fbpx

Bilo bi lijepo u Sarajevu: Obnova bob-staze koštat će 25 miliona maraka

Uništene su velika i mala skakaonica na Igmanu, a tokom ratnih godina u njihovoj blizini bila je baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Bob i sankaška staza na Trebeviću potpuno su uništene tokom opsade Sarajeva jer su se nalazile u neposrednoj blizini linija razdvajanja. Sada bi, ako Barcelona dobije organizaciju igara, to značilo da će sigurno biti u potpunosti obnovljena. Zasad su obavljeni samo djelimični rekonstrukcijski radovi pa stazu tokom ljetnih mjeseci za treninge koriste reprezentacije BiH, Slovačke i Poljske

 

Piše: Nedim HASIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Trideset i šest godina nakon što je Juan Antonio Samaranch, dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, najveće nagrade koju Sarajevo dodjeljuje, s tadašnjim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Mikom Špiljkom otvorio 14. Zimske olimpijske igre, glavni grad Bosne i Hercegovine nada se da će opet organizirati olimpijadu na planinama u svojoj okolini. Naime, Vlada Katalonije razmatra mogućnost uključivanja Sarajeva u kandidaturu Barcelone za organizaciju Zimskih olimpijskih igara (ZOI) 2030. godine, objavili su ovih dana lokalni mediji. Kako tvrde, kandidatura pod nazivom “Pirineji – Katalonija” još nije formalno upućena Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK), ali bi to uskoro trebalo biti obavljeno. Prema planu iz Barcelone, olimpijska takmičenja bila bi organizirana na lokacijama planinskog lanca Pirineji, kao i u Andori.

U isto vrijeme razmatra se i mogućnost da se Sarajevo uključi u organizaciju igara tako što bi se na planini Trebević održavala takmičenja u bobu, skeletonu i sankanju, a na planini Igman skijaški skokovi. Dakle, da neka od olimpijskih takmičenja, za koja ne postoje uvjeti u Barceloni, budu organizirana u Sarajevu. Za sada su najavljene tri kandidature za ZOI 2030. Osim Barcelone, u opciji su japanski Saporo i američki Solt Lake City. Nije poznat tačan datum kada bi MOK trebao donijeti konačnu odluku.

“Zasad je riječ o konkretnoj inicijativi i mi se nadamo da će ona prerasti u konkretnu kandidaturu”, kaže nam Said Fazlagić, generalni sekretar Olimpijskog komiteta BiH. “Mi smo u OK BiH imali dva sastanka s predstavnicima iz Barcelone. Oba sastanka bila su prošle godine. Drugi je put u Sarajevo stigla velika delegacija iz Španije. Htjeli su saznati jesmo li mi raspoloženi za zajedničku kandidaturu. Nakon sastanka je Izvršni odbor OK BiH dao pozitivnu ocjenu toj inicijativi. Mi smo dobili garancije da će, ako se kandidatura riješi pozitivno, skakaonice na Igmanu i bob-staza na Trebeviću biti obnovljeni. Sada čekamo epilog, da li će se i zvanično ići u projekt organizacije igara.”

Uništene su velika i mala skakaonica na Igmanu, a tokom ratnih godina u njihovoj blizini bila je baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Bob i sankaška staza na Trebeviću potpuno su uništene tokom opsade Sarajeva jer su se nalazile u neposrednoj blizini linija razdvajanja. Sada bi, ako Barcelona dobije organizaciju igara, to značilo da će sigurno biti u potpunosti obnovljena. Zasad su obavljeni samo djelimični rekonstrukcijski radovi pa stazu tokom ljetnih mjeseci za treninge koriste reprezentacije BiH, Slovačke i Poljske.

“Mislim da bi sada staza konačno mogla biti obnovljena jer su Španci konkretni. Oni su prošle godine u julu bili u posjeti Sarajevu. Tada sam s njima išao na stazu i pokazao sam im sve u detalje šta je do sada napravljeno i šta treba još napraviti da je potpuno obnovimo”, kaže za Stav Senad Omanović, predsjednik Sankaškog saveza BiH i selektor sankaške reprezentacije.

“Mi smo 2002. godine imali inspekcijski pregled nakon kojeg je ustanovljeno da je staza identična svim drugim bob i sankaškim stazama na svijetu. Delegacija iz Barcelone imala je puno informacija i prije dolaska i pogledali su tada i trening slovačke reprezentacije na Trebeviću, koji su se spuštali na točkovima. To i jeste prednost takvih sportskih objekata, što ih možete koristiti 12 mjeseci godišnje.”

Obnova staze najviše bi obradovala Omanovića, koji već godinama pokušava naći novac za njenu rekonstrukciju. Bio je učesnik Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, a već je četiri decenije trener sankaša. Upravo zahvaljujući njegovoj upornosti, do tada potpuno uništena staza na Trebeviću djelomično je obnovljena prije pet godina.

