaju motivacijom i energijom koju ulažu u postizanje svojih ciljeva. Pozitivnu priču pišu i u Njemačkoj hrabre, pametne i uspješne žene uspijevaju izbalansirati privatno i poslovno, te u eter šalju primjernu priču svojom pojavnošću i društvenim angažmanom

 

Piše: Rabija ARIFOVIĆ

Divili su se njenoj ljepoti, uznositosti, snazi i duhovnosti pjesnici. I ona je sama sebe takvom stihom kazivala, znalački, snažno i dostojanstveno u sevdalinkama i baladama, biser-pjesmama, jedinstvenim u bosanskohercegovačkoj, ali posigurno i u svjetskoj usmenoj lirici. Bošnjakinja gradi svoje mjesto pod ovim nebom, nastojeći spojiti i uskladiti svoj islamsko-muslimanski identitet, bh. naslijeđe i zahtjeve vremena u kojem živi. Mnogobrojni su činioci u tom procesu koji joj otežavaju hvale vrijedan i prijeko potrebni trud i napor, a trebali bi da budu oni koji joj pomažu, hrabre je i podstiču na to.

Veliki je broj Bošnjakinja koje su fantastične u području kojim se bave i koje očaravaju motivacijom i energijom koju ulažu u postizanje svojih ciljeva. Pozitivnu priču pišu i u Njemačkoj hrabre, pametne i uspješne žene uspijevaju izbalansirati privatno i poslovno, te u eter šalju primjernu priču svojom pojavnošću i društvenim angažmanom. One svojim djelovanjem nastoje napraviti prostor za potpuno i aktivno uključivanje žena u sve sfere, graditi duh i ambijent u zajednici da se žene osjećaju punopravnim članom i dijelom te zajednice u kojoj će biti ne samo dobrodošle i prihvaćene nego i faktor koji se podrazumijeva i bez koga se ne može.

Priča Melihe Avdić zaslužuje pažnju, te ukazuje da hrabrost za posezanjem za zvijezdama i hrabrost u životnim izazovima i preprekama čine put ka pozitivnim promjenama. Meliha je rođena u Tesliću, a iz rodnog mjesta ju je životni put, još kao dvanaestogodišnjakinju, poveo putem sabirnih izbjegličkih centara Tešnja, Trogira, Zenice i naposljetku doveo do Bonna, gdje je pronašla svoj drugi dom. Na svom obrazovnom putu nailazila je na trnje, ali je bila svjesna da će na kraju ubrati ružu uspjeha. Naime, Srednju medicinsku školu završila je u Zenici, a zatim dolazi u Njemačku, gdje nakon godinu dana upisuje Medicinski fakultet Univerziteta u Kölnu. Kako bi se izdržavala i omogućila si studij medicine u Njemačkoj, paralelno sa studijem je radila. Bez obzira na sve poteškoće, kao redovan student apsolvirala je odličnim uspjehom 2009. godine. Iste godine počela je specijalizaciju interne medicine i nakon tri godine subspecijalizaciju kardiologije. Od 2016. godine nosi zvanje specijaliste interne medicine i kardiologije.

Avdić ističe kako je proces integracije u njemačko društvo bio mukotrpan, ali je rezultirao uspjehom. “Kada pogledamo unazad, kad sagledamo naše životne puteve, puteve kojima smo tražili svoje obrazovanje, svoje mjesto na svijetu i u ovom društvu, ti putevi i staze nisu bili ni najmanje lahki ili jednostavni. Mi stranci i izbjeglice bačeni smo u ‘hladnu vodu’ i pokušavali smo riješiti životne probleme kako najbolje znamo i umijemo. Kada mi osjetimo i pokažemo da nam je stalo do reda u sredini u kojoj živimo, društvo nas prihvata kao svoje.”

Neizostavno je spomenuti i Melihin angažman u jednom specifičnom segmentu. Naime, nastoji završiti projekt prikupljanja “igara iz mog i tvog djetinjstva”. Meliha želi da ih opiše, napiše pravila i priloži ilustracije, što bi u dogledno vrijeme objavila u vidu slikovnice, knjige, a možda čak i mobilne aplikacije.

