Post by STAV

Nervozu HDZBiH opravdano nadopunjuju i rezultati općih izbora iz 2018. godine. Tada je, od 47.842 glasača koja su glasala u Mostaru, njih 24.893 povjerenje dalo probosanskim strankama, 22.010 hrvatskim strankama, dok je 939 glasova izborila Srpska lista. Analiza tih rezultata jasno ukazuje zašto HDZBiH želi izaći s jedinstvenom listom, ali i istovremeno pokušati razbiti mogućnost okupljanja probosanskih stranaka fabricirajući razne spinove u medijskom prostoru koje po oprobanoj recepturi jednostavno posvađaju stranke s probosanskom orijentacijom

Bujanje afera s nekretninama i pogrešnim prijavama u imovinskim karticama ministara, poput Krstičevića, i smjene ministara (Tolušić, Žalac, Marić, Kujundžić) svjedoče da se nešto ozbiljno dešava u prestrojavanju moći u Hrvatskoj. Plenković tvrdi da je to udar na njegove kadrove. S druge strane, Plenkoviću je Milan Bandić postao teret koga se teže otresti od vlastitih ministara, čak i onih koje je u vlast uveo kao ustupak desnoj struji

Iskender Čelebija bio je poslije sultana Sulejmana Veličanstvenog Zakonodavca (1520–1566) najbogatiji čovjek u Osmanskom carstvu, daleko bogatiji i od velikog vezira Ibrahim-paše Pargalije (1523–1536), s velikim autoritetom i utjecajem, što će na kraju izazvati veliku ljubomoru i sujetu kod spomenutog velikog vezira, zahvaljujući čijim će podmuklim i lažnim optužbama i spletkama Iskender Čelebija biti najprije smijenjen s dužnosti defterdara i zatvoren 4 mjeseca i 20 dana, a potom i obješen

Nekoć je mladi pisac Bjelevac na mostarskim i sarajevskim ulicama susretao žive pisce prve generacije “preporodne” bošnjačke književnosti – ne samo Safvet-bega Bašagića, Osmana Nurija Hadžića, Edhema Mulabdića, Musu Ćazima Ćatića... – nego je pod snažnim dojmom njihovih književnih objava i započinjao pisati da ponekad nije ni primjećivao da ih – potkrada i plagira, primjerice Bašagića! Ali, uzvinuo se u najplodnijeg romanopisca između dvaju svjetskih ratova, i takvog ga danas pamtimo

Amir Hasanović u rat je otišao iz školske klupe. Imao je tada osamnaest godina. Kao pripadnik različitih jedinica u sastavu Drugog korpusa Armije Bosne i Hercegovine, prošao je tokom četiri ratne godine brojna ratišta u Bosni i Hercegovini i bio dva puta ranjavan. Stav će u nastavcima objavljivati njegova sjećanja na saborce i ratne događaje u kojima je aktivno sudjelovao

Salih Sidki Hadžihuseinović ostavio je iza sebe podosta pisane građe oivičene u Povijest Bosne, u knjigu o Bosni i njenim zanimljivostima, ljudima, običajima i događajima svih vrsta. Istina, naišao sam na još nekoliko djela sličnog sadržaja, no i ta djela tematiziraju pluskvamperfekt, a volio bih da se štošta napiše i o prezentu, u prezentu. Možda to tako ide da potonji pišu o prošlima, ali ja u aktuelnu i sve življu “cyber-generaciju” u vezi s tim ne polažem neku veliku nadu

Politika stvaranja nasilne simetrije u zločinu morala je odavno izazvati reakciju prvenstveno stručnih krugova. Folkloristički pristup i samostalni autorski uklon, uz diskutabilne načine tretiranja historijskih činjenica, treba promatrati u kontekstu iskušenja vremena, ali i odgovornosti historičara. Primjeri tolerancije, pomoći, zaštite progonjenih uvijek su mogući. U ovom tekstu tražimo odgovor na pitanje kako su Bošnjaci reagirali na različite dileme i izazove koje je ratna drama pred njih postavljala

Općina Drvar ima pokrivenost izvoza uvozom veću od 2.000%. To znači da je izvoz oko 20 miliona maraka, a uvoz oko 900.000 maraka. Ovakav izvoz može ostvariti jedna ili dvije kompanije, ali nedostatak uvoza sugerira da nema potrošnje, a potrošnje nema samo ondje gdje nema ljudi. Upravo je to problem Drvara – nema ljudi

Podržite nas na Facebooku!