fbpx

Balkanske veze bečkog teroriste

Desetljećima je austrijski glavni grad privlačio izbjeglice i migrante koji su bježali od sukoba na Balkanu, ratova na Bliskom istoku, napada na Kavkazu ili vojnih diktatura. U 21. stoljeću taj je grad postao jedna od prijestolnica s ​​najvišom stopom imigracije na svijetu, u kojem strane zajednice čine 20% ukupne populacije.

 

 

Počinitelj napada u Beču Kujtim Fejzulai probao je ući u Siriju i priključiti se vojnicima takozvane IS u septembru 2018. godine, iako je tada već bilo jasno kako je taj zločinački projekt blizu svog kraja. Fejzulai je otputovao u pogranični grad na jugoistoku Turske, gdje je dva dana čekao u sigurnoj kući kako bi ilegalno prešao granicu. No, uhapšen je u munjevitoj akciji turske policije koja ga je, četiri mjeseca kasnije, deportirala letom natrag u Austriju.

Iako jedva punoljetan, Fejzulai je koji mjesec ranije želio putovati u Afganistan kako bi se sastao s nekim od vođa ISIL-a, ali mu ni to nije uspjelo, “Htio sam otići od kuće”, izjavio je na suđenju održanom nakon povratka u Austriju. “A šta ste očekivali od ISIS-a?”, pitao ga je sudija. “Nadao sam se boljem životu. Da imam svoj stan i svoju plaću”, odgovorio je.

U aprilu 2019. godine osuđen je na 22 mjeseca zatvora zbog pokušaja priključivanja takozvanom ISIL-u, a sud za maloljetnike odlučio ga je pustiti na slobodu osam mjeseci poslije. Austrijske vlasti odlučile su ga pustiti zbog dobrog ponašanja u zatvoru, nakon čega je povučena njegova klasifikacija kao opasnog zatvorenika. Tako se 5. decembra prošle godine vratio na ulice Beča, na kojima je prošle sedmice pucao na četiri osobe u kafićima i restoranima u historijskoj gradskoj jezgri.

Austrijske obavještajne službe sada istražuju moguće veze koje je Fejzulai mogao imati s ćelijama u Njemačkoj jer misle da je pucnjava u Beču možda planirana u koordinaciji s drugim teroristima u Njemačkoj. Njemački i austrijski radikali borili su se zajedno u Siriji i Iraku, budući da su jedinice tamo bile podijeljene prema jeziku. Junud al Sham bila je ta u kojoj su zajedno ratovali Austrijanci i Nijemci.

Utjecaji s Balkana u bečkim džamijama važni su za razumijevanje pitanja radikalizacije mladih Austrijanaca. Mirsad Omerović, poznati i kao Ebu Tejma, jedna je od ključnih osoba tog problema. Ovaj 39-godišnji ekstremist bio je jedan od odgovornih za radikalizaciju stotina mladih ljudi koji su se odlučili otići u Siriju i Irak.

U godinama prije uhićenja 2015. godine, ono što je govorio u džamijama i na videozapisima na YouTubeu rezultirali su odlaskom na ratište najmanje 160 ljudi, od kojih su neki tada bili maloljetni i koji su na kraju ginuli pod zastavom takozvanog kalifata. “Vlasti su ga promatrale dvije ili tri godine”, otkriva Myassa Kraitt, iz Odjela za deradikalizaciju Ministarstva obitelji, rada i mladih. “Mladi su petkom išli na džumu i ondje upoznavali mnogo ljudi. Element druženja imao je vrlo važnu ulogu, a Ebu Tejma je širio izuzetno oštre selefističke ili političke poruke.”

Desetljećima je austrijski glavni grad privlačio izbjeglice i migrante koji su bježali od sukoba na Balkanu, ratova na Bliskom istoku, napada na Kavkazu ili vojnih diktatura. U 21. stoljeću taj je grad postao jedna od prijestolnica s ​​najvišom stopom imigracije na svijetu, u kojem strane zajednice čine 20% ukupne populacije.

Ali jaz između domaćeg stanovništva i potomaka imigranata jedan je od najdubljih u EU. U Beču postoje dva paralelna društva koja jedva da se međusobno dodiruju. Ova je podjela ostavila Austrijance čečenskog, afganistanskog, sirijskog ili balkanskog porijekla posebno osjetljive na radikalni diskurs. /D. H./

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!