Apokalipsa danas: Što nas nema – mašala

U sljedećim decenijama doći će do znatne promjene u broju i strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine. Ako je vjerovati posljednjim procjenama UN-a, do kraja ovog stoljeća sadašnji će se broj stanovnika prepoloviti, pa će umjesto 3.531.159, koliko ih je registrirano na popisu stanovništva 2013. godine, u našoj zemlji 2100. godine živjeti samo 1.641.000 osoba

Piše: Mahir SOKOLIJA

Sve dugoročne procjene, pa i one o broju stanovnika na nekom prostoru, uglavnom su nezahvalne jer ne uzimaju u obzir veće promjene, već se povode po trendovima iz kojih izvlače dalekosežne zaključke. Naprimjer, procjene UN-a o demografskim kretanjima napravljene prije tridesetak godina sigurno nisu uzimale u obzir buduće ratove na Balkanu, pa su, prema tome, bile netačne. Odnosno, metodološki ispravne, ali u konačnici promašaji.

Ovakve procjene, naravno, ne uzimaju u obzir moguće ratove, epidemije, kao ni zemljotrese, cunamije, poplave i druge elementarne nepogode. Ali pokazuju šta će se dogoditi ne dođe li do nekih krupnih i teško predvidivih promjena – političkih, ekonomskih, demografskih, prirodnih… Također, nije moguće predvidjeti ni proces migracija, to hoće li neka država doživjeti ekonomski bum, kakav je, naprimjer, doživjela Irska u ovom stoljeću, pa će, umjesto što je tradicionalno iseljenička, postati atraktivna za migrante iz svih dijelova svijeta, uključujući i zemlje Evropske unije.

Osamdeset godina ogroman je period da bi se rezultati nekih predviđanja uzimali zdravo za gotovo, kao neka neupitnost. Pogledajmo primjer Bosne i Hercegovine iz 1939. godine, dakle, prije osamdeset godina. U tom periodu dogodila su joj se dva rata, promijenila su se četiri politička sistema, na demografski razvoj utjecali su genocidi, protjerivanja miliona ljudi iz njihovih domova. Na demografiju su utjecala i paljenja tih domova, rušenje kulturnih i vjerskih objekata i mnogi drugi s ratovima skopčani događaji i procesi zbog kojih su dugoročna predviđanja napravljena 1939. izgubila svaki smisao. Ipak, posljednje procjene ukazuju na to da nesumnjivo postoje vrlo negativni trendovi koji vode ka znatnom smanjenju broja stanovnika kako Bosne i Hercegovine, tako i njoj susjednih država.

Na osnovu podataka o broju rođenih i umrlih prikupljanih posljednjih pet godina u oba bosanskohercegovačka entiteta, kao i u Brčko Distriktu, dakle od posljednjeg popisa stanovništva do kraja 2018. godine, može se potvrditi tačnost trenda koji pokazuju posljednje UN-ove procjene. Pritom treba znati da podaci o kojima govorimo, a koje su objavili Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske i Agencija za statistiku BiH, ne uzimaju u obzir migracije, odnosno nisu registrirale migrantski val naročito izražen od pristupanja hrvatske Evropskoj uniji 2013. godine, a što je, u prvom redu, utjecalo na znatniji odlazak građana Bosne i Hercegovine s dvojnim (bosanskohercegovačkim i hrvatskim) državljanstvom.

Prema službenim podacima korištenim i obrađenim u ovom tekstu, broj stanovnika Bosne i Hercegovine smanjio se za pet godina prirodnim putem, dakle uslijed smanjenog nataliteta, za 35.164, odnosno za 1%. Registrirano je ukupno 148.977 rođenih i 184.148 umrlih. Pad je zabilježen u oba entiteta, kao i u Brčko Distriktu. U Federaciji taj pad iznosi 0,39%, u RS-u 2,1%, a u Brčko Distriktu 0,89%. U Federacije se rodilo 8.606 beba manje nego što je registrirano umrlih osoba, u RS taj broj iznosi 25.813, a u Brčko Distriktu 745.

