Bajrović i Suljagić ostali bez mandata, SDA vodi u Kantonu Sarajevo

Ako bi se trenutni rezultati zadržali, raspored mandata u ovom kantonu dijelio bi se na SDA (10), Narod i pravda (6), Naša stranka (5), SDP (4), SBB (4), DF (3), NBL (2) i BOSS (1). Prema podacima kojima raspolaže SDA, u ovom trenutku oni imaju 11 osiguranih mandata, s velikim šansama za osvajanje i dvanaestog.

Na osnovu do sada objavljenih podataka na web stranici Centralne izborne komisije, najviše mandata u Skupštini Kantona Sarajevo dobit će SDA. Trenutno je riječ o deset mandata, od mogućih 35, a očekuje se rast na 11 ili 12, naročito s obzirom na to da nije obrađen veliki broj glasova iz dijelova ovog Kantona u kojima SDA godinama osvaja najviše glasova, kao što su Novi Grad i Ilidža.

Ako bi se trenutni rezultati zadržali, raspored mandata u ovom kantonu dijelio bi se na SDA (10), Narod i pravda (6), Naša stranka (5), SDP (4), SBB (4), DF (3), NBL (2) i BOSS (1). Prema podacima kojima raspolaže SDA, u ovom trenutku oni imaju 11 osiguranih mandata, s velikim šansama za osvajanje i dvanaestog. U tom slučaju bez po jednog od mandata ostale bi Naša stranka i NBL, odnosno BOSS i Narod i pravda.

Za formiranje vlade u ovom kantonu potrebno je 18 glasova.

Kako sada stvari stoje, u poslaničkim klupama neće se naći i neka poznata imena koja su se kandidirala za mjesto u skupštini Kantona Sarajevo, kao što Semir Halilović, Emir Suljagić, Reuf Bajrović, Mirsad Tokača, Dragan Stevanović, Sulejman Haljevac, Abdulah Sidran i Kemal Dizdarević.

PROČITAJTE I...

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima

Osmanovićevo hapšenje nije izoliran slučaj, Srbija je to radila u još nekoliko navrata, a više puta raspisivala je potjernice zbog kojih su državljani Bosne i Hercegovine hapšeni u inostranstvu. Srbija to radi na osnovu vlastitih zakona kojima je sebi dala za pravo da procesuira sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije, što nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!