fbpx

Bashir u Haagu

Put do izručenja je i dalje težak. Još uvijek se čeka odobrenje jedanaestočlanog suverenog vijeća u kojem je polovica utjecajnih članova iz vojske. Trenutno je to najviše sudansko državno tijelo.

 

Ko imalo poznaje prilike u Sudanu vijest mu je zvučala poput senzacije. U toj su zemlji desetljećima ismijavali Međunarodni krivični sud (ICC) u Haagu nazivajući ga tigrom bez zuba, ali nešto se promijenilo, Prijelazna sudanska vlada te afričke države u Kartumu je najavila izručenje Haagu bivšeg diktatora Omara al-Bashira.

„Nema pravde ako ne izliječimo rane”, kazao je glasnogovornik vlade Mohammed Hassan Eltaish. Izručenje je dogovoreno tijekom mirovnih pregovora između privremene vlade i pobunjeničkih skupina iz regije Darfur.

ICC je izdao međunarodnu potjernicu protiv al-Bashira 2009. godine, optuživši ga da je odgovoran za genocid iz 2003. godine. Ako mu se dokaže krivica, u koju organizacije za ljudska prava nemaju nikakve sumnje, biće osuđen kao osoba odgovorna za smrt najmanje 300.000 ljudi. Oko 2,5 miliona je raseljeno.

Najava sudanske vlade od ogromne je važnosti za haški sud. Godinama je Al-Bashir neometano putovao kontinentom, uključujući i Južnu Afriku. Ta ga zemlja nije izručila, iako je potpisala Rimski statut. U posljednjih nekoliko godina, pojačana je retorika protiv svjetskog krivičnog suda, neke su zemlje otvoreno prijetile izlaskom iz njega da bni na kraju to učinio samo Burundi 2017. godine.

Do sada je haški sud uglavnom bio neučinkovit pa su se afrički predsjednici malo brinuli zbog njjegovog postojanja. Tako je optužba protiv kenijskog čelnika Uhuru Kenyatta zbog njegove uloge u nasilju nakon izbora 2007. odbačena sedam godina kasnije. Prema Human Rights Watchu, zastrašivani su očevici koji su na kraju odbili svjedočenje.

Diktatori kalibra Al-Bashira postali su danas rijetki, ali postoje kontroverzni predsjednici s ambicijom da vladaju doživotnio, poput onih u Eritreji ili Kamerunu, koji će s nelagodom posmatrati njegovo izručenje Haagu.

Kad je Al-Bashir svrgnut 2019., nakon gotovo tri desetljeća na vlasti, vjerovatno nije ni sanjao da je takav razvoj događaja moguć. U Kartumu su se usudili suditi mu samo zbog prihvaćanja velikodušnih pošiljki novca iz Saudijske Arabije. Politička situacija nakon svrgavanja bila je previše napeta, Al-Bashir je i dalje imao previše pristaša.

Put do izručenja je i dalje težak. Još uvijek se čeka odobrenje jedanaestočlanog suverenog vijeća u kojem je polovica utjecajnih članova iz vojske. Trenutno je to najviše sudansko državno tijelo.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!