“Mi je svake godine obnavljamo jer ona popuca i ljeti i zimi. Svake godine treniramo, svake godine nam dolaze na trening i druge reprezentacije. Staza je zasad osposobljena samo za ljetne treninge, ali nije sigurna za vožnju utrka”, pojašnjava Omanović.

Kaže da je napravljen projekt kompletne obnove staze i da se zna koliko bi taj posao koštao. “Za prvu fazu obnove odlučio je i Kanton Sarajevo dati novac, međutim, do sada je sve ostalo samo na obećanju. Nakon što je obavljen inspekcijski pregled, procjena je da je za kompletnu obnovu staze, da bi se ona dovela u stanje da se na njoj mogu organizirati trke, potrebno 16 miliona švicarskih franaka.”

Ukoliko bi Sarajevo dobilo dio organizacije igara, to bi mogla biti druga šansa da grad postane relevantan skijaški centar. Prvu je priliku, nakon Olimpijade 1984. godine, Sarajevo propustilo. Na planini Bjelašnici održano je finale Svjetskog kupa u skijanju 1987. godine, a na bob-stazi vožene su tri trke Svjetskog kupa i dva Svjetska prvenstva u sankanju, Evropsko prvenstvo u bobu dvosjedu i četverosjedu te Svjetsko prvenstvo u skeletonu. I to je bilo sve kada su u pitanju skijaška natjecanja.

Mada se u godinama nakon Olimpijade pokušavalo olimpijska borilišta učiniti profitabilnim objektima, u toj se nakani nikada nije uspjelo. Bob-staza je bila jedan od najskupljih objekata izgrađenih za potrebe Olimpijade. Prema tvrdnjama onih koji su nakon igara radili na njoj, izgradnja je koštala sedam miliona dolara. To je najjužnija staza u Evropi, ali joj ta činjenica nije pomogla da bude finansijski održiva. Zapošljavala je tridesetak ljudi i nije se isplatila.

Sličnu sudbinu kao i bob-staza doživjele su i skakaonice na Igmanu, koje je projektirao Slovenac Janez Gorišek. Na njima su, poslije Olimpijade, organizirana tek tri kupa i služile su uglavnom u ljetnim mjesecima, kada je na plastičnoj plohi trenirala tadašnja letačka reprezentacija Jugoslavije.

“Sada bi moglo biti drugačije. Kada je građena bob-staza za ZOI 84, radovi su trajali nepunih 16 mjeseci, u uvjetima u kojima nije bilo vode, struje, puta i ostatka infrastrukture. Sada je lakše jer sve to imamo na Trebeviću i mislim da bi svi radovi mogli biti završeni za najviše godinu dana”, kaže Omanović, koji tvrdi da bi staza mogla donositi novac jer bi se na njoj mogli organizirati treninzi, takmičenja, ali i atrakcije poput turističkog boba, kakve postoje u Njemačkoj ili Austriji.

Najveći dobitak zimskih igara za Sarajevo bila je izgradnja stambenih kompleksa s oko 650 stanova u naseljima Dobrinja i Mojmilo. Oni su tokom igara služili kao olimpijska sela u kojima su bili smješteni sportaši i novinari. Tokom ratnih godina našli su se na prvoj liniji, a dobar dio uništenih zgrada unutar tih naselja obnovila je Barcelona. Trg u naselju Mojmilo zbog toga je nazvan Trg Barcelone.

Zajednička organizacija igara značila bi i nastavak prijateljskih odnosa Barcelone i Sarajeva. Prema nepotpunim podacima, za obnovu stanova u naselju Mojmilo ukupno je donirano dva miliona i 887 hiljada eura. Pored toga, za obnovu Doma zdravlja u istom naselju 650 hiljada eura, a za vrtić još 150 hiljada eura. Također, na inicijativu i uz pomoć Juana Antonija Samarancha i Barcelone obnovljena je Olimpijska dvorana Zetra.

Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine bile su prve organizirane u nekoj komunističkoj državi. Otvorene su osmog februara ceremonijom na stadionu Koševo, a zatvorene su 19. februara. Skijaš Jure Franko osvojio je prvu medalju na zimskim igrama za Jugoslaviju, svijet su svojim Bolerom fascinirali britanski klizači Jayne Torvill i Christopher Dean, a na igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, koju je upravo sarajevska Olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona s kraja 20. stoljeća.

Organizacija igara koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prijenos. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, samo u inostranstvu 200.000, dok je televizijske prijenose pratilo dvije milijarde ljudi. Na igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. Nakon igara, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, nekoliko hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta. Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i svijeta.

 

PROČITAJTE I...

Trijumf iz Rima ponovio je četiri godine kasnije u Tokiju, s još jednim svjetskim rekordom, ali ovaj put u patikama. Prije Bikile niko nije dva puta pobijedio na olimpijskom maratonu. Njegov podvig i dalje zadivljuje svijet i posvećene su brojne knjige.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!