Statističke službe zabilježile su i nacionalnu strukturu rođenih i umrlih. Broj Bošnjaka u posljednjih pet godina prirodnim je priraštajem povećan za 5.451, Hrvata je manje za 12.157, Srba je manje 23.204, a ostalih 5.253. U procentima, Bošnjaka je u odnosu na popis iz 2013. godine više za 0,31%, Hrvata je manje za 2,23%, Srba je manje za 2,14%, a Ostalih je manje za 4,04%

Ako se podsjetimo nacionalne strukture s posljednjeg popisa, po kojem je Bošnjaka bilo 50,1%, Srba 30,8%, Hrvata 15,4%, a ostalih 3,7%, naročito se zanimljivim čine nacionalna struktura rođenih i umrlih u posljednjih pet godina. Udio bošnjačke djece iznosio je 55,4%, hrvatske 10,9%, srpske 30,1% , dok je ostalih bilo 3,6%. Među umrlim, pak, Bošnjaka je bilo 41,9%, Hrvata 15,4%, Srba 36,9%, a ostalih 5,7%.

Interesantna je i nacionalna struktura sklopljenih brakova u ovom periodu. U njima Bošnjaci sudjeluju za 56,4%, Hrvati s 10,3%, Srbi s 27,1%, a ostali sa 6,2%.

Ovi zbirni podaci ipak su nešto drukčiji promatramo li ih odvojeno, u entitetima i u Brčko Distriktu. Bošnjaci su u Federaciji imali prirodni rast od 0,43%, u RS-u ih je manje za 0,98%, a u Brčko Distriktu više za 1,06%. Srba je u Federaciji manje za 9,06%, u RS-u za 1,77%, a u Brčko Distriktu za 1,38%. I Hrvati, kao i Srbi, bilježe pad u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. U Federaciji ih je manje za 2,23%, u RS-u za 4,35%, a u Brčko Distriktu za 4,48%.

Prema popisu stanovništva 2013. godine, Bošnjaka je u Federaciji bilo 70,4%, Hrvata 22,4%, Srba 2,5%, a Ostalih 4,6%. Međutim, nacionalna struktura rođenih i umrlih sugerira da će u skoroj budućnost, dođe li do popisa, ti rezultati biti znatno drukčiji. Među novorođenom djecom bošnjačke je 79,7%, hrvatske 16,2%, srpske 0,7%, dok je Ostalih 3,4%. Među umrlim, pak, Bošnjaka je 66,9%, Hrvata 24,4%, Srba 5,5%, Ostalih 3,2%. Bošnjaci su u Federaciji sklopili 79,7% od svih sklopljenih brakova od početka 2014. do kraja 2018. godine, Hrvati 14,5%, Srbi 1%, Ostali 4,8%.

U RS-u je prema popisu 2013. godine živjelo 14% Bošnjaka, 2,4% Hrvata, 81,5% Srba i 2,1% Ostalih. Međutim, među novorođenom djecom Bošnjaka je 5,4%, Hrvata 0,4%, Srba 90%, Ostalih 4,2%. Umrlo je 5,8% Bošnjaka, 2% Hrvata, 82,4% Srba i 9,8% Ostalih. U sklopljenim brakovima Bošnjaci su sudjelovali sa 6,6%, Hrvati s 0,7%, Srbi s 82,8%, Ostali s 9,9%.

U Brčko Distriktu je prema popisu 2013. godine živjelo 42,4% Bošnjaka, 20,7% Hrvata, 34,6% Srba i 2,4% Ostalih. Među rođenim u proteklih pet godina Bošnjaka je bilo 51,9%, Hrvata 5,8%, Srba 41,1%, Ostalih 1,2%. Umrlo je 37,3% Bošnjaka, 19,8% Hrvata, 42,8% Srba i 0,1% Ostalih. U sklopljenim brakovima Bošnjaci su sudjelovali s 48,4%, Hrvati s 12,8%, Srbi sa 38,8%, a Ostali s 0,1%.

Ono što je pokazao popis 2013. godine potvrdilo se i rezultatima zabilježenim nakon popisa, a to je da su Srbi u Federaciji i Hrvati u RS-u demografski najugroženija kategorija stanovništva. U ovom stoljeću broj Srba u Federaciji smanjuje se približno za hiljadu godišnje. Pad od 9,06% u proteklih pet godina u Federaciji u brojevima iznosi 5.121. Imajući na umu da je u tom periodu rođeno samo 698 Srba u Federaciji, da ih je tek 609 stupilo u brak, te da među preostalih pedesetak hiljada Srba dominira starije stanovništvo, kao i to da Srbi uglavnom žive u okruženju koje rezultira takozvanim mješovitim brakovima, trenutno svjedočimo nestajanju Srba u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Sličan je slučaj s Hrvatima u RS-u, čiji je broj već odavno ispod 30.000. U analiziranom petogodišnjem periodu u ovom entitetu rodilo se samo 177 Hrvata, dok ih je umro 1.466.

