fbpx

Bosna i Hercegovina je u prednosti jer je uspjela osnažiti svoj bankarski sistem i ima fiskalni prostor

Mi projiciramo da će globalni rast zabilježiti negativnu stopu u 2020. Ustvari, predviđamo najveći ekonomski pad još od 'Velike depresije'. Tržišta u razvoju kao i zemlje s niskim nivoom prihoda izložene su visokom riziku. Mnoge ove zemlje imaju slabe zdravstvene sisteme i malo sredstava na raspolaganju, što ih čini u opasnoj mjeri izloženim šokovima ponude i potražnje kao i više ograničenim finansijskim uvjetima”

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Posljednjeg radnog dana prošle sedmice činilo se da od kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 330 miliona eura neće biti ništa. Pismo namjere nisu bili potpisali članovi HDZ-a, ministri finansija entiteta i države, tražeći da o raspodjeli novca od kredita učestvuju i kantoni. Tokom vikenda problem je riješen na sastanku lidera stranaka na vlasti Bakira Izetbegovića (SDA), Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ) s predstavnicima EU u BiH i MMF-a.

Nakon toga, održana je i sjednica Fiskalnog vijeća, na kojoj je usaglašeno pismo namjere s Međunarodnim monetarnim fondom, čime je Bosna i Hercegovina i zvanično zatražila finansijsku pomoć MMF-a. Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell kaže da je raspodjela dogovorena na način da 37,5 posto kredita dobije Republika Srpska, 61,5 posto Federacija BiH i 1 posto Brčko distrikt.

U intervjuu za Stav rezidentni predstavnik MMF-a, Andrew Jewell, govori o finansijskoj podršci država pogođenim krizom i crnim prognozama za svjetsku ekonomiju, ali i ekonomije svake pojedinačne zemlje.

STAV: Pismo namjere koje su bh. vlasti poslale MMF-u odnosi se na finansijsku podršku iz MMF-ovog instrumenta brzog finansiranja. Možete li objasniti šta se pod tim podrazumijeva, kakvi su uvjeti za BiH?

JEWELL: Instrument za brzo finansiranje (RFI) ne uključuje nikakve uvjete, što znači da ne tražimo od vlasti da provedu reforme prije nego im doznačimo sredstva.

STAV: Da li je jedan od uvjeta MMF-a za finansijsku podršku BiH očuvanje Valutnog odbora, s obzirom na to da se u ovakvim krizama često poziva na odustajanje od toga?

JEWELL: Kao što sam ranije naveo u saopćenju za medije, Međunarodni monetarni fond neće pružiti bilo kakvu finansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u okviru RFI ukoliko se kompromitira aranžman Valutnog odbora.

STAV: Neke od ideja za ublažavanje krize bile su između ostalog i dogovor s MMF-om o moratoriju na otplatu postojećih kreditnih obaveza prema ovoj instituciji. Da li to postoji kao opcija, da li je uopće moguće?

JEWELL: MMF ne može ponuditi Bosni i Hercegovini moratorij ili otpis obaveza koje dopsijevaju na naplatu. Ova politika odnosi se na sve zemlje članice. Međutim, mi smo spremni da pružimo nova finansijska sredstva Bosni i Hercegovini u okviru RFI i aranžmana koji će naslijediti EFF, a koji ističe u septembru 2020. (EFF – Extended Fund Facility, prošireni aranžman odobren je 2016. godine u iznosu od 550 miliona eura, op. a.)

STAV: Kakva je trenutno potražnja za kreditima MMF-a? Ima li MMF kapacitet da udovolji ovako velikom broju zahtjeva za finansijsku podršku istovremeno?

JEWELL: Više od 90 zemalja zatražilo je hitnu pomoć MMF-a, što se nikad ranije nije desilo. Izvršni odbor prošle je sedmice donio odluku da udvostruči pristup hitnim sredstvima MMF-a, što će omogućiti da izađemo u susret očekivanom finansijskom zahtjevu od oko 100 milijardi američkih dolara.

STAV: MMF inače radi projekcije ekonomskih kretanja, one koje smo imali do prije mjesec‑dva više ne važe, kakve su aktuelne projekcije za svjetsku ekonomiju, ali i za ekonomiju BiH?

JEWELL: Mi projiciramo da će globalni rast zabilježiti negativnu stopu u 2020. Ustvari, predviđamo najveći ekonomski pad još od “Velike depresije”. Vodeći ekonomista MMF-a Gita Gopinath govorila je o najnovijim projekcijama za globalnu ekonomiju 14. aprila u kontekstu proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke. Što se tiče Bosne i Hercegovine, naše projekcije ćemo objaviti pošto Izvršni odbor odobri RFI. Ono što vam mogu reći sada jeste da očekujemo oštar pad BDP-a, povećanje deficita tekućeg računa te promjenu fiskalnog bilansa iz skromnog suficita u značajan deficit.

STAV: Ako se složimo oko toga da je sumorna perspektiva svjetske ekonomije u narednom periodu, jesu li male ekonomije, oslonjene na razvijena tržišta, kao što je bh. ekonomija, ranjivije u ovoj krizi? Hoće li kriza teže pogoditi ovakve zemlje?

JEWELL: Tržišta u razvoju kao i zemlje s niskim nivoom prihoda izložene su visokom riziku. Mnoge ove zemlje imaju slabe zdravstvene sisteme i malo sredstava na raspolaganju, što ih čini u opasnoj mjeri izloženim šokovima ponude i potražnje kao i više ograničenim finansijskim uvjetima. BiH je u prednosti ovdje jer ima na raspolaganju određeni fiskalni prostor i jer je uspjela osnažiti svoj bankarski sistem. Aranžman Valutnog odbora također je ključni instrument jer doprinosi finansijskoj stabilnosti i povjerenju u valutu.

STAV: S obzirom na to da je privreda dobrim dijelom doslovno zaustavljena, smatrate li da je to prilika za određene promjene koje je sada mnogo jednostavnije napraviti i tako se pripremiti za novi start? Kakve promjene smatrate neophodnim u pogledu bh. ekonomije?

JEWELL: Prvi prioritet jeste osigurati zdravlje i sigurnost građana. To znači da se više treba trošiti na testiranje i medicinsku opremu, plaćanje doktora i medicinskih sestara te na to da se osigura da bolnice i klinike mogu funkcionirati. Također, od ključne je važnosti da se podrže radnici i firme koji su pogođeni krizom. Mnogo je mjera o kojima se može razmisliti, uključujući subvencioniranje plaća, podrška zavodima za zapošljavanje, moratoriji na kredite, garancije za kredite i odgoda plaćanja poreza. Kada se ova pandemija smanji i mnoge restrikcije olabave, oni koji donose politike trebat će razmisliti o mjerama koje će podići potražnju.

 

PROČITAJTE I...

“Trenutno imamo deficit s određenim radnicima, to su prvenstveno bravari, varioci i čistačice. U prethodnom periodu, za vrijeme prošle uprave, primljeni su određeni ljudi bez planova s pogona i njihovih potreba, pa i angažirana treća lica za određene poslove. Zatekli smo ugovor potpisan s privatnom firmom o angažmanu varilaca i bravara, kojoj je plaćano godišnje 100.000 maraka za angažiranje njihovih radnika u našem rudniku. Među oko 3.000 zaposlenih u Rudniku nema bravara i varilaca”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!