Bešćutna i neodgovorna politika vlasti u Tuzli

Na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona nije podržana inicijativa zastupnika SDA o pomoći migrantima. Za inicijativu su glasali zastupnici SDA, SBiH i DF, s ukupno 14, od potrebnih 18 glasova. Inicijativu nisu podržali zastupnici vladajuće PDA, ali i SDP-a

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

 

Kroz Tuzlu i Tuzlanski kanton protekle sedmice prošle su stotine migranata. Riječ je o grupama trudnica, majkama s djecom, bolesnim ženama i povrijeđenim mlađim i starijim muškarcima, a jedinu pomoć gladnim, izranjavanim i promrzlim osobama upućuju malobrojni volonteri. Oni su, nakon desetomjesečnih napora da se iznemoglim ljudima barem donekle ublaže patnje, skoro na izmaku finansijske, psihičke i fizičke snage. Istovremeno, Skupština Tuzlanskog kantona odbila je inicijativu da se barem djelimično riješe problemi neadekvatnih, nehigijenskih i surovih uvjeta u kojima migranti borave tokom svog jednodnevnog zadržavanja u Tuzli i Tuzlanskom kantonu.

Na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona nije podržana inicijativa zastupnika SDA o pomoći migrantima. Za inicijativu su glasali zastupnici SDA, SBiH i DF, s ukupno 14, od potrebnih 18 glasova. Inicijativu nisu podržali zastupnici vladajuće PDA, ali i SDP-a.

Inicijativa je sadržavala prijedlog da Skupština obaveže Vladu Tuzlanskog kantona da, u skladu sa svojim nadležnostima, pruži osnovnu humanitarnu i drugu sličnu pomoć te da se formira radna grupa, sastavljena od predstavnika institucija, poput Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i Civilne zaštite, kao i nevladinih organizacija koje su i do sada pomagale. Predloženo je i sačinjavanje plana za pomoć migrantima kako bi im se dala pomoć u hrani, lijekovima, odjeći, obući i drugim neophodnim stvarima.

Sličan je prijedlog Gradskom vijeću Tuzle uputio i Mirnes Ajanović (BOSS), no o njemu se nije raspravljalo i stavljen je “na čekanje”.

“Suočavamo se s problemom nesistemskog rješavanja ovog pitanja, zbog čega veliku zdravstvenu pa i životnu štetu trpe migranti, dok državni organi koji su zaduženi za ovaj problem ne poduzimaju ništa kako bi se ovim unesrećenim ljudima olakšao daljnji put nakon privremenog zadržavanja u Tuzli. Zbog toga je potrebno hitno iznaći mogućnost za otvaranje dnevnog centra koji će imati osnovne uslove za privremeni smještaj migranata, kao što su WC, kupatilo, kuhinja i spavaonica, čime će se prevenirati i sigurnost svih. Potrebno je obezbijediti i medicinsko osoblje koje će migrante, kojima je to potrebno, pregledati te im ukazati potrebnu pomoć i u saniranju povreda koje su zadobili tokom putovanja”, naveo je Ajanović u saopćenju.

U razgovoru s volonterima, govoreći o posljednjim masovnijim grupama koje su prošle kroz Tuzlu, a svoj put nastavile ka Sarajevu, volonterka Amira Jašarević kaže da se može očekivati još veći broj migranata, čijem pješačenju pogoduju topliji vremenski uvjeti.

Kada dođu u Tuzlu, migranti obično čekaju otvaranje Službe za poslove sa strancima ili borave dva kilometra dalje, u čekaonici glavne autobuske stanice, gdje mogu biti do kraja radnog vremena, kada moraju napustiti ovaj objekt.

“Na ovom dijelu tranzita Tuzla je jedini put ka boljem životu i Evropskoj uniji, kojoj migranti teže. Žalosno je da smo imali više od stotinu ljudi, od kojih je većina prenoćila pod vedrim nebom. Pojavili su se sugrađani koji su svojim kućama odveli dio migranata, iako se to ne bi smjelo raditi. Neki su došli s ognojenim žuljevima, imali smo momka koji je dobio alergiju i osip po koži sa svrabom. Takav je pješačio 22 sata. Jedna žena iz Irana molila je da dobije pumpicu za astmu. Putuje s mužem i djecom. Tokom puta je imala napade, a njena pumpica bila je istrošena. Kada je vidjela da imamo nekih lijekova, nekako nam je objasnila šta joj treba, a to je ubrzo i dobila od jedne naše volonterke. Nakon toga me je počela grliti i ljubiti. Emocije su ogromne, a scene pretužne”, navela je Jašarević.

Drugi volonter, koji je zamolio da ne navodimo njegovo ime, izjavio je da je veoma potresan prizor zatekao jedne večeri kada je stigla velika grupa ljudi.

“Prizor iz čekaonice autobuske stanice bio je strašan. To je bilo kao da sam ušao u mrtvačnicu. Ljudi, žene i djeca spavali su u različitim za ležanje neprirodnim položajima na podu i na klupama. Nisu se mrdali. Bilo je vrlo mučno gledati ih.”

Dok se situacija ne počne rješavati na nivou lokalnih i kantonalnih vlasti, Jašarević je apelirala na humanost ljekara, da se odazovu i migrantima pruže neophodnu medicinsku pomoć.

“Susrećemo trudnice, hronične bolesnike i bolesnu djecu. Ne možemo a da im ne pokušamo pomoći. Nažalost, niko od ljekara nam ne pomaže. Sa mnom je stajao momak iz Palestine koji je u Tuzli studirao medicinu. I on je putem društvenih mreža apelirao da taj dan, kada smo imali dvije trudnice, dođe neko od ginekologa. Niko se nije pojavio”, navela je Jašarević, dodajući da je ogorčena zbog neusvajanja inicijative i nepoduzimanja ičega, ali i zbog zlih komentara pojedinaca, u smislu: “Ako toliko volite izbjeglice, vodite ih svojoj kući.”

Migranti mjesecima dolaze i prolaze ovim gradom i obližnjim općinama, a ako se nešto hitno ne poduzme, problem bi mogao eskalirati u humanitarnu krizu, čije se posljedice, zbog nespremnosti i neorganiziranosti, ne mogu ni predvidjeti.

 

PROČITAJTE I...

Njegova žrtva ostat će zabilježena kao veliki zalog konačnoj pobjedi kojom je 12. septembra 1994. godine prekinuta višednevna neprijateljska ofanziva i osujećen plan Ratka Mladića o razdvajanju Bihaćkog okruga na dva dijela

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!