fbpx

Bosna i Hercegovina kao karika na halal-koridoru

Porast potražnje za halal-proizvodima ne prati odgovarajuća logistika i trgovačka infrastruktura. Dok su globalne ekonomije već povezane putem lanaca opskrbe, zahtjevi potrošača halal-tržišta nalažu preispitivanje postojećih mreža. Halal-potrošači zahtijevaju da se hrana i proizvodi pripreme prema islamskim principima i da se kroz distribuciju osigura zaštita od vanjskih kontaminacija, te da je proizvodnja etički prihvatljiva za radnike i okolinu

 

Piše: Sanadin VOLODER

Posljednjih godina skoro stalno slušamo vijesti o progresivnoj kineskoj politici koja se realizira kroz “Novi put svile”. S druge strane, muslimanske države sve više ulažu u halal-ekonomiju, odnosno halal-proizvodnju hrane, turizam, finansije, medije, farmaciju, odjeću…

Naša je regija prostor preklapanja utjecaja Evropske unije, Rusije, Turske, arapskih država i Kine. Ovi utjecaji ponekad su suprotstavljeni, a na državama je izazov kako izvući najbolje od ponuđenog. Bosna i Hercegovina je, zahvaljujući vrlo uspješnom radu Agencije za certificiranje halal kvalitete, od 2005. godine dio ovog izuzetno brzorastućeg tržišta.

O halal-koridoru možemo saznati više kroz izvještaj o stanju globalne islamske ekonomije za 2019/2020. godinu, koji je izradio “DinarStandard” uz podršku Centra za razvoj islamske ekonomije u Dubaiju.

Izazov muslimanskih država za koji još nema rješenja jeste kako povećati međusobnu trgovinu i investicije. Upravo potenciranje koncepta halal-koridora otvara brojne mogućnosti za povezivanje proizvođača, distributera, trgovaca i potrošača.

LIDER PO BROJU HALAL-PROIZVOĐAČA

Rastuće globalno tržište halal-proizvoda predstavlja izuzetnu vrijednost u inače nesigurnim svjetskim uvjetima. U 2019. godini sudionici na globalnom tržištu preispitivali su svoju ulogu, tražeći rješavanje trgovinskih sporova između SAD-a i Kine. Usred ove neizvjesnosti globalna trgovina halal-robom napreduje zahvaljujući rastu muslimanskih populacija u Aziji, na Bliskom istoku i u Africi. S druge strane, razvijene svjetske ekonomije usporavaju s rastom i imaju pad autohtonog stanovništva, ali porast muslimanskog uslijed intenzivnih migracija.

Zahvaljujući svom geografskom položaju, Bosna i Hercegovina može biti jedna od ključnih karika halal-koridora jer je već lider po broju halal-proizvođača i veličini tržišta. Pred našom domovinom izazovan je put prema cilju da postane halal-čvorište proizvodnje i trgovine između balkanskih muslimana, sve brojnijih muslimanskih zajednica u državama Evropske unije, oko 30 miliona muslimana u Rusiji, dok se s druge strane nalaze muslimanske populacije u Aziji i Africi, koje čine većinu od oko 1,8 milijardi muslimana.

Porast potražnje za halal-proizvodima ne prati odgovarajuća logistika i trgovačka infrastruktura. Uspostavljanje halal-koridora osigurava da proizvođači, dobavljači, trgovci na veliko i malo dobiju rješenja kako bi mogli ispuniti potražnju halal-potrošača. Dok su globalne ekonomije već povezane putem lanaca opskrbe, zahtjevi potrošača halal-tržišta nalažu preispitivanje postojećih mreža. Halal-potrošači zahtijevaju da se hrana i proizvodi pripreme prema islamskim principima i da se kroz distribuciju osigura zaštita od vanjskih kontaminacija, te da je proizvodnja etički prihvatljiva za radnike i okolinu.

Bosna i Hercegovina ima sve potencijale da bude dio svjetskog halal-koridora jer ima međunarodno akreditiranu agenciju za halal, više od 100 halal-proizvođača i pružalaca usluga, više od 8.500 halal-proizvoda, banku koja posluje prema islamskim principima u okviru mogućnosti koje pruža zakonodavstvo, imamo dva međunarodna ekonomska događaja koji su mjesto susreta ideja i investitora, halal-proizvođača i potrošača: “Sarajevo Business Forum” i “Sarajevo Halal Fair”.

SARAJEVO DOMAĆIN PRVOG UO ASOCIJACIJE HALAL CERTIFIKACIJSKIH TIJELA SVIJETA

Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH od 20. do 22. januara 2020. godine bila je domaćin prvog Upravnog odbora Asocijacije halal certifikacijskih tijela svijeta (AHAC).

Radu Upravnog odbora u Sarajevu prisustvovali su predstavnici sedam certifikacijskih tijela koja su izabrana u Upravni odbor na konstituirajućoj sjednici Asocijacije održane početkom decembra 2019. godine u Istanbulu. Sastanku je prisustvovao i İhsan Övüt, generalni sekretar Instituta za standardizaciju i metrologiju Organizacije islamske kooperacije (SMIIC).

“Bosna i Hercegovina je veoma aktivna članica SMIIC-a i učestvuje u svim aktivnostima. Izuzetno smo zadovoljni radom ljudi koji su uključeni u razne aktivnosti i vaša zemlja je među pet najaktivnijih članica ove asocijacije, što je dovoljan pokazatelj o kvalitetu koji ljudi iz Bosne i Hercegovine doprinose u radu SMIIC-a”, istakao je Övüt.

Prvog decembra 2019. godine u Istanbulu je održana prva skupština Asocijacije halal certifikacijskih tijela (AHAC). Glavni cilj Asocijacije jeste uspostavljanje međusobne saradnje i rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Funkciju predsjednika Asocijacije obnaša Farruh Azimov iz “Halal Control” iz Litvanije, dok je za dopredsjednika izabran mr. Damir Alihodžić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Veoma je važno da se ova certifikacijska tijela ujedine i da rade na pitanjima od zajedničkog interesa, među kojima je usvajanje jedinstvenog halal-standarda kojim bi se reguliralo i zaštitilo halal-tržište i halal-potrošači. Upravo ova asocijacija ide prema tome da se usvoji samo jedan standard koji će biti isti za sve”, rekao je Farruh Azimov.

Izborom za dopredsjednika Damira Alihodžića potvrđen je ugled koji naša agencija za certificiranje halal kvalitete uživa.

“Agencija za certificiranje halal kvalitete od osnivanja sudjeluje u svim značajnim aktivnostima i skupovima svjetske halal-industrije. Veoma nam je drago što je prvi Upravni odbor održan u Sarajevu. To je jedan od pokazatelja naše opredijeljenosti ka ujednačavanju propisa o halal‑certificiranju koji su sadržani u već izrađenom halal-standardu Instituta za mjeriteljstvo i standardizaciju Organizacije islamske kooperacije. Vjerujemo da će Asocijacija doprinijeti da i druga certifikacijska tijela slijede istovjetne propise i principe koji su sadržani u ovom standardu, što će im ujedno olakšati implementaciju akreditacijskih halal-standarda”, rekao je Alihodžić.

Ovaj skup okupio je i predstavnike Islamske zajednice, Agencije za sigurnost hrane BiH, Instituta za standardizaciju BiH, BBI banke, Udruženja halal industrije BiH, Balkanskog udruženja muslimana potrošača i medija.

To je bila odlična prilika za predstavljanje dva najvažnija događaja u našoj domovini i regiji koji okupljaju predstavnike halal-ekonomije, a to su “Sarajevo Business Forum” i “Sarajevo Halal Fair”.

