fbpx

Akvaristika kao lijek za stres

“Naša svakodnevica nalaže potrebu da se ljudi okreću prirodi i kućnim ljubimcima, a akvaristika, kao spoj i jednog i drugog, djeluje poput terapije protiv stresa i pozitivno utječe na zdravlje ljudi. Početnici u akvaristici prvenstveno se odlučuju za zlatne ribice u manjim i jednostavnim akvarijima, ali se ubrzo vraćaju i kupuju veće akvarije s kompletnom pratećom opremom i raznoraznim i mnogobrojnim tropskim ribicama”

Akvaristika je jedan od najstarijih ljudskih hobija koji datira od 19. stoljeća i svakako je jedan od rijetkih koji istovremeno podrazumijeva blisku povezanost s više naučnih grana te predstavlja prostor za kreativno izražavanje. U Bosni i Hercegovini primjetan je veliki porast popularnosti hobija akvaristike, a dok je prije nekoliko godina u opticaju bila samo zlatna ribica i kugla, danas svi znaju za skalare, tetre, neonke, barbuse itd., a veličine akvarija “mjere” se u stotinama litara. Osim činjenice da je riječ o iznimno zanimljivom hobiju, koji zahtijeva konstantnu posvećenost, što zbog samog čišćenja, što zbog izbora ribica, vodenog bilja te cjelokupnog uređenja unutrašnjosti akvarija, akvaristika u Bosni i Hercegovini služi i kao svojevrsni “bijeg” od svakodnevice ispunjene stresom i različitim pritiscima.

POPULARNOST AKVARISTIKE U BiH

“Prema našim iskustvima, u posljednjih nekoliko godina došlo je do znatnog porasta popularnosti akvaristike u Bosni i Hercegovini. Naša svakodnevica nalaže potrebu da se ljudi okreću prirodi i kućnim ljubimcima, a akvaristika, kao spoj i jednog i drugog, djeluje poput terapije protiv stresa i pozitivno utječe na zdravlje ljudi. Početnici u akvaristici prvenstveno se odlučuju za zlatne ribice u manjim i jednostavnim akvarijima, ali se ubrzo vraćaju i kupuju veće akvarije s kompletnom pratećom opremom i raznoraznim i mnogobrojnim tropskim ribicama”, kaže u izjavi za Stav Đenita Mešanović iz ZOO Centra Sarajevo.

O rastućoj popularnosti akvaristike u našoj zemlji svjedoči i doktor veterinarske medicine Edin Pezo, koji je dječiju oduševljenost ribicama u međuvremenu pretvorio u profesionalni hobi na društvenim mrežama poznat kao “Aquahoby Peco”.

“Interesiranja za akvaristiku u Bosni i Hercegovini uvijek je bilo, samo što sada živimo u vremenu modernizacije, što se, naravno, odrazilo i na hobije među kojima je i akvaristika. Za razliku od nekadašnje obične staklene kugle, sada u ponudi imate akvarije s kompletnom opremom (filter, rasvjeta, grijač, pijesak, ukrasi, bilje…), kao i mnoge vrste ribica iz različitih dijelova svijeta. Većina tih ribica je izmriješćena u našoj vodi, mada ima i izuzetaka da dobijete ribice iz njihovog stalnog biotopa”, dodaje Pezo.

AKVARISTIKA UMJESTO TABLETA ZA SMIRENJE

Na pitanje da li se jedan od mogućih uzroka porasti popularnosti akvaristike u Bosni i Hercegovini krije u njegovoj psihološkoj ljekovitosti, s obzirom da psiholozi preporučuju akvaristiku umjesto tableta za smirenje, Pezo odgovara: “Apsolutno, jedan sat proveden ispred akvarija bolje djeluje nego bilo kakva tableta za smirenje. Ipak, da se razumijemo, akvaristika nije jeftin hobi, ako pričamo o akvariju koji pored ukrasne uloge ima i terapeutsku. Jer, da bi akvarij ‘liječio’ od stresa, on mora posjedovati odgovarajuću opremu kako bi se, prije svega, zadovoljile sve potrebe ribica i ostalog živog svijet u akvariju, a samim tim i kreirao jedan čaroban prizor kao odmor za oči.”

