fbpx

Azerbejdžanci proslavili sporazum o Nagorno Karabahu

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev obratio se naciji i kazao da sinoć postignuti dogovor o okončanju borbi u Nagorno Karabahu predstavlja pobjedu Azerbejdžana, a poraz Armenije

 

 

Azerbejdžanci na trgovima proslavljaju potpisivanje deklaracije kojom se okončava armenska okupacija u Nagorno Karabahu, javlja Anadolu Agency (AA).

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev obratio se naciji i kazao da sinoć postignuti dogovor o okončanju borbi u Nagorno Karabahu predstavlja pobjedu Azerbejdžana, a poraz Armenije. Dogovor je postignut uz posredstvo Rusije, a predviđa povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama u roku od 30 dana.

“Danas je okončan problem između Azerbejdžana i Armenije oko Nagorno Karabaha”, rekao je Alijev i dodao kako sporazum tri zemlje predstavlja “posljednju tačku” u vezi s rješenjem ovog pitanja.

Aliyev je potvrdio da su sporazumom zaustavljene vojne operacije u regiji, te da će Azerbejdžan i Armenija zadržati pozicije koje sada kontrolišu.

Predsjednik Azerbejdžana je saopćio da će grad Agdam, koji je pod okupacijom Armenije, biti vraćen Azerbejdžanu do 20. novembra. Kelbecer će biti vraćen 15. novembra dok će pod kontrolu Bakua Lacin biti vraćen 1. decembra.

On je kazao da će na liniji kontakta u Nagorno Karabahu biti raspoređeno 1960 ruskih vojnika u okviru mirovnih snaga, koji će raspolagati s 90 oklopnih transportera. Ruske mirovne snage će u regiji ostati pet godina, a ukoliko ne dođe do žalbe jedne od strana najmanje šest mjeseci pred istek misije, njihov boravak će biti automatski produžen.

Najavio je i povratak izbjeglica na njihova ognjišta te formiranje mehanizma za nadzor provedbe primirja. Aliyev je rekao da sporazum predviđa i izgradnju nove ceste koja će spajati Nagorno Karabah s Armenijom. Biće otvoren i saobraćajni koridor između Azerbejdžana i njegovih zapadnih gradova kao i do Autonomne Republike Nahcivan.

“Pasinyan (premijer Armenije op.a) sporazum potpisuje daleko od kamera. Ne potpisuje ga svojom željom nego zbog naše željezne pesnice. Ovaj sporazum je naša slavna pobjeda”, kazao je Aliyev ocijenivši sporazum historijskim.

Aliyev je najavio i učešće Turske u mehanizmu nadzora provedbe primirja, koja će tu ulogu obnašati preko oficira u zajedničkom centru za nadzor koji će činiti još i Rusija.

“Turska će zvanićno učestvovati u rješenju ovog sukoba te u nadzoru provedbe primirja. Želim da pohvalim napore mog brata Recepa Tayyipa Erdogana i predsjednika Rusije Vladimira Putina jer su oni u ovih 45 dana uložili velike napore da dođe do rješenja”, rekao je Aliyev.

Predsjednik Azerbejdžana je naveo i da sadašnji sporazum ne tretira status Nagorno Karabaha.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin saopćio je da je prekid vatre između Azerbejdžana i Armenije u Nagorno Karabahu sinoć stupio na snagu, javlja Anadolu Agency (AA).

Putin je gostujući u televizijskom programu saopćio da je potpisana zajednička deklaracija Azerbejdžana, Armenije i Rusije u vezi s pitanjem Nagorno Karabaha.

“Primirje između Azerbejdžana i Armenije stupilo je na snagu u večeras. Azerbejdžan i Armenija ostaju na pozicijama koje trenutno kontrolišu”, kazao je Putin i naveo da će ruske mirovne snage biti raspoređene na liniji kontakta u Nagorno Karabahu i duž koridora između Karabaha i Armenije.

On je u izjavi najavio i povratak izbjeglica pod kontrolom Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Biće omogućena i razmjena zarobljenika te tijela poginulih.

“Postignuti sporazumi poredstavljaju dobar temelj za pravedno rješenje krize u Nagorno Karabahu, te formiraju uslove rješenja u interesu naroda Azerbejdžana i Armenije”, rekao je Putin.

Hiljade Azerbejdžanaca na ulicama i trgovima su proslavili tu radosnu vijest. Tako je bilo u većini azerbejdžanskih gradova, uključujući i najveće Baku i Gandžu, u kojima su građani slavili mašući azerbejdžanskim i turskim zastavama i pjevajući patriotske pjesme i himne.

“Šehidi ne umiru, država je nedjeljiva“, “Karabag je naš i takav i ostaje“ i “Uzdignute glave hodi, majko šehida“, su neki od slogana koje su okupljeni uzvikivali tokom mirne šetnje ka spomeniku Haydara Aliyeva, prvog predsjednika Azerbejdžana.“Tako je lijepo da vam ne mogu opisati. Živjeli Azerbejdžan i Turska. Karabah je Azerbejdžan“

Elnur Habiboglu je kazao da Azerbejdžan nakon 28 godina vraća okupirane teritorije te je poručio da se još jednom pokazala važnost azerbejdžansko-turskog bratstva.

Sefika Fazli, još jedna od okupljenih, kazala je da je ovo neopisiva radost u Azerbejdžanu i da se nada da će radost i slavlje biti i u bratskoj Turskoj.

, kazao je Vasif Abbasov.

Premijer Armenije Nikol Pashinyan izjavio je kako je potpisivanje sporazuma o okončanju konflikta u Nagorno Karabahu bila izuzetno teška odluka za Armeniju, javlja Anadolu Agency (AA).

Pashinyan je na društvenim mrežama saopćio da je odluka o potpisivanju sporazuma donesena na bazi duboke analize vojne situacije i mišljenja stručnih ljudi.

Armenija i Azerbejdžan su postigli dogovor o okončanju sukoba u Nagorno Karabahu. Sporazum je postignut sinoć uz posredstvo Rusije i predviđa povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama u roku od 30 dana.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev je u obraćanju naciji kazao da je sporazum pobjeda Azerbejdžana, a poraz Armenije.

U Azerbejdžanu su građani izašli na ulice i proslavljaju sporazum, dok su u Armeniji građani izašli da protestiraju zbog potpisanog dokumenta.

Demonstranti su kamenjem razbili i stakla na prozorima zgrade vlade u Jerevanu i uzvikivali slogane protiv Pashinyanove vlade.

Armenske snage su 27. septembra započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija.

Od 1991. godine armenska vojska ilegalno okupira Nagorno-Karabah i sedam susjednih regija koje su međunarodno priznati teritorij Azerbejdžana i čine petinu ukupne teritorije te zemlje.

Četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i dvije rezolucije Generalne skupštine UN-a, kao i mnoge međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih armenskih snaga iz Nagorno-Karabaha i još sedam okupiranih azerbejdžanskih regija.

 

 

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

Direktnim izvršiocima ratnih zločina na području općine Rogatica do sada je izrečena kazna od 57 godina zatvora. Sve ih je izrekao Sud BiH, osudivši kroz pet osuđujućih presuda pet pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a. Na optuženičkoj klupi sjede još peterica, jedan je u bijegu, a 18 osumnjičenih upisano je na “hašku listu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!