Premda su i dalje najpovoljniji rezultati kod Bošnjaka, analiza pokazuje da je i kod njih pad nataliteta sve veći te je vrlo moguće da će ove godine prvi put nakon rata i oni imati negativan prirodni priraštaj na razini cijele Bosne i Hercegovine, osim, možda, u Brčko Distriktu.

 

Nacionalna struktura rođenih, umrlih te sklopljenih brakova u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2014. do 31. decembra 2018. godine
Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali
Rođeni 55,4% 10,9% 30,1% 3,6%
Umrli 41,9% 15,4% 36,9% 5,7%
Sklopljeni brakovi 56,4% 10,3% 27,1% 6,2%

 

 

Federacija BiH – od 1. januara 2014. do 31. decembra 2018. godine
Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali Ukupno
Rođeni 77.790 15.859 698 3.270 97.616
Umrli 71.036 25.954 5.819 3.413 106.222
Sklopljeni brakovi 50.751 9.270 609 3.069 63.699
Prirodni priraštaj 6.754 -10.095 -5.121 -143 -8.606
Natalitet 12,4 8,0 3,1 22,9 11,0
Mortalitet 11,4 13,0 25,7 23,9 12,0
Vitalni indeks 109,5 61,1 12,0 95,8 91,9
Udio među umrlim 66,88% 24,43% 5,48% 3,21%
Udio među novorođenim 79,69% 16,25% 0,71% 3,35%
Udio u sklopljenim brakovima 79,67% 14,55% 0,96% 4,82%
Popis 2013. 1.562.372 497.883 56.550 102.415 2.219.220
Procentualno 2013. 70,4% 22,4% 2,5% 4,6%
Ukupni rast / pad 0,43% -2,03% -9,06% -0,40% -0,39%
Prosječni godišnji rast / pad 0,09% -0,41% -1,81% -0,08% -0,08%
Stopa sklopljenih brakova 8,1 4,7 2,7 21,5 7,2

 

(Napomena: Vanbračno rođena djeca u Federaciji BiH registriraju se na drukčiji način u odnosu na djecu u ostalim administrativnim dijelovima Bosne i Hercegovine, odnosno ne dodjeljuje im se nacionalna odrednica. Stoga smo za potrebu ove analize procijenili njihovu nacionalnu strukturu na osnovu procentualnog rasporeda djece rođene u Federaciji u promatranom periodu za koju se zna nacionalna struktura. Eventualna odstupanja mogu samo neznatno utjecati na ukupne brojeve.)

 

 

PROČITAJTE I...

Školuju se na bosanskom, srpskom i albanskom jeziku. Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 7.767 Gorana. Prema procjenama, Gorana ima više od 60.000. U Gori ih trenutno živi i radi između 6.000 i 8.000. Gorani su se do 1991. godine nacionalno izjašnjavali u popisima kao Muslimani. Pod utjecajem manipulacija kojima su bili izloženi od Miloševićevog režima, Srpske akademije nauka i umetnosti i Beogradu poslušnih kadrova rodom iz Gore, geografska odrednica Gorani pretvorena je u nacionalnu komponentu i preko noći stvorena novokomponirana nacija Goranci. Cilj je bio da se Gorani vještački i neprirodno odvoje od muslimanskog (bošnjačkog) nacionalnog korpusa i tako oslabe i podjele muslimanski (bošnjački) narod

Poziv da se Bošnjaci politički organiziraju prihvata se s rezervom. Naši ljudi koji iole ulaze u te procese to prihvataju s dozom snishodljivosti, kao da nekom treba da se pravdaju, da se izvinjavaju za taj ipak ljudski i krajnje opravdan čin. U ovim okolnostima, početkom 2017. godine, rađa se ideja o formiranju Foruma Bošnjaka Makedonije s osnovnom idejom, pred dolazećim generacijama, da očuva ono što jesmo, da pomogne proces promoviranja nacionalne svijesti i očuvanje vlastitog političkog i kulturnog identiteta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!