fbpx

Blago bosanskohercegovačkih šuma

S obzirom na to da je više od 60 posto teritorije naše domovine prekriveno šumama, gljive predstavljaju jedan od važnijih naših resursa. Njihova sezona traje tokom cijele vegetacijske godine i predstavlja izvor zdravih plodova za stanovništvo, ali i jako dobru mogućnost za sezonsku zaradu. Za bosanskim gljivama vlada velika potražnja na evropskom tržištu, a cijena je izuzetno dobra i za berače i otkupljivače. Problem je nedostatak educirane radne snage

 

 

Piše: Sanadin VOLODER

Klima i reljef Bosne i Hercegovina stanovništvu omogućavaju bavljenje širokim spektrom sezonskih poslova koji mogu donijeti dobre prihode i osigurati zdravu i kvalitetnu zimnicu.

Od ranog proljeća u bosanskohercegovačkim šumama izmjenjuju se razni plodovi od ljekovitog bilja, preko bobičastog voća do šipurka, drijenka…

Gljive su stanovnici bosanskohercegovačkih šuma, proplanaka od Posavine do najviših vrhova dinarskog lanca, pa do brda i polja Hercegovine. S obzirom na to da je više od 60 posto teritorije naše domovine prekriveno šumama, gljive predstavljaju jedan od važnijih naših resursa. Njihova sezona traje tokom cijele vegetacijske godine i predstavlja izvor zdravih plodova za stanovništvo, ali i jako dobru mogućnost za sezonsku zaradu. Za bosanskim gljivama vlada velika potražnja na evropskom tržištu, a cijena je izuzetno dobra i za berače i otkupljivače. Problem je nedostatak educirane radne snage koja će obrati šumsko blago.

Bosna i Hercegovina već godinama iz vlastitog uzgoja zadovoljava potrebu domaćeg tržišta za gljivama uzgojenim u antropogenim uvjetima, dok šumska gljiva predstavlja vrijedan izvozni proizvod gdje godinama ostvarujemo suficit.

Glavna tržišta za gljive iz Bosne i Hercegovine jesu zemlje Zapadne Evrope, odnosno Italija, Švicarska, Slovenija, Francuska i Njemačka.

Od ukupnog izvoza gljiva, polovica otpada na suhe gljive. Nakon toga se najviše izvoze svježe gljive i smrznute gljive, a konzervirane gljive predstavljaju samo tri posto izvoza, što jasno pokazuje potrebu za povećanjem udjela finalnog proizvoda u izvozu.

Sezonu u proljeće otvara smrčak, čija je cijena jako primamljiva. Kilogram suhog smrčka kreće se oko 200 eura. Vrganj je najpoznatija i najzastupljenija gljiva naših šuma, čija se cijena u otkupu u sirovom stanju po kilogramu kreće od 5 do 6 KM. Međutim, problem je u neuređenom sistemu otkupa u kojem najviše profita ostvare preprodavači.

Ograničavajući faktori za intenzivniji razvoj gljivarstva jeste nizak nivo svijesti o vrijednosti gljiva, nepoznavanje vrsta gljiva, te strah od trovanja i postojanje minskih polja, kao i neuređeno tržište, odnosno otkup.

Mehmed Hero iz Prozora magistar je poljoprivrednih nauka koji ima organizirano branje, otkup, preradu i izvoz gljiva, a bavi se i uzgojem organskih malina i borovnica.

Područje Prozora, Konjica i Gornjeg Vrbasa izuzetno je bogato gljivama i drugim šumskim plodovima, što je rezultiralo postojanjem više većih otkupljivača i izvoznika šumskih proizvoda. Međutim, prostora ima i za porodične biznise koji u sezoni mogu preraditi znatne količine.

