fbpx

BH. DIPLOMATIJU NE TREBA POTCJENJIVATI

Uzimajući u obzir složen tranzicijski postdejtonski period kroz koji već duže vrijeme prolazi naša država, moje iskustvo govori da naša zemlja generalno uživa pozitivan imidž u svijetu. Zato je, između ostalog, ne malo zaslužna i naša bh. diplomatija, koju ne treba potcjenjivati. Ovdje, naravno, ne gubim iz vida i naše sportiste, umjetnike, kulturne radnike, a posebno bosanskohercegovačku dijasporu koja sve ove godine s ponosom predstavlja našu domovinu širom svijeta

Razgovarao: Adis TANOVIĆ

 

Putujući Evropom, imao sam priliku upoznati brojne ambasadore i diplomatsko-konzularne predstavnike. Ipak, jedan se od njih po mnogo čemu izdvaja. Diplomatsku karijeru započeo je 1997. godine u bh. ambasadi u Stockholmu, dok je funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine obavljao u Kraljevini Norveškoj i Islandu, a od 2018. godine obnaša funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj, gdje nerezidentno pokriva Latviju i Litvaniju. Rođen je u Višegradu, diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Organizator je i voditelj mnogobrojnih humanitarnih, kulturnih i političkih manifestacija među bosanskohercegovačkom dijasporom u Skandinaviji. Od običnih ljudi često ćete čuti kako je gospodin Poljo susretljiv i uvijek dostupan našim građanima, a povrh svega, izuzetan predstavnik svoje domovine.

STAV: Za početak razgovora, možete li se ukratko osvrnuti na trenutne bilateralne odnose između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Danske, te kakav ugled uživa Bosna i Hercegovina u zemljama Evropske unije koje pokrivate i kakav je njihov stav o proširenju Evropske unije, temi koja u posljednje vrijeme zaokuplja pažnju političke javnosti u našoj zemlji, ali i u regiji Zapadnog Balkana?

POLJO: Tradicionalno imamo vrlo dobre i prijateljske odnose s Danskom, s tendencijom unapređenja ovih odnosa na polju obrazovanja, kulture i ekonomije. Također, u pripremi je i nekoliko međudržavnih posjeta s obje strane koje bi se trebale realizirati u narednom periodu, što bi trebalo dodatno unaprijediti našu bilateralnu saradnju. Drugi dio Vašeg pitanja zaslužuje nešto duži odgovor. Odnos naših domaćina izrazito je blagonaklon prema Bosni i Hercegovini, koja, generalno, uživa pozitivan ugled. Taj ugled s vremena na vrijeme zna poljuljati politička kriza u zemlji. Moram reći da takva kriza danas nije nikakav izuzetak. Političke krize danas su postale evropska svakodnevica. Iako su one po svojoj definiciji različite, slične su jer znaju biti vrlo ozbiljne i duboko uznemiriti političku javnost i u zemljama domaćina. Imajući u vidu složenu dejtonsku strukturu vlasti, naši domaćini vrlo dobro poznaju prilike u našoj zemlji i bezrezervno podržavaju integracijski euroatlantski put BiH. Također, sve one podržavaju politiku proširenja Evropske unije.

Ovdje moram izdvojiti Dansku, koja ima nešto naglašeniji stav u pogledu temeljitog provođenja reformi i zadataka koje su pobrojane u izvještaju Evropske komisije, a koje stoje pred zemljama kandidatima kao preduvjet za otpočinjanje pregovora, a u našem slučaju odobrenja statusa kandidata. Ovakav stav Danska brani vrlo jasnim argumentima i moram priznati da je on opravdan s aspekta što bolje spremnosti zemalja kandidata da danom ulaska u EU mogu ravnopravno nositi i teret obaveza, ali koristiti sve benefite ove zajednice država. Moje je mišljenje da integracijski proces zemalja Zapadnog Balkana u EU nije zaustavljen, kako su neki tumačili posljednju odluku zvaničnika EU odgađanjem početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. On je samo privremeno odgođen i, s vremenske distance, koliko inače ovaj proces traje, ne predstavlja razlog za bilo kakvu zabrinutost. Ovo temeljim na činjenici da EU vodi jednu konzistentnu vanjsku politiku utemeljenu na dugoročnim strategijama i prognozama i da kao takva ne trpi nikakve radikalne poteze koji bi mogle dovesti u pitanje spomenutu strategiju.

