“Bijeg iz Dannemore”: Zatvorska drama o neukrotivoj čovjekovoj prirodi

Riječ je o zaokruženom mini serijalu od osam epizoda čije se režije sasvim neočekivano prihvatio čuveni komičar Ben Stiller, dodijelivši glavne uloge holivudskim zvijezdama Beniciju Del Toru, Paulu Danu i Patriciji Arquette, koji s krajnjom fizičkom sličnošću utjelovljuju dvojicu osuđenih ubica te zatvorsku krojačicu

Zatvor oduvijek predstavlja intrigantan prostor za filmske i televizijske narative u kojima bi se, s jedne strane, kreirao napeti i neizvjesni bijeg u žanru akcije ili trilera, a s druge izgradio mikrosvijet u čijim se likovima i njihovim međusobnim odnosima ogleda stvarnost i društvo izvan rešetaka. Upravo na tragu filmskih klasika o zatvorskim bjekstvima, kao što su Veliki bijeg (1963), Bijeg iz Alcatraza (1979) ili posebno Iskupljenje u Shawshanku (1994), jeste novo televizijsko ostvarenje CBS-ove produkcije “Showtime”, naslova Bijeg iz Dannemore (Escape at Dannemor), koje je do najsitnijeg detalja zasnovano na stvarnom bijegu iz zatvora zvanog “Clinton Correctional Facility”, smještenom u državi New York. Riječ je o zaokruženom mini serijalu od osam epizoda čije se režije sasvim neočekivano prihvatio čuveni komičar Ben Stiller, dodijelivši glavne uloge holivudskim zvijezdama Beniciju Del Toru, Paulu Danu i Patriciji Arquette, koji s krajnjom fizičkom sličnošću utjelovljuju dvojicu osuđenih ubica te zatvorsku krojačicu.

Del Toro igra Richarda Matta, naizgled stamenitog i strogog vladara svog zatvorskog odjela koji dane “ubija” slikajući portrete poznatih ličnosti, dok je Dano njegov mlađi štićenik David Sweat, koji se upušta u bizarnu seksualnu vezu s Tilly Mitchell, suprugu i majku na kraju pete decenije života. Jednog dana Matt zamisli plan bijega iz zatvora koji uključuje izlazak kroz ventilacijske otvore ćelija, zatim i rušenje zidova te na koncu i rezanje čeličnih cijevi koje zimi zagrijavaju zgradu. U planu im se pridružuje i Tilly, koja u međuvremenu otpočinje seksualnu vezu i s Matttom, a čiji glavni zadatak postaje unošenje oštrica za rezanje metala, i to u zamrznutom mesu za hamburgere. Ona odlučno pristaje i na bijeg u Meksiko i prihvata ulogu vozačice koja će sačekati bjegunce nakon što izađu iz šahta izvan zidova zatvora.

Za razliku od spomenutog naslova Iskupljenje u Shawshanku, koji apsolutno romantizira život u zatvoru i traga za njegovim dubljim smislom, autori serijala Bijeg iz Dannemore fokusirani su prvenstveno na realističnost i uvjerljvost prikaza njegove istinitosti i ustanovljenosti u stvarnosti. Prvih nekoliko epizoda režiser posvećuje izgradnji zatvorenog zatvorskog mikrosvijeta kao jednog turobnog i hladnog mjesta u kojem se smrad i prljavština osjete u svakom udisaju zraka i dodiru sivih čeličnih rešetki.

Ovakvo prostorno sivilo režiser postiže snimanjem na autentičnim lokacijama, u “Clinton Correctional Facility” zatvoru, s prigušenim svjetlom i izbjegavanjem sunčanih dana te ističući sivu boju rešetki, uočljivih na sveprisutnom čeliku, zidovima, hodnicima, u smogu koji zatvorenici bez pogovora udišu. Kao ironični kontrast tom mikrosvijetu, režiser nudi aktuelne tinejdžerske pop muzičke hitove makrosvijeta s kojima zaokružuje sliku o rešetkama ograđenom društvu koje žudi za definitivnom slobodom, a koje, kada je pronađe, ne zna šta bi s njom.

S dramaturške strane, kreatori Brett Johnson i Michael Tolkin izbjegavaju otkrivanje prošlosti zatvorenika, osim činjenica da su osuđeni na doživotne kazne zatvora, što nagovještava njihovu okrutnost i zločinačku prirodu. Time autori gledaocima ne dopuštaju da grade odnos s glavnim protagonistima na osnovu događaja iz njihove prošlosti, već uz pomoć djelovanja u sadašnjosti, koja je također okrutna i bizarna, ali bolno istinita i beskompromisna, što je čini životnom i razumljivom.