Sličnog je mišljenja i Mufid Grcić, najiskusniji akvarist u Bosni i Hercegovini i jedan od rijetkih koji se bavi mrijestom još od daleke 1969. godine, kada mu je rahmetli otac kupio prvi akvarij s različitim ribicama. “Svaka druga ambulanta u čekaonici u Njemačkoj ima akvarij koji opušta pacijente prije ulaska u ordinaciju. Poznato je, i naučno dokazano, da određene vrste ribica koje čovjek posmatra neko vrijeme imaju učinak kao apaurini”, tvrdi Grcić.

NAJISKUSNIJI AKVARISTA U BiH

“Odmah sam se upecao i znao sam da ću se akvaristikom baviti cijeli život, a posebno me zainteresirao mrijest riba. Uskoro sam postao član Ekološkog društvo za zaštitu i uzgoj ptica u Sarajevu, tokom čijih sekcija sam mnogo naučio, a koje postoji i dan danas”, prisjeća se Grcić, pokazujući koje se vrste ribica mogu pronaći u njegovom malom akvarističkom svijetu u sarajevskom naselju Marijin Dvor.

“Uglavnom se bavim uzgojem i nabavkom slatkovodnih ribica Južne Amerike i Azije, tj. rijeke Amazon, nekih azijskih rijeka i afričkih jezera. Skalari, diskusi, gupiji, tetre, crni moli su iz Južne Amerike, dok su, npr., trihogasteri, sijamski borci pa i popularne zlatne ribice iz Azije. Zebrice su iz Afrike itd. Skalari zahtijevaju veći prostor i ne preporučuje ih se miješati s manjim ribicama, dok su, recimo, tetre i neonke jatna riba i njih treba uzimati minimalno pet. Svojevremeno sam imao i pirane, ali sam ih se morao kutarisati jer su veoma zahtjevne ribe koje jedu sve živo i nije ih preporučljivo držati u stanu. U suštini, pravilo je da se u akvariju ne miješaju više od dvije vrste riba, te da ih treba uzimati u paru”, ističe Grcić, te dodaje da su najčešće “dječije bolesti” koje dolaze s ovim hobijem pretjerano hranjene ribica i prečesto mijenjanje vode. “Trećinu vode u akvariju treba mijenjati svakih sedam dana, uz povremeno čišćenje stakla. Ali ljudi rade ‘generalke’, ne znajući da tako ubijaju i mnoštvo pozitivnih bakterija, što dovodi do ugibanja ribica. Hraniti ih treba jednom ili dvaput dnevno, a optimalna temperatura vode za većinu ribica jeste 26 stepeni. I to je to”, objašnjava Grcić.

“AQUAHOBY PECO” I PROFESIONALNA IZRADA AKVARIJA

Nešto što je prije petnaest godina počelo s malim akvarijem i dvije ribice danas se naziva “Aquahoby Peco” s uslugom profesionalne izrade akvarija, njihovim uređenjem, restauracijom, te uzgojem mnogobrojnih vrsta riba i akvarijskog bilja. Sve iz velike ljubavi prema ovim životinjama.

“Moj prvi susret s akvaristikom desio se prije petnaestak godina, kada sam na poklon dobio akvarij od deset litara i dvije ribice. To je bila ljubav na prvi pogled koja je s vremenom postala profesionalni hobi, kroz koji mi danas obavljamo profesionalnu izradu akvarija po najkvalitetnijim standardima, uz, naravno, cjelokupno montiranje opreme. Tu su akvariji od dvadeset pa do hiljadu i petsto litara, a ljudi se u početku pretežno interesiraju za neke manje, ali kada malo bolje upoznaju svijet akvaristike, uvide da veći predstavljaju manju obavezu. Stvar je u funkcioniranju akvarija koji podrazumijeva kombinaciju litraže, filtera, rasvjete… Svaki potencijalni akvarist koji želi instalirati akvarij u svom stanu, kući ili poslovnom prostoru treba se detaljno posavjetovati prije samog upuštanja u ovaj hobi, jer ribica, kao i svaki drugi kućni ljubimac, zahtijeva vrijeme i pažnju”, otkriva i upućuje Pezo.

