BESPOSLIČARI IZ DIJASPORE: Izbacivanje “na daljinski” Njegoša i Kiša

Podsjećamo da su se Bošnjaci u Bosni i Hercegovini tokom niza prethodnih godina suočavali s pokušajem ideološke čistke za neke nepoćudnih bošnjačkih pisaca poput Envera Čolakovića, Alije Nametka, Ahmeda Muradbegovića i drugih, a da se na sličan način uporno osporava i sam bosanski jezik kao takav.

Ove je sedmice nekolicina takozvanih bošnjačkih udruženja uputila apel vladama i ministarstvima kulture, obrazovanja i prosvjete na prostoru bivše Jugoslavije u kojem traže izuzeće iz školskih programa “Gorskog vijenca” Petra II. Petrovića Njegoša i “Peščanika” Danila Kiša, zbog, kako se navodi, “sadržaja mržnje prema islamu, muslimanima, Bošnjacima i Albancima”.

U obrazloženju stoji kako sadržaji pomenutih knjiga “podstiču Srbe i Crnogorce na ratove, zločine, krvoproliće, istrebljenje i genocid nad muslimanima na balkanskom poluotoku”.

Apel su potpisala udruženja Pravda – BiH, KSPD Sandžak u Sloveniji, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada.

Na ovo pismo promptno je reagirala BKZ Preporod čije saopćenje prenosimo u cjelosti:

Kao stožerna ustanova kulture Bošnjaka s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, BZK „Preporod“ ima potrebu reagirati u povodu inicijative pojedinih – kako se kaže – „bošnjačkih udruženja“ da se neki pisci i djela izbace iz školskih nastavnih planova i programa.

BZK „Preporod“ svesrdno podržava različite vidove i oblike bošnjačkog udruživanja u dijaspori, posebno onda kad je riječ o sektoru kulture jer smo duboko uvjereni da se upravo kroz taj sektor čuva identitet Bošnjaka od asimilacije u zemljama gdje žive i rade kao nacionalna manjina.

Međutim, BZK „Preporod“ ne podržava agresivno arbitriranje u kojem se s oznakom „bošnjačkih udruženja“ traži izbacivanje književnih djela iz školskih nastavnih planova i programa.

Nasuprot ovog, a u skladu s principima kritičkog mišljenja i naučne otvorenosti, BZK „Preporod“ zalaže se za bitno drugačiji pristup – za to da i Bošnjaci kao narod imaju pravo na vlastitu interpretaciju historije i svih kulturnih pojava na južnoslavenskom prostoru i šire, a u tom smislu i književnih djela poput Gorskog vijenca Petra II Petrovića Njegoša i drugih, naročito onda kad je riječ o tekstovima upitnog senzibiliteta za Drugog i drugačijeg, tj. o tekstovima koje Bošnjaci prepoznaju kao tekstove antibosanskog i antibošnjačkog, odnosno islamofobičnog i sličnog karaktera.

Da bude potpuno jasno: Nismo, dakle, ni za kakvu „čistku“ nastavnih planova i programa, već, naprotiv, za otvoreni kritički i naučni dijalog, uz uvažavanje prava Drugog i drugačijeg na svoju interpretaciju svih pojava koje ga se tiču.

BZK „Preporod“ kao najstarija i stožerna kulturna institucija Bošnjaka upućuje pripadnike bošnjačkog naroda koji se u dijaspori organiziraju putem raznovrsnih udruženja da se koncentriraju na afirmiranje vlastite kulture i identiteta, a ne da se bave pokretanjem posve nepotrebnog „lova na književne vještice“, a koji je počesto i naučno neutemeljen, ali i neukusan.

Podsjećamo da su se Bošnjaci u Bosni i Hercegovini tokom niza prethodnih godina suočavali s pokušajem ideološke čistke za neke nepoćudnih bošnjačkih pisaca poput Envera Čolakovića, Alije Nametka, Ahmeda Muradbegovića i drugih, a da se na sličan način uporno osporava i sam bosanski jezik kao takav.

Osudili  smo i osuđivat ćemo pokušaje obračuna sa ovim piscima, ali nikome ne odričemo pravo da se na interpretativnoj razini vode utemeljene naučne rasprave koje se tiču i njihovog života i djela. Na isti način protivimo se izbacivanju pisaca i djela drugih književnosti iz lektira u Bosni Hercegovini ili bilo gdje drugdje, s tim što zadržavamo i svoje neotuđivo pravo da na interpretativnoj razini argumentirano dekonstruiramo sve njihove eventualne ideološke i druge štetne aspekte, naročito onda kad je riječ o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima.

Samo tako moguće je izgraditi kulturu i društvo u kojem će i Drugi i drugačiji imati pravo na svoj glas, bez da mu se nameće tuđe viđenje i bez da on bilo kome drugom nameće svoje viđenje bilo kojih pojava.

PROČITAJTE I...

Stela Roso je iz Splita, a Marko Samodol iz Šibenika. Stela je drugi, a Marko prvi put u Srebrenici. “Bila sam i prošle godine. Emocija koja se samo ovdje može doživjeti me vraća u Srebrenicu. Dolazimo da odajemo počast žrtvama genocida i opet ću dolaziti ovdje”, poručila je Roso, dok je Samodol kazao: “Ovdje je emocija koja je teško opisiva riječima. Bio sam u Vukovaru, ali ovdje doći je neopisivo. Vidjeti šta su drugi narodi doživjeli, teško je to sve opisati kako se osjećam.”

Sama činjenica da se takva nehumana, totalitarna, ljudskoj prirodi i ovim prostorima sasvim strana ideja utisnula toliko duboko da je čak i danas, gotovo trideset godina od propasti komunizma, neki i dalje sasvim besramno baštine, najbolje pokazuje kakvom smo ispiranju uma bili izloženi.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!