Alma Oračević, liderka: Veliko priznanje i za krajiško obrazovanje

S obzirom na to da su žene u oblasti tehnologije i IT sektora u cijelom svijetu stigmatizirane, samit je imao za cilj promovirati, naučiti i ohrabriti žene da izaberu jedan od IT smjerova kao cilj svoje karijere

 

“Perspektywy Women in Tech Summit 2018” najveći je događaj u regiji koji je usmjeren na IT sektor i nove tehnologije, te na podršku različitostima i jednakosti spolova u organizacijama. Hiljadu talentiranih žena iz IT sektora i svijeta tehnologije 27. i 28. novembra okupilo se u Varšavi kako bi pokazale snagu žena u STEM-u (nastavni plan i program koji se temelji na ideji obrazovanja studenata u četiri specifične discipline: znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici kroz interdisciplinaran i primijenjeni pristup).

Ovom skupu prisustvovalo je više od stotinu istaknutih stručnjaka iz industrijske oblasti novih tehnologija, a 25 tehnoloških lidera podijelili su s prisutnima najvažnije trendove u industriji i svoje priče. Neke od najvećih svjetskih tehnoloških firmi pokazale su šta rade za žene u IT i tehnološkom sektoru. Osim toga, prisutni su imali priliku učestvovati na više od 50 radionica o tehnologijama, izgradnji karijere i liderstvu, te u pojedinačnom savjetovanju i mentoriranju s predstavnicima firmi kao što su “3M”, “Google”, “Samsung” ili “Dell”.

NA SAMITU KAO STIPENDISTA FULBRIGHTA

Alma Oračević (33) perspektivna je stručnjakinja iz oblasti elektrotehnike. Diplomirala je elektrotehniku ​​na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću u martu 2009. godine. Uspješno je nastavila obrazovanje, te je u februaru 2016. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu doktorirala na temu Sigurno i pouzdano praćenje objekta u bežičnim senzorskim mrežama, pod mentorstvom prof. dr. Mladena Kosa sa Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. Suata Özdemira s Univerziteta Gazi u Ankari.

U decembru 2016. godine dobila je stipendiju Fulbright za naučne posjete u svrhu postdoktorskog istraživanja na Institutu za tehnologiju Georgia u Atlanti (SAD). Svoje istraživanje Oračević je provela na lancu širokopojasnog bežičnog umrežavanja pod nadzorom profesora dr. Iana F. Akyildiza s Instituta Georgia. Njezina istraživanja bila su usmjerena na mreže 5G. Tokom svog boravka na Institutu Georgia bila je zaposlena kao predavač na telekomunikacijskom odsjeku i instruktorica za tečaj “Computer Networks”. Trenutno je docentica na Tehničkom fakultetu u Bihaću. Novo priznanje za ovu vrijednu Krajiškinju došlo je krajem novembra, kada je dobila poziv da prisustvuje vrlo značajnom samitu u Varšavi.

“S obzirom na to da su žene u oblasti tehnologije i IT sektora u cijelom svijetu, a nekako najviše u Evropi i Aziji, stigmatizirane, samit je imao za cilj promovirati, naučiti i ohrabriti žene koje su već u tehnici ili koje žele da izaberu jedan od IT smjerova kao cilj svoje karijere. Ja sam dobila priliku da idem na samit kao Fulbright alumni. Inače sam bila stipendista Vlade Amerike, Fulbright stipendija za postdoktorski studij na Georgia Institute of Technology, i sada su me pozvali da prisustvujem ovom samitu u Varšavi. Fulbright ima najjaču mrežu na svijetu i imaju moto ‘jednom fulbrightovac, uvijek fulbrightovac’. I sad sam išla kao njihov bivši stipendista. U okviru poziva bila je avionska karta, hotel i kotizacija za samit”, priča Alma Oračević.

Biti na tako velikom i značajnom skupu veliko je priznanje za ovu mladu stručnjakinju. Alma je iskoristila ovu priliku da nekim velikim imenima i kompanijama promovira Bosnu i Hercegovinu i svoju Krajinu, ali i da nešto više nauči o liderstvu i tajnama liderstva.

“Učestvovala sam u radionicama i razmjenjivala iskustva s drugim ženama koje su zaposlene u IT sektoru, žena na slici sa mnom je Lesley Marjoribanks, šef primijenjene sigurnosti u Royal Bank of Scotland, te sa ženama koje su profesori kao ja, s kojima sam razmjenjivala iskustva kako potaknuti djevojke da se ohrabre i upišu tehničke fakultete i kako ih bodriti i usmjeriti da školovanje nastave i nakon fakulteta. Učestvovala sam u radionicama kako biti lider žena za buduće naraštaje žena, ali i šta je najvažnije kroz obrazovanje jednog lidera. Tu su predavanja držali CEO, ‘Siemens’ za Poljsku, Dominika Bettman, predsjednik Unije evropskih univerziteta i još mnoga druga zvučna imena. Značaj za Bihać, Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu jeste to što sam bila jedina učesnica s našeg područja i promovirala sam naš grad i državu u Varšavi, ali sam stekla i nova znanja koja se mogu iskoristiti za unapređivanje našeg proizvodnog sektora”, pojašnjava Alma Oračević.

ŽENE LIDERI

Vrijedna znanja i poznanstava koje je stekla na samitu u Varšavi u budućnosti mogla bi imati veliki značaj u smislu interesiranja velikih svjetskih kompanija za pokretanje biznisa u Bosni i Hercegovini, a posebno u Krajini, koja zbog nezaposlenosti svake godine izgubi veliki broj građana koji u potrazi za poslom napuštaju ovaj dio naše zemlje.

“Kada bismo uspjeli dovesti jednu od svjetskih kompanija, naprimjer ‘Siemens’, DELL, ‘Bosch’, ‘Samsung’, ‘3M’ ili ‘TomTom’, ovdje u Unsko-sanski kanton, otvorilo bi se ogromno tržište za IT stručnjake. Posljedice bi bile nesagledive. Zamislite da se u Bihaću zaposli 500 IT inžinjera iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, koliko je to hrane da se ti ljudi nahrane, koliko zgrada da se oni smjeste sa svojim porodicama ili sami, koliko je to novih prodavnica, restorana, djece koja će ići u vrtiće i škole, koliko takvim firmama treba pravnika, ekonomista, čistača, domara, vozača… Ukratko, da uspijemo otvoriti 500 IT radnih mjesta, cijela regija bi oživjela! Nabrojala sam firme s čijim sam predstavnicima razgovarala na samitu i koji su dio proizvodnje, odnosno programiranja i pogona prenijeli u Varšavu iz drugih dijelova Evrope jer im je Varšava ponudila izvrsne uvjete”, naglašava Oračević.

Na samitu u Varšavi, učeći o tajnama dobrog liderstva, iznova je shvatila da liderstvo više nije isključivo muški “posao”.

“Ljudska bića rađaju se kao lideri, vjerujem u to, s određenom harizmom i liderstvom u sebi, ali, nažalost, kod žena se to liderstvo ne njeguje dok se kod muškaraca posebno potiče, pa čak i kad određeni dječak nije prirodni vođa. Ovaj fenomen posebno je izražen u konzervativnijim sredinama, pa tako, nažalost, i kod nas. Ne treba sputavati djevojčice i djevojke već ih podržavati i podupirati njihovo školovanje i obrazovanje, a liderstvo će samo po sebi doći. Mi, nažalost, kao nacija ne vjerujemo da žene mogu biti dobre ili bolje od muškaraca na vodećim pozicijama te smo skloni radije birati muškarce na rukovodeća mjesta, bilo u političkom ili realnom sektoru. A žene su itekako sposobne voditi državu, naciju, firmu i veliki broj ljudi, ali im se mora dati prilika. Uzmite primjer Angele Merkel, izvrsne liderice na čelu tako uspješne i razvijene države. Mnogi Nijemci joj zamjeraju način vođenja vanjske politike, ali niko ne prigovara što je žena. Nažalost, mi smo skloni izabrati lošijeg i nesposobnijeg muškarca samo zato što smo odgojeni da vjerujemo da su muškarci sposobniji za određenu vodeću funkciju. Mislim da će i kod nas doći do napretka i većeg uključivanja žena na vodeće pozicije, iako mislim da će ta promjena ići sporo”, uvjerena je Alma Oračević, doc. dr. na Tehničkom fakultetu u Bihaću.

PROČITAJTE I...

Školuju se na bosanskom, srpskom i albanskom jeziku. Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 7.767 Gorana. Prema procjenama, Gorana ima više od 60.000. U Gori ih trenutno živi i radi između 6.000 i 8.000. Gorani su se do 1991. godine nacionalno izjašnjavali u popisima kao Muslimani. Pod utjecajem manipulacija kojima su bili izloženi od Miloševićevog režima, Srpske akademije nauka i umetnosti i Beogradu poslušnih kadrova rodom iz Gore, geografska odrednica Gorani pretvorena je u nacionalnu komponentu i preko noći stvorena novokomponirana nacija Goranci. Cilj je bio da se Gorani vještački i neprirodno odvoje od muslimanskog (bošnjačkog) nacionalnog korpusa i tako oslabe i podjele muslimanski (bošnjački) narod

Poziv da se Bošnjaci politički organiziraju prihvata se s rezervom. Naši ljudi koji iole ulaze u te procese to prihvataju s dozom snishodljivosti, kao da nekom treba da se pravdaju, da se izvinjavaju za taj ipak ljudski i krajnje opravdan čin. U ovim okolnostima, početkom 2017. godine, rađa se ideja o formiranju Foruma Bošnjaka Makedonije s osnovnom idejom, pred dolazećim generacijama, da očuva ono što jesmo, da pomogne proces promoviranja nacionalne svijesti i očuvanje vlastitog političkog i kulturnog identiteta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!