JEDAN OD NAJVEĆIH AKVARIJA U BiH

Tim profesionalnih hobista “Aquahoby Peco” nedavno je izgradio jedan od najvećih kućnih akvarija u Bosni i Hercegovini, u koji stane hiljadu i tri stotine litara vode.

“Uradilo se dosta lijepih akvarija, mislim da je svaki lijep na svoj način. Imamo tu privilegiju da ljudi, kada vide neke od naših projekata, odmah sav posao prepuste nama, od izrade, uređenja, pa do održavanja, ako je riječ o većim akvarijima čije čišćenje zahtijeva više vremena. Izgradnji svakog akvarija mora se maksimalno ozbiljno pristupiti, bilo da je riječ o onome od dvadeset ili onome od hiljadu i tri stotine litara, kakav smo nedavno postavili u stanu jedne porodice, što će čitaoci Stava imati priliku pogledati u fotogaleriji. Mislim da je riječ o jednom od većih privatnih akvarija u našoj zemlji, ali nisam siguran da li je baš najveći. Naravno, sve ovo i sav trud oko akvaristike na kraju se isplati, jer se dobije najljepši dio prostora u kojem živite i boravite”, zaključuje Pezo.

OD “GAGE” S MILJACKE DO AFRIČKIH CIKLIDA

Vjerni akvarist koji je bijeg od modernog načina življenja i utrke s vremenom pronašao upravo u ovom hobiju, a koji može da posvjedoči o cjelokupnom razvoju akvaristike u Bosni i Hercegovine jeste Samir Skenderagić iz Sarajeva.

“Moja veza s akvaristikom praktično datira još iz mog ranog djetinjstva. Sjećam se predratnog vremena, kada je na Baščarsiji, uz samu tramvajsku prugu, u jednoj slastičarnoj bio veliki tropski akvarij koji je bio moja nezaobilazna stanica… Gledajući u taj podvodni svijet, ponekad sam ostajao zapanjen kako i odakle dolaze ti balončići kroz koje ribice plivaju, svi ti brodići, hobotnice, potonulo blago… Dobro se sjećam da sam za vrijeme rata također imao ribicu kao kućnog ljubimca, hvatali smo tada ‘gage’ s Miljacke koje bi se čuvale u malo većim teglama. Svakih dan-dva trebala im se mijenjati voda, a hranili smo ih prezlom i poprilično su dugo živjele, čak i rasle. Poslije je došla zlatna ribica u kugli, zatim još dvije, a riba ‘sijamski borac’ prethodila je mom prvom ozbiljnijem akvariju koji je bio zapremine šezdeset litara. Zatim su moj izbor bili afrički Malawi Mbuna ciklidi, praktično cijelo malo jezero vode krasilo je moj dnevni boravak, da bi se opet vratio nekoj ‘klasici’ kada je tropska akvaristika u pitanju. U današnjem modernom načinu življenja i utrke s vremenom akvarij mi dođe kao bijeg u moj mali svijet u kojem plivaju ribice raznih boja, veličina, oblika…”, kaže Skenderagić za Stav, te također dodaje kako je u Bosni i Hercegovini primjetan znatan porast interesiranja za nabavku akvarija i ribica.

“Ovo je hobi koji je oduvijek spajao ljude, pa obično s kolegama akvaristima iz cijele zemlje mogu razmjenjivati biljke, ribice, hranu i opremu. Postoje i razne grupe na Facebooku, naprimjer Akvaristika.ba, i forumi, tako da je jednostavno doći do svih informacija o nekoj vrsti ribice ili vodene biljke, odnosno do savjeta kako urediti svoj akvarij.”

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI