fbpx

Bošnjaci ne mogu opstati politički razjedinjeni

Bosanskohercegovački političari do danas, osim deklarativnog i osobnog djelovanja pojedinca, gotovo ništa nisu uradili za kosovske Bošnjake. Vječiti izgovor je “institucionalna prepreka”. Postoje i drugi načini kako pomoći kosovskim Bošnjacima, koje, nažalost, bosanskohercegovačka bošnjačka elita ne primjenjuje. Ima se utisak kao da Bošnjaci Kosova ne postoje ili je, pak, to neki izmišljeni narod bez matične države

Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ

Profesor Mejdin Saliji rođen je u Prizrenu. Elektrotehnički fakultet, smjer za elektroniku i telekomunikacije, završio je u Prištini, kasnije završava Edukativni fakultet, smjer za matematiku i informatiku, masterske studije iz matematičkog obrazovanja završio je na PMF‑u Univerziteta “Kiril i Metodij” u Skoplju, gdje se trenutno nalazi na doktorskim studijama. Radi kao profesor u školi, ali i na Javnom univerzitetu “Ukshin Hoti” u Prizrenu, u nastavi na bosanskom jeziku.

Bio je član tima za pisanje izvještaja o stanju nacionalnih manjina na Kosovu za Vijeće Evrope u ime civilnog društva, na čelu je Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) na Kosovu, jedan od osnivača kasnije, predsjedavajući Bošnjačkog savjeta Kosova od 2011. do 2013. godine, bio je u dva mandata u ime bošnjačke zajednice član i predsjedavajući radne grupe za obrazovanje Konsultativnog vijeća za zajednice pri uredu predsjednika Kosova (2012–2016), kao i član regulatornog tijela za medije: Nezavisne komisije za medije (2015–2018).

STAV: Kako komentirate rezultate proteklih vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu? Da li pobjeda Samoopredjeljenja i čelnika Albina Kurtija donosi neke novine u kosovskoj politici?

SALIJI: Rezultati su očekivani jer su sve ankete davale prednost opozicionim partijama, što se i obistinilo. Svakako da pobjeda Pokreta za samoopredjeljenje i njegovog lidera Albina Kurtija kao velikog kritičara dosadašnjih vlada donosi “novo poglavlje” na političkoj sceni Kosova. Partije okupljene oko Demokratske partije Kosova (PDK) Hashima Thaçija, kasnije Kadrije Veselija, bile su na vlasti od 2007. godine. U izbornoj noći najavili su da će ići u opoziciju, priznajući time poraz, čime se otvara nova politička era. Najavljivano je da će Kurti biti najviše fokusiran na borbu protiv korupcije. Obećao je da će se obračunati sa svim dosadašnjim predstavnicima vlasti, optužujući ih za nepotizam, korupciju i kriminal. Obećao je i da će se zalagati za poštovanje ljudskih i manjinskih prava…, a u njegovim predizbornim spotovima uloga žena i poboljšanje njihovog položaja bili su posebno istaknuti u saradnji s također opozicionom strankom, Demokratskim savezom Kosova Ise Mustafe (LDK), predvođenim Vjosom Osmani-Sadriu, koja je bila jedina žena i ujedno najmlađa kandidatkinja za premijerku Kosova.

Prema dosadašnjim rezultatima izbora, ove dvije partije imat će 61 poslanika u Skupštini Kosova, od ukupno 120 mjesta, što im omogućuje da samostalno formiraju Vladu. Naravno, ako se uspiju dogovoriti oko programskih načela buduće Vlade te preraspodjele vlasti. Ustav Kosova garantira da pobjednička lista, u ovom slučaju Pokret za samoopredjeljenje Albina Kurtija, ako osigura većinu, predlaže predsjednika Skupštine, a kasnije formira i Vladu u skladu s koalicionim dogovorom. No, ako ne dođe do dogovora, što je malo vjerovatno sudeći prema predizbornim analizama, slijede novi izbori.

Predstoji period u zakonskom roku kada treba vidjeti kako će se ove dvije pobjedničke stranke dogovoriti i napraviti koalicioni sporazum, mada je u dosadašnjoj praksi ključnu ulogu u formiranju parlamentarne većine odigravala međunarodna zajednica, što će se, vjerovatno, i ovog puta desiti. Prema Ustavu Republike Kosovo, ako Vlada broji 12 članova, onda dva ministra moraju biti iz nevećinskih zajednica, jedan iz srpske i jedan iz “ostalih zajednica”.

Albin Kurti bio je veliki kritičar pregovaranja sa Srbijom. Ako bude premijer, posredovanjem zvaničnika EU, jasnim principima i kosovskim pregovaračkim timom, morat će pregovarati sa Srbijom, jer je to dio međunarodnih obaveza kosovske države. Prethodnih godina, za svaki sporazum postignut između Kosova i Srbije u Bruxellesu, Kurti je tvrdio da je na štetu Kosova, posebno apostrofirajući Zajednicu srpskih općina, ističući da će, ako se formira, iz nje nastati nova “Republika Srpska”. Međutim, pomenuta zajednica do sada nije formirana, iako je prošlo više od pet godina od dogovora. Kako je najavio, preispitat će sve do sada postignute sporazume u dijalogu sa Srbijom, te da bi dijalog mogao biti nastavljen, mora se znati u kojoj su fazi primjene dosadašnji sporazumi. Što se tiče eventualne razmjene teritorija Kosova i Srbije, Kurti je naglasio da ta ideja još “nije mrtva”, ali da njegovim dolaskom na vlast ipak neće opstati. Prema njegovim izjavama, prošlogodišnje takse prema Srbiji i BiH uvedene od Vlade Ramusha Haradinaja trebaju biti zamijenjene “politikom reciprociteta”.

Što se tiče odnosa prema međunarodnoj zajednici, Kurti će kao premijer sarađivati na dobroj osnovi, jer bez podrške međunarodnog faktora ne može biti političkog, osobito ekonomskog napretka Kosova, koje kao i države u regiji teži evroatlantskim integracijama.

STAV: Kurti je najavio da odnos Prištine prema Beogradu i prema Sarajevu ne može biti isti. Mogu li se očekivati bolji odnosi Kosova i Bosne i Hercegovine, posebno ako govorimo o viznoj liberalizaciji, trgovinskim taksama?

SALIJI: Kao Bošnjak koji živi i radi na Kosovu, smatram da će formiranjem nove Vlade Kosova odnos prema Sarajevu i Bosni i Hercegovini biti znatno poboljšan. Bez obzira na kompleksnu situaciju u BiH, vjerujem da će takse i vize biti ukinuti prema BiH i njenim građanima, bar na određeno vrijeme, svakako uz reciprocitet s bosanske strane. Želim naglasiti da je gospodin Kurti jedini kosovski albanski političar koji se više puta poklonio žrtvama srebreničkog genocida u Potočarima.

STAV: Šta bi Bošnjacima Kosova bilo najvažnije da se unaprijedi u tim odnosima Kosova i Bosne i Hercegovine?

SALIJI: Bošnjaci Kosova, kao i bošnjačka dijaspora, s pravom očekuju mnogo više od nove Vlade u vezi odnosa s našom matičnom državom Bosnom i Hercegovinom, ali istodobno mnogo više i od relevantnih bosanskohercegovačkih institucija, koje bi se većim angažiranjem bošnjačkih političara počele istinski brinuti o kosovskim Bošnjacima, te prestale pronalaziti izgovore vezane za nemogućnost uspostavljanja saradnje s kosovskim Bošnjacima. Trebalo bi naći neke nove moduse saradnje na svim poljima i razinama. Pored priznanja i uspostave diplomatskih odnosa dviju država, podjednako je važno i ukidanje viza za građane Kosova, jer su time zapravo najviše pogođeni kosovski Bošnjaci, ali i građani Bosne i Hercegovine.

STAV: Bošnjaci su na proteklim izborima na Kosovu imali tri subjekta u trci za tri zastupničke pozicije, i to: koaliciju Vakat, Novu demokratsku stranku i Stranku demokratske akcije. Vakat je dobio dva mjesta, NDS jedno. Kako komentirate rezultate među bošnjačkim strankama i generalno bošnjačku političku scenu na Kosovu?

SALIJI: Na proteklim izborima Bošnjaci su imali četiri liste. Pored pomenutih subjekata, na izborima je učestvovao i Esmir Kasi kao neovisni kandidat. Ovom prilikom upućujem mu iskrene čestitke jer je potpuno samostalno ponudio zavidne promjene osvojivši znatan broj glasova.

Rezultati izbora bošnjačkih stranaka očekivani su budući da, prema Ustavu, naša zajednica ima tri zagarantirana mjesta u Skupštini Kosova. Bez personalnih promjena zastupnika od 2010. godine, dva mjesta pripala su koaliciji Vakat i jedno Novoj demokratskoj stranci. Mišljenja sam da ovakve konstelacije neće značajnije promijeniti status kosovskih Bošnjaka. Politička scena kosovskih Bošnjaka identična je onoj bošnjačkoj u čitavoj regiji – razjedinjenost. Prema posljednjem popisu 2011. godine, naša zajednica na Kosovu broji oko 27.000 pripadnika, koliko ih ima i u dijaspori. Postoji osam registriranih političkih stranaka u Centralnoj izbornoj komisiji Republike Kosova, dok su svi zastupnici iz prizrensko-dragaškog kraja, gdje i živi najveći broj Bošnjaka. Ostali Bošnjaci, osobito Pećke regije, prepušteni su stihiji, bez nekog jasnog cilja. Posljednjih godina postoje osude iz ostalih krajeva gdje žive Bošnjaci da Bošnjaci prizrensko-dragaškog kraja “uzurpiraju” mjesta koja njima pripadaju, mada su, iako u neznatnom broju, prisutni na svim listama bošnjačkih političkih subjekata. Reklo bi se da je riječ o nejedinstvu, što nije iznenađujuće. Pravna komisija koja je formirana 2012. godine radila je na izmjeni Izbornog zakona, gdje je Kosovo trebalo biti podijeljeno na izborne zone, čime bi i Bošnjaci iz ostalih krajeva imali jednog zastupnika, ali vjerovatno većinskim partijama nije odgovarao takav prijedlog zakona, te nije dat na razmatranje.

STAV: Očekujete li da će Vakat kao pobjednik među bošnjačkim političkim opcijama biti dio nove vlasti na Kosovu, te da će imati svoje pozicije u Vladi Kosova?

SALIJI: Prema Ustavu, predstavnici nevećinskih zajednica imaju zagarantirano pravo da budu u vlasti. Stoga, vjerujem da će i ovog puta Bošnjaci iskoristiti to pravo i imati svoje pozicije u Vladi Kosova. U prethodna dva mandata koalicija Vakat imala je jedno ministarsko mjesto, te nekoliko zamjenika, kao i NDS, koja je participirala s nekoliko svojih zamjenika ministara.

Prema rezultatima izbora, predstavnici bošnjačkih partija osvojili su skoro 13.000 glasova, što je mnogo više u odnosu na ostale nesrpske zajednice, pa bi prema toj logici Bošnjacima trebalo pripasti jedno ministarsko mjesto i nekoliko zamjeničkih. Nažalost, u svim dosadašnjim sazivima od 2010. godine naši politički predstavnici nisu pripadali jednoj poslaničkoj grupi i nisu sinhronizirano djelovali u Parlamentu. U sva tri saziva Vlada je imala vrlo tanku većinu i nikad nije izdržala pun mandat. U svemu tome, ni naši predstavnici nisu djelovali na pravi način, čak ni u situacijama kada je Vlada ovisila od jednog zastupničkog glasa.

Stoga pozivam sve naše poslanike da budu jedinstven dio jedne parlamentarne grupe zastupajući interese svih kosovskih Bošnjaka, jer samo tako možemo opstati na ovim prostorima. Time bismo većinskoj zajednici, kao i svim Bošnjacima Kosova i u dijaspori, pokazali svoju zrelost i namjeru da, bez obzira na političku opredijeljenost, moramo zajednički djelovati zahtijevajući provođenje zakona i u praksi kada su u pitanju naši nacionalni interesi: decentralizacija, obrazovanje, zapošljavanje mladih kadrova i dr. Ne smiju nam biti bitna zamjenička ili savjetnička mjesta prioritet. Potrebni su nam stručnjaci po određenim ministarstvima koji bi radili isključivo u cilju rješavanja problema Bošnjaka i njihovih potreba. Naprimjer, direktor departmana ili zamjenik u Ministarstvu za obrazovanje bio bi mnogo korisniji negoli više savjetnika u drugim ministarstvima.

Prema nedavnom istraživanju naše organizacije o broju uposlenika bošnjačke nacionalnosti na centralnom nivou, u većini ministarstava ne postoji nijedan Bošnjak, mada ima i zloupotreba, gdje se predstavnici drugih zajednica prilikom zapošljavanja izjašnjavaju kao Bošnjaci.

STAV: Pomenuli ste da bi bošnjačka politika iz BiH mogla više uraditi za Bošnjake na Kosovu. Je li to realno ako uzmemo u obzir političku situaciju u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, interese Srbije?

SALIJI: Bosanskohercegovački političari do danas, osim deklarativnog i osobnog djelovanja pojedinca, gotovo ništa nisu uradili za kosovske Bošnjake. Vječiti izgovor je “institucionalna prepreka”. Postoje i drugi načini kako pomoći kosovskim Bošnjacima, koje, nažalost, bosanskohercegovačka bošnjačka elita ne primjenjuje. Ima se utisak kao da Bošnjaci Kosova ne postoje ili je pak to neki izmišljeni narod bez matične države. O našoj autohtonosti i nacionalnom identitetu postoje mnogi znanstveni dokazi, o čemu je opsežno pisao naš akademik rahmetli Alija Džogović, ostavivši za sobom brojne knjige i rukopise. Ima intelektualaca koji i danas pišu o Bošnjacima Kosova kao što je publicista Ćerim Bajrami i drugi.

STAV: Koliko je bošnjačka inteligencija na Kosovu aktivna u smislu davanja pojedinačnog i grupnog doprinosa na afirmiranju Bošnjaka na Kosovu, bošnjačke kulture, književnosti, umjetnosti, tradicije?

SALIJI: Moram priznati da je naša inteligencija, osim pojedinaca, krajnje pasivna. Je li to nezadovoljstvo postojećim političkim djelovanjem, možda čak i revolt, pokazat će vrijeme. S druge strane, predstavnici “političke elite” ne prepoznaju potrebu interakcije između teorije i političke prakse. Neophodno je da bošnjački intelektualci preuzmu udio makar u smislu idejnih lidera, jer njihova bliskost sa znanošću može i treba poslužiti u donošenju ispravnih stavova koji se tiču interesa naše populacije. Naravno, sve je ovo moguće samo ako iza njihove indiferentnosti ne stoje neki skriveni politički i destruktivni narativi.

Kosovski Bošnjaci posjeduju intelektualnu elitu različitih profila čiji znanstveni obrazac prelazi kosovske granice, među kojima i doktore političkih znanosti, koje nažalost bošnjački politički akteri uglavnom doživljavaju kao prijetnju, a ne mogućnost podrške u stvaranju progresivne politike. Slijedom toga, nastaje “bipolarnost misli”, što nas dijeli na one koji podržavaju aktualne političare i one koji im se ne protive, ali ih ignoriraju, ne ostavljajući prostora za bilo kakvu saradnju.

Postoje određena udruženja koja doprinose njegovanju bošnjačke kulture, književnosti, umjetnosti, tradicije, ali bez kontinuirane institucionalne podrške, pri čemu nemaju budućnosti.

STAV: Kakve kontakte VKBI Kosova ima s VKBI u BiH i drugim sličnim bošnjačkim organizacijama i institucijama u BiH, poput BZK “Preporod” i sl.?

SALIJI: Za sada imamo dobre kontakte, ali izostaje valjana saradnja zbog prethodno pomenutih problema, a s druge strane, i VKBI u BiH nema kontinuiranu institucionalnu podršku. I pored toga, nastojimo ostvariti adekvatnu saradnju, ranije po pitanju upisa naših studenata na Univerzitetu u Sarajevu, pogotovo u poslijeratnom periodu na Kosovu.

Postoje akcije oko doniranja stručne literature od VKBI-a iz oblasti kulture i historije Bošnjaka, te određenih predavanja eminentnih profesora iz BiH. Upravo je VKBI u BiH pokrenuo Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća iz regije. Nedavno je u tom tijelu primljeno BNV Sjeverne Makedonije, ali očekujemo da će uskoro biti primljeno i Konsultativno vijeće za zajednice pri Uredu predsjednika Kosova (KVZ Kosova), koje je Ustavom definirano kao tijelo koje okuplja sve nevećinske zajednice, a u kojem participiraju tri bošnjačka predstavnika. Raduje nas nedavna izjava člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da će podržati rad Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, pri čemu će Kosovo i kosovski Bošnjaci, nadajmo se, imati posebno mjesto zbog svoje specifičnosti.

Ovom prilikom posebno želim zahvaliti predstavnicima “Preporoda” na pozivu povodom svečanog obilježavanja Dana Bošnjaka 28. septembra održanom u sarajevskoj Vijećnici. Na Kosovu se pod pokroviteljstvom Vlade Dan Bošnjaka Kosova obilježava od 2009. godine, što je definirano Zakonom o memorijalnim praznicima, te je ovaj dan praznik svih Bošnjaka na Kosovu. Novoizabrani predsjednik BKZ “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić obećao je da će uskoro posjetiti Kosovo i početi s konkretnim projektima vezanim za Bošnjake Kosova, pogotovo iz sfere obrazovanja na bosanskom jeziku.

STAV: Koja su Vaša očekivanja od bošnjačke inteligencije u Bosni i Hercegovini?

SALIJI: Iz poznatih razloga, ne postoje diplomatski odnosi između dviju država, jer BiH još oklijeva s priznanjem kosovske države, a problem još više dolazi do izražaja uvođenjem viza za kosovske građane. I pored toga moramo sarađivati i očekivati konkretnu pomoć bošnjačke inteligencije iz BiH, koja bi trebala značajnije lobirati da se ove prepreke prevaziđu, ujedno očekujući da nova Vlada Kosova ukine takse na robu iz BiH, kao i vize, koje su s pravom uvedene kao reciprocitet prema BiH. Ovo će biti moguće ako postoji volja obiju strana.

STAV: Da li ste uključeni kao predsjednik VKBI, ali i kao profesor na Univerzitetu u Prizrenu u trenutno najvažniji projekt za Bošnjake na Kosovu, a to je potpuna implementacija nastave na bosanskom jeziku, nabavka udžbenika…?

SALIJI: Od samog otvaranja nastave na bosanskom jeziku na Kosovu bio sam aktivni sudionik svih događanja. Kao član KVZ pri Uredu predsjednika Kosova u dva mandata vodio sam Radnu grupu za obrazovanje, tako da sam predočavao sve probleme u nastavi na bosanskom jeziku od predškolskog do visokog obrazovanja – u vezi s nedostatkom pojedinih udžbenika, školskih lektira, stručnog kadra, nostrifikacije diploma iz regije i sl. Uredbom Ministarstva za obrazovanje Kosova dozvoljeno je da Bošnjaci mogu koristiti udžbenike iz grupe nacionalnih predmeta iz BiH koji nisu štampani na Kosovu. Inače, kosovsko obrazovanje organizirano je na više nivoa, i to od predškolskog obrazovanja, osnovne škole od prvog do petog razreda, niže srednje škole od šestog do devetog razreda, te više srednje škole od desetog do dvanaestog razreda. Nažalost, u nižoj srednjoj školi nemamo udžbenike štampane prema novom kurikulumu koji se primjenjuje već treću godinu, niti školsku lektiru. Situacija je još gora u višoj srednjoj školi, gdje ne postoji nijedan udžbenik. Zato apeliram na bošnjačke predstavnike u BiH koji rade u relevantnim institucijama, kao i u drugim eminentnim bošnjačkim institucijama da nađu put kako bi isporuka udžbenika iz BiH na Kosovu bila kontinuirana.

Ministarstvo za obrazovanje Kosova redovito raspisuje tendere za pisanje udžbenika iz grupe nacionalnih predmeta, kao što su bosanski jezik, likovna i muzička umjetnost, historija. Međutim, na Kosovu nemamo dovoljno stručnjaka za pisanje udžbenika, zato nam je neophodna pomoć od BiH. Također, vrlo često udžbenici naših autora ne budu štampani prvenstveno zbog neažurnosti administrativnog kadra, ali i nedostatka volje izdavačkih kuća koje nemaju interes štampati manji tiraž knjiga, kakav je slučaj s udžbenicima u nastavi na bosanskom jeziku. Zato su neophodni dodatni pritisci, pogotovo političkih predstavnika.

STAV: Koliki je interes bošnjačke omladine za studije na bosanskom jeziku?

SALIJI: Dok god postoje Bošnjaci na Kosovu, a, inšallah, bit će ih uvijek, interes omladine za studije na bosanskom jeziku je nemjerljiv. Time se nastoji očuvati sopstveni identitet, jezik, kultura, tradicija i opstanak na ovim prostorima.

STAV: Kakva je bošnjačka mladost na Kosovu, koliko je interesira historija, kultura…?

SALIJI: Mladi na Kosovu iz svih zajednica, pa i bošnjačke, uglavnom razmišljaju kako napustiti Kosovo, što potvrđuju ogromni redovi ispred zapadnih ambasada, čak i noću. Primarni problem jeste nezaposlenost s naznakama da u perspektivi neće biti bolje.

Bošnjačka omladina ima dodatni problem, pogotovo oni koji završavaju škole u regiji. Problem se odnosi na nostrifikaciju diploma jer je na snazi strategija reciprociteta. I pored obaveza predviđenih Briselskim sporazumom, srbijanski dužnosnici još odbijaju priznati diplome stečene na Kosovu, pri čemu opet najviše stradaju Bošnjaci.

 

 

PROČITAJTE I...

Magazin „Biserje“ ekskluzivno je objavio obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nj. E. Šefika Džaferovića povodom Dana Bošnjaka. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebao je biti visoki pokrovitelj Svečane akademije koja se večeras trebala održati u Sarajevu, a koja je odgođena u skladu s preporukama nadležnih organa zbog aktuelne epidemiološke situacije. BZK „Preporod“ ove godine Dan Bošnjaka obilježava u online formatu širom Bosne i Hercegovine, domovinskim zemljama i bošnjačkoj dijapori.

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!