Pisati priču o ženama koje svojim radom, angažmanom i životnim stilom predstavljaju značajnu i bitnu pokretačku snagu cijelog društva istinsko je zadovoljstvo. Doktorica Amra Hodžić jedna je od takvih žena. Svršenica je Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, a studij psihologije završila je na Internacionalnom islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru. Zvanje magistra, a zatim i doktora neuropsihologije stječe u Tübingenu i Frankfurtu u Njemačkoj. Trenutno je angažirana na medicinskoj dokumentaciji kliničkih istraživanja na pacijentima. Nesebično ulažući svoje slobodno vrijeme, angažirana je i u Internacionalnom centru za pomoć ženama i djevojkama muslimankama, kao članica Nadzornog odbora, ali i kao psiholog-savjetnik. Uključena je i u rad BKC Frankfurt, pri odjelu za rad sa ženama, gdje koordinira projekt “Budi svoja, budi jedinstvena”.

Ženski aktivizam možemo okarakterizirati kao oličenje predanosti, rada, ulaganja, odvajanja i borbe s ciljem činjenja dobra za dobrobit zajednice. Rad na terenu, u džematima, u okviru asocijacija, aktiva ili drugih vidova organizacije žena idu u pravcu naziranja jasnih kontura ženskog aktivizma i solidarnosti. Govoreći o uspjehu i nemjerljivoj ulozi žene u zajednici, Hodžić kaže: “Mišljenja sam da je uspješna žena ona koja se trudi da do perfekcije dovede sve svoje uloge koje su joj kroz poimanje naše vjere, a i po njenoj urođenoj prirodi date. Želim spomenuti da džemati / zajednice u dijaspori daju dovoljno prostora za volonterski angažman svakog pojedinca, pa tako i žena. Prema tome, bilo koje zanimanje kojim se žene bave i kojem su posvećene itekako može doprinijeti radu i uspjehu svakog džemata, bilo da one preuzmu ulogu domaćice, vaspitačice, učiteljice, intelektualke.”

Mersiha Hadžiabdić radom, upornošću i pozitivnim rezultatima pruža zoran primjer kako se treba odnositi prema svojoj zajednici, svom okruženju, porodici i sebi samima. Porijeklom je iz Prijedora, a od 1992. odrasta u Berlinu. Poslije završene gimnazije, upisala je islamske nauke na Univerzitetu Freie. Dodatno se školovala na Cambridge Muslim koledžu u Engleskoj, a postdiplomski studij arapskog jezika završila je u Berlinu. Mersihin primarni posao jeste angažman referenta u “Avicenna Studienwerk”, organizaciji koja daje stipendije uspješnim i društveno angažiranim muslimanskim studentima. Također, aktivno sarađuje s Muzejom islamske umjetnosti.

Živeći svoj bošnjački i muslimanski identitet, Mersiha je nailazila na brojne prepreke. Situacija za Bošnjake, muslimane, u dijaspori je kompleksna, a često bivaju promatrani i kroz prizmu predrasuda i stereotipa. “Moramo na mnogo načina i malim koracima neprestano raditi na rušenju stereotipa i predrasuda, počevši od uloge komšije, a zatim i na poslu ili u školi i na fakultetu. Važno je da smo kao pojedinci, kao sugrađani, ljubazni i solidarni, ali i da imamo svoje predstavnike koji će na ključnim mjestima predstavljati vrijednosti na pravi način i zagovarati za prava”, kaže Hadžiabdić.

Upornost je vrlina, osnova je odgoj, a koji polazište ima u porodici. Bez toga, obrazovanje neće dati zrele plodove. Moral je ono na čemu se treba graditi društvo. U tom kontekstu, primjeri ovih uspješnih Bošnjakinja jasno ukazuju na te vrijednosti.

PROČITAJTE I...

Apelujem na sve da provjere svoje podatke i da eventualne greške prijave CIK-u”, kaže Tabaković, svjestan da će biti teško spriječiti zloupotrebe s obzirom na to da “srpska politika u Srebrenici ima na raspolaganju resurse i kapacitete Opštine i kontroliše sve procese”, te da “ta ista politika ima podršku i od određenih političkih opcija.” “U sve ovo je uključen i dio ljudi iz Općinskog odbora SDP-a. Naše informacije govore da oni imaju tijesnu saradnju sa srpskim prijedlogom kandidata za načelnika Mladenom Grujičićem”, rekao je, između ostalog, Tabaković na pres-konferenciji Inicijative Moja adresa: Srebrenica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!