Na sastanku 1. Upravnog odbora Asocijacije halal certifikacijskih tijela usvojeni su dokumenti kojim se definiraju uvjeti i zahtjevi za pristup Asocijaciji, izgled loga i web-stranice.

BiH IZRADILA SVJETSKI HALAL-STANDARD ZA TURIZAM

Početkom 2020. godine Institut za standardizaciju i mjeriteljstvo (SMIIC) Organizacije islamske kooperacije (OIC) objavio je novoizrađeni Halal standard za turističke usluge – OIC/SMIIC 9:2019, Halal Tourism Services – General Requirements. Ovaj standard omogućit će ujednačavanje zahtjeva u oblasti halal-turizma i ugostiteljstva na svjetskom nivou.

Standard sadrži zahtjeve i daje smjernice za upravljanje turističkim objektima, proizvodima i uslugama za turiste, smještajnim prostorijama, turističkim paketima, turističkim vodičima i drugim uslugama i sadržajima kao što je ugostiteljstvo. Standard pruža i smjernice organizacijama u pogledu odgovornosti uprave te zahtjeva za osoblje koje je uključeno u implementaciju propisa.

Uloga nosioca aktivnosti za izradu Halal standarda za turističke usluge OIC/SMIIC 9 povjerena je Agenciji za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u BiH. Jedan od referentnih dokumenata za izradu standarda bio je Vodič za halal certificiranje turističko-ugostiteljskih objekata, koji se primjenjuje na području djelovanja naše agencije još od 2010. godine. O kvaliteti izrađenog standarda govore mnogobrojne pohvale koje je naša Agencija dobila od SMIIC-a i njegovih članica.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije član OIC-a, nego promatrač, taj status prenosi se na sva tijela OIC-a. Međutim, to nije spriječilo stručni tim naše agencije za halal da se, pored tri dostavljena prijedloga iz Tunisa, Turske i Malezije, izbori da izradi standard koji je višestruko bolji od ponuđenih i koji je podržan konsenzusom.

Na kraju 2019. godine uspješnu implementaciju zahtjeva Halal standarda okončale su kompanije “Mak Gastro” Visoko, “Fah-Kožar” Visoko, Opća zadruga “Vlašić produkt” Travnik, “Sintofarm Adriatica” Orašje, “AlmaDerm” iz Kladnja, turistička agencija iz Vogošće…

Grad Visoko s 14 halal-proizvođača vodeća je lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini i regiji po broju halal-proizvođača. Agencija za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u BiH proširila je djelovanje na Češku i Bugarsku, a posebno treba istaknuti pet turističkih agencija koje su svoje poslovanje uskladile po Halal standardu.

Nabrojani je samo dio od više od 20 novih članova halal-porodice u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, gdje Agencija za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u BiH ima nadležnost djelovanja.

Naravno, ima i odustajanja. Tržište je dinamično, a konkurencija je svakim danom sve jača. Najviše pažnje javnosti privukao je slučaj Mesne industrije “Bajra”, koja nije na vrijeme ispoštovala svoje obaveze pa joj je istekao certifikat. To je bila jedinstvena prilika da se pokaže koliki je nivo svijesti među potrošačima, odnosno među potrošačima koji zahtijevaju halal‑proizvode i usluge. S druge strane, ovakvim odnosom Agencija za halal potvrdila je svoj dignitet. U sistemu halal-kvalitete u BiH djeluje 90 proizvođača, 16 pružalaca usluga (hoteli, restorani i turističke agencije), u Srbiji 29, te po jedna u Crnoj Gori, Bugarskoj i Češkoj.

PROČITAJTE I...

Izraz Crni petak prvi je put iskorišten 1869. godine. Naime, 24. septembra te godine divljale su brojke na Wall Streetu. Krivci za to bili su dvojica špekulanata po imenu Jay Gould i James Fisk. Važno je znati da su SAD nakon građanskog rata morale poduzeti značajne ekonomske napore za obnovu nacije. U ratu je život izgubilo 617.000 ljudi.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!