STAV: Da li mislite da je naša diplomatija danas sposobna braniti imidž Bosne i Hercegovine i odgovoriti izazovima pred kojima se nerijetko nađe naša domovina u svijetu s obzirom na to da imamo priliku čuti neutemeljene izjave stranih zvaničnika o Bosni i Hercegovini kao državi u kojoj postoji prijetnja za mir, tj. o postojanju nekakvih opasnih pojedinaca koji bi mogli ugroziti mir u samoj državi, ali i šire?

POLJO: Uzimajući u obzir složen tranzicijski postdejtonski period kroz koji već duže vrijeme prolazi naša država, moje iskustvo govori da naša zemlja generalno uživa pozitivan imidž u svijetu. Zato je, između ostalog, ne malo zaslužna i naša bh. diplomatija, koju ne treba potcjenjivati. Nije moguće uvijek preduprijediti izjave nekih zvaničnika, poput najnovije izjave predsjednika Macrona. Teško je u ovom trenutku procijeniti za čiji račun i u koju je svrhu ona na ovaj način plasirana. Jednostavno, niste se u prilici uvijek blagovremeno naći na pravom mjestu i u pravo vrijeme. No, naša diplomatija uvijek ima prostora, za nuždu, i post festum da djeluje. Posebno zato što našu državu krase mnoge univerzalne vrijednosti koje su i danas karakteristika našeg društva. Ovdje, naravno, ne gubim iz vida i naše sportiste, umjetnike, kulturne radnike, a posebno bosanskohercegovačku dijasporu, koja sve ove godine s ponosom predstavlja našu domovinu širom svijeta.

STAV: Govorite o uspjesima naše diplomatije, a svima nam je poznato da je ona opterećena međunacionalnim odnosima u zemlji i paralelnim centrima moći koji ne kriju da imaju i druge vanjskopolitičke ciljeve u odnosu prema Bosni i Hercegovini?

POLJO: Želim istaći da je za sve ovo vrijeme naša diplomatija stvorila ne mali broj karijernih diplomata koji vrlo dobro znaju i rade profesionalno svoj posao. To je zanat koji podrazumijeva permanentno usavršavanje i edukaciju. Jedan od vidova uspješne edukacije jeste osnivanje diplomatske akademije ili centra za obuku kadrova u MVP BiH, što u ovom trenutku, nažalost, nedostaje našem Ministarstvu vanjskih poslova. Osim akademije, potrebno je paralelno voditi ozbiljnu kadrovsku politiku te otvoriti vrata obrazovanim mladim kadrovima da preuzimaju znanja, ali i sutra preuzmu teret odgovornosti vanjske politike Bosne i Hercegovine. S druge strane, nigdje u svijetu nije poznata, a niti priznata etnonacionalna diplomatija. Postoji samo jedna, a to je državna diplomatija koju priznaju sve zemlje primateljice. U našem slučaju, ona se bazira na jednom dokumentu koje je usvojilo Predsjedništvo BiH, a koji nosi naziv Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018.-2023.

STAV: Spomenuli ste bosanskohercegovačku dijasporu. Možete li nam reći kolika je brojnost bosanskohercegovačke dijaspore u Danskoj, te da li su većina danas državljani Kraljevine Danske, odnosno da li imaju pravo da po danskom zakonu zadrže državljanstvo BiH?

POLJO: U Kraljevini Danskoj živi oko 23.000 bh. iseljenika i njihovih potomaka, uključujući i one koji su u Dansku stigli ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te osobe koje su stigle tokom rata u BiH i kasnije na osnovu zahtjeva za spajanje porodica. Prema nezvaničnim podacima, oko dvije trećine naših državljana posjeduje i državljanstvo Danske. Ovaj broj je naglo porastao otkako je Danska od prije nekoliko godina zakonom ozvaničila mogućnost da doseljenici, nakon što steknu uvjete, mogu aplicirati za dansko državljanstvo a da se pri tome ne moraju odricati svog matičnog državljanstva.