Richard Matt u zatvoru uživa poštovanje zatvorenika i čuvara iskazujući svoju umjetničku stranu i slikarski talent, a Sweata se predstavlja kao šutljivog i vrijednog mladića koji koristi seksualne usluge starije žene, a istovremeno je ne želi povrijediti odbijanjem. Nasuprot njih, Tilly Mitchell upoznajemo kao sebičnu, bahatu i psihički nestabilnu luckastu ženu čije je odluke zaista teško prihvatiti kao ispravne, ali čija pogrešnost, nastala u neobuzdanoj želji da se ponovno osjeti živom i zaljubljenom, apsolutno podstiče na propitivanje vlastitih karaktera smještenih u njenu životnu situaciju. Njenu zaljubljivu i seksualno nezasitu prirodu serijal otkriva tek u šestoj epizodi, u kojoj publici bivaju predočeni i okrutni zločini koje su Matt i Sweat počinili.

Nakon eventualnog zbližavanja s protagonistima i njihovom bezuvjetnom željom za slobodom, autori bez ikakvog uljepšavanja do u detalje otkrivaju zločine ubica te svijetu nude izbor: da li će nastaviti priželjkivati uspješno izveden bijeg ili će se vratiti na stranu pravde. Međutim, dok se iz Mattove prošlosti saznaje da je osuđen na najmanje 25 godina zatvora, a najviše doživotnu, bez prava na pomilovanje prije 2032. godine, zbog otmice, pljačke i nehotičnog ubistva nemoćnog starca, iznad brutalnog Sweatovog zločina, u kojem je on navodno ubio zamjenika šerifa, ostaje mali oblak misterije izgrađen od njegovog negiranja do kojeg dolazi u pretposljednjoj epizodi i apsolutne nemogućnosti povezivanja tog lika s takvim djelom.

Jer, dok se prati njegov razvoj od misterioznog mladića koji se odbija smijati i privlačiti pažnju, do krajnje inteligentnog bjegunca koji osmišlja i provede kompletan plan bijega, spoznaje se da je to osoba koja je mogla postati inženjer ili arhitekt i biti veoma uspješan i ostvaren čovjek samo da nije bilo tog jednog trenutka ludila u maloljetničkom životnom dobu. Sasvim suprotno, Matt nakon izlaska iz zatvora skida masku mira i spokoja koju je za njega oblikovao strogi zatvorski sistem i dokazuje, zapravo, da sloboda nije za njega jer ne zna kako je koristiti na pravi način. Njihovom konačnom ostvarenju umnogome doprinosi i izrazito predana gluma, koja je, osim uvažavanja složenih psiholoških procesa likova koje igraju, podrazumijevala i detaljno približavanje njihovoj vanjštini, što je uključivalo i debljanje, nabacivanje mišićne mase, šminkanje, mijenjanje frizure…

U konačnici, jasno je da Stillerova televizijska serija, koja još jednom dokazuje da je zatvor neiscrpni prostor za duhovno, psihološko i tjelesno iskupljenje, nije ništa drugo negoli uvjerljiv prikaz jednog od najšokantnijih bjegova iz zatvora u Americi u proteklih nekoliko decenija, ali koja uz pomoć tog dramatičnog i tragičnog događaja, umjesto slanja uobičajene političke poruke, pokušava prodrijeti u srž čovjekove neukrotive prirode i pronaći u njoj preostale mrvice ljudskosti.

 

PROČITAJTE I...

Joker (2019), drama/krimić/triler, trajanje: 122 minute; režija: Todd Phillips: scenarij: Todd Phillips, Scott Silver; produkcija: Todd Phillips, Bradley Cooper, Emma Tillinger Koskoff; muzika: Hildur Guðnadóttir; direktor fotografije: Lawrence Sher; montaža: Jeff Groth; igraju: Joaquin Phoenix, Robert De Niro, Zazie Beetz...

: Sevdalinka nije bosanska ljubavna pjesma, regionalna ljubavna pjesma, južnoslavenska ljubavna pjesma, ona je bošnjačka usmena ljubavna pjesma – posebna vrsta. A postala je kasnije i bosanska, i južnoslavenska u jednom širem smislu zahvaljujući njenom prihvatanju u šire okvire. Mi tačno danas književnohistorijski možemo rekonstruirati taj put širenja i prihvatanja sevdalinke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!