“Posjedujem hladnjaču i odgovarajuću opremu za prijem, preradu i skladištenje gljiva. Hladnjača je kapacitirana za dnevni prijem do jedne tone svježih šumskih proizvoda. Otkupim svu robu koju berači donesu. Jedan dio kooperanata dolazi i s područja drugih općina, kao što su Konjic i Gornji Vakuf. Zaleđenu robu prodajem većim kompanijama koje vrše dalju prodaju na evropsko tržište, uglavnom u Italiju, Austriju, Švicarsku, Njemačku”, kaže nam Mehmed Hero, dodavši da većina ubranih gljiva ide u izvoz jer naše stanovništvo vrlo malo koristi gljive u ishrani, a posebno skuplje kao što su smrčak, vrganj, blagva i lisičarka.

Svi koji se bave gljivarstvom ili žele ući u svijet gljiva nužno je da prođu obuku prije nego što uđu u šumu. Životno je važno znati koje su gljive jestive, a koje otrovne, gdje uobičajeno gljive rastu, gdje ih nema, te kako ih pravilno brati, odnosno da li sjeći ili uvrtati.

Edukacija o gljivama treba da dobije više prostora u školama, a praktična edukacija u šumi treba da bude dio nastavnog plana i programa, kao i dio aktivnosti NVO sektora tokom ljeta za mlade, ali i “stare”.

Arnes Hasanić iz Maglaja direktor je firme “ARNY ART in WOOD”, koja se bavi proizvodnjom namještaja, veliki je ljubitelj prirode i gljiva te jedan od administratora grupe na Facebooku Gljive Bosne i Hercegovine, koja okuplja oko 10.000 članova.

U izjavi za Stav ističe da su šumske gljive dobar potencijal za razvoj biznisa, te dodaje da kod nas prerada gljiva nije dovoljno razvijena s obzirom na mogućnosti.

“Smatram da bi se kroz škole trebale više proučavati gljive, kao i svi drugi naši prirodni resursi. Na taj način bi se stanovništvo više educiralo i o zagađivanju naše prirode jer je sve povezano”, tvrdi Hasanić.

Iako u našim šumama raste oko 200 jestivih gljiva, u upotrebi je samo desetak vrsta.

“Gljivarstvo u Bosni i Hercegovini većinom je svedeno na nekih do desetak vrsta gljiva i vrlo je teško ljude naučiti novim vrstama gljiva jer su većinom uvjereni da je ono što oni ne beru otrovno, a u našim šumama ima sigurno oko 200 jestivih i kvalitetnih vrsta gljiva”, ističe Hasanić.

Društvene su mreže, pored dobrih strana, često prostor za širenje dezinformacija, ali kad je riječ o gljivarskim grupama, posebno se ističe grupa Gljive Bosne i Hercegovine po kvaliteti rada, odnosno doprinosu afirmacije gljivarstva.

“Što se tiče grupe na Facebooku Gljive Bosne i Hercegovine, nju smo osnovali baš iz razloga edukacije gljivara s naših terena koji su zainteresirani za učenje, a ima pojedinaca koji se baš zanimaju za tu oblast. U grupu smo uspjeli uključiti i stručnjake iz cijele Evrope, tako da i oni dijele svoje znanje i iskustvo s nama. Uglavnom, zadovoljni smo grupom i kako se povećava brojno stanje članova, a i sve je više ljudi zainteresiranih da više nauče”, dodao je Hasanić.

 

PROČITAJTE I...

Ismet Kasumagić, kao i većina pripadnika “Mladih muslimana”, bio je uhapšen od komunističke vlasti nakon okončanja Drugog svjetskog rata. Uhapšen je i osuđen 1947. godine na jednu godinu zatvora. Tada je optužen i osuđen u grupi s Vahidom Kozarićem, Ćazimom Viteškićem, Midhatom Džulbegovićem, Mehmedom Hadžiavdićem i Izetom Riđanovićem. Kasnije je u slučaj uključen i Ibrahim Trebinjac. Presuda je bila potpuno besmislena. Osuđeni su zbog navodnih antinarodnih stavova organizacije, bez ijednog konkretnog dokaza za same optužene. U samoj presudi stoji da su oni potpuno odvojeno djelovali, a ipak im je suđeno u grupi.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!