STAV: Smatrate li da se bosanskohercegovačka dijaspora uspješno integrirala u dansko društvo, te postoji li opasnost od asimilacije?

POLJO: I jedno i drugo. Naša dijaspora primjer je dobre integracije širom Evrope, pa i u Danskoj. Mnogo je primjera koji ovo mogu potvrditi. Prva i druga generacija su se, po mom mišljenju, uspješno oduprle asimilaciji. Međutim, postoji realna opasnost da naredne generacije u tome budu manje uspješne. Da bi se ovaj proces donekle usporio, potrebni su značajni napori u intenziviranju interaktivnog odnosa između Države i dijaspore. Svjedoci smo da dijaspora redovno prebacuje krivicu na državu, da ona ne čini dovoljno. I obratno, država smatra da je dijaspora nezainteresirana za društvene promjene u zemlji s obzirom na to da je odziv bh. dijaspore na izborima nedopustivo mali. U pravu su i jedni i drugi. Prijeko su potrebni novi napori i konkretne strategije saradnje na spomenutoj relaciji.

STAV: Smatrate li da je očuvanje bosanskog jezika jedan od temelja kojim možemo spriječiti asimilaciju, te da li u Danskoj postoje škole bosanskog jezika pri određenim udruženjima, odnosno da li djeca imaju mogućnost da u školi pohađaju bosanski jezik?

POLJO: Maternji jezik jedan je od najvažnijih stubova identiteta svakog naroda i nacije, pa tako i osnovna prepreka asimilaciji. Postoji određeni broj dopunskih škola koje su organizirane pri bh. organizacijama u Danskoj, što je svakako za pohvalu. Ali ima još jako puno prostora da se ova aktivnost podigne na viši nivo. Ohrabruje činjenica da se u ovaj projekt posljednjih godina uključio Institut za jezik iz Sarajeva i Ministarstvo civilnih poslova, zbog čega opravdano očekujemo da će nastava na maternjem jeziku biti organizirana još bolje. Naše ambasade bezrezervno pružaju svu potrebnu pomoć i podršku ovim aktivnostima.

STAV: Na koji se način možemo boriti protiv asimilacije, te koliki značaj imaju organizacije kulturnih događaja, proslave Dana državnosti i nezavisnosti u dijaspori, te implementacija drugih kvalitetnih kulturnih programa?

POLJO: Protiv asimilacije se bori na više frontova, ne samo proslavama državnih praznika. Ipak, želim odati posebno priznanje našim organizacijama koje sve ove godine redovno obilježavaju najvažnije datume u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. Ove aktivnosti treba podržati i u budućnosti, s fokusom da se one obilježavaju s više kulturnih sadržaja koji će biti prilagođeni za domaćine zemlje primateljice, jer na taj način unapređujemo saradnju i prijateljske odnose između naših dviju zemalja.

STAV: Budući da dugi niz godina živite i radite u Skandinaviji, možete li nam reći koliko je kvalitetno organizirana dijaspora, postoje li udruženja koja njeguju kulturu i tradiciju svoje zemlje?

POLJO: Naša dijaspora vrlo je dobro organizirana na Skandinaviji. Ulažu napore da kroz različite manifestacije sačuvaju od zaborava svoju tradiciju, kulturu i jezik. Ipak, moram istaći da je došlo vrijeme da se strateški razmišlja kakve će biti posljedice ovog vida organizacije za 20 ili 50 godina. Nove generacije rođene u ovim zemljama teško da će moći u cijelosti biti zadovoljne ponudom, sadržajem i načinom organiziranja koji je nama do sada poznat. Nažalost, vrijeme nam ne ide u prilog i trebat će vrlo brzo tražiti nova rješenja.

 

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

Direktnim izvršiocima ratnih zločina na području općine Rogatica do sada je izrečena kazna od 57 godina zatvora. Sve ih je izrekao Sud BiH, osudivši kroz pet osuđujućih presuda pet pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a. Na optuženičkoj klupi sjede još peterica, jedan je u bijegu, a 18 osumnjičenih upisano je na “hašku listu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!