fbpx

Abu Dis, hiljadu puta ne

Osim što Palestincima dopušta da predgrađa sjeverno i istočno od sigurnosnog zida zovu Jeruzalemom, mirovni plan sve drugo ostavlja pod izraelskom kontrolom, uključujući ono što je muslimanima najvažnije: plato s hramom na stijeni i džamijom Al-Aksom, trećim svetim mjestom islama nakon Meke i Medine. 

 

Kostur zgrade zakonodavnog vijeća postao je s vremenom mauzolej sporazuma iz Osla, panteon nikad pronađenog mira u Svetoj zemlji. Napušten, nedovršen 1995. godine, nakon atentata na izraelskog premijera Isaaca Rabina, ostaci palestinskog parlamenta u blizini su Lazarove grobnice, koja je glavna atrakcija kraj Abu Disa. Ovo istočno predgrađe Jeruzalema koje izgleda poput favele, prekriženo brdima i koritima, naznačeno je u mirovnom planu Donalda Trumpa kao “suverena prijestolnica” buduće države Palestine.

“Abu Dis dio je Jeruzalema, koji je glavni grad Palestine, ali zid nas dijeli”, protestira Ahmad Abu Hilal, gradonačelnik ovog okruga Jeruzalema, pejzaža uokvirenog Maslinskom gorom, kupolom Al-Akse i zgradama i uredima Svetog grada. “Ne želimo i ne možemo biti prijestolnica ničega”, naglašava vijećnik, “budući da nam je betonska barijera koju su postavili Izraelci oduzela 90% naše zemlje. Ovdje nema mjesta za izgradnju sjedišta vlade.”

U Abu Disu i njegovoj okolici jasno je da za Palestince država bez Jeruzalema ne vrijedi. “Odbijanje aparthejda i tog sporazuma potaknulo je na jedinstvo sve političke skupine”, rekao je Šerin Abu Jaris, glasnogovornik Nacionalne inicijative. Ova liberalna i demokratska formacija predstavljena je palestinskom biračkom tijelu kao treći put, između sekularnog Fatahovog nacionalizma, stranke predsjednika Mahmuda Abasa i “Hamasa”, de facto vladajućeg pokreta u pojasu Gaze od 2007. godine. “Abu Dis je moj grad, a Jeruzalem je naša vječna prijestolnica”, kaže Jaris.

Sivi zid razdvaja Abu Dis od Istočnog Jeruzalema, koji je jevrejska država okupirala i anektirala. “Nalazimo se samo dva kilometra od džamije Al-Aksa, u Starom gradu. Do 2005. godine automobilom se do tamo vozilo četvrt sata”, objašnjava gradonačelnik Abu Hilal. “Sada moramo obilaziti gotovo sat vremena.” Svaki treći od 30.000 stanovnika Abu Disa jeste nezaposlen. Bez poljoprivrednog zemljišta, glavna se društvena aktivnost odvija na Univerzitetu Al-Aksa, na kojem studira 40.000 studenata.

Izgradnja zida označila je početak mnogih problema u palestinskim predgrađima sjevera i istoka koja su bila izolirana od Jeruzalema. “Izrael je ograničio raspoređivanje palestinskih sigurnosnih snaga”, kaže gradonačelnik susjedne Betanije Isam Farum. “Mi imamo samo 30 policajaca na više od 120.000 stanovnika. Dileri droge i ukradeni izraelski automobili slobodno lutaju po zemlji.”

Azarijeh, kako se na arapskom jeziku Betanija naziva u znak sjećanja na Lazara, također živi u iščekivanju ekonomskog preporoda. Gradnja zida izazvala je mnogo problema, propast i segregaciju tamošnjeg stanovništva. “Bolnice su u Istočnom Jeruzalemu i neke su se žene morale poroditi u prometnim gužvama na vojnim kontrolnim točkama”, prigovara. “Trumpov plan izradili su Izraelci”, zaključuje Farum. “To predstavlja završnu fazu procesa započetog Balfourovom deklaracijom.”

Abu Dis nema gotovo nikakvu vjersku ili kulturnu važnost u usporedbi s povijesnim Jeruzalemom, svetim mjestom triju velikih monoteističkih religija, judaizma, kršćanstva i islama. Abu Dis pripada palestinskoj administrativnoj pokrajini Jeruzalem, ali se zapravo nalazi izvan onoga što Izrael smatra gradskim granicama Jeruzalema kako ih je zacrtao nakon što je 1967. godine istočni dio grada oteo Jordanu i kasnije ga pripojio u potezu koji nije priznala većina međunarodne zajednice.

Po Trumpovom planu, zid će biti “granica dvaju glavnih gradova dviju država”, a “Jeruzalem će ostati prijestolnica države Izrael i nepodijeljeni grad”. “Suvereni glavni grad Palestine trebao bi biti u dijelovima istočnog Jeruzalema istočno i sjeverno od postojeće sigurnosne barijere, uključujući Kafr Akab, Šuafat i Abu Dis i može se zvati Al-Kudsom (arapski naziv za Jeruzalem), ili bilo kojim drugim nazivom po odluci Palestine”, predlaže Trump.

Osim što Palestincima dopušta da predgrađa sjeverno i istočno od sigurnosnog zida zovu Jeruzalemom, mirovni plan sve drugo ostavlja pod izraelskom kontrolom, uključujući ono što je muslimanima najvažnije: plato s hramom na stijeni i džamijom Al-Aksom, trećim svetim mjestom islama nakon Meke i Medine.

Prethodni članak

Zlatan iz Eritreje

PROČITAJTE I...

Bilo kako bilo, u Brčko distriktu BiH na sceni je homogenizacija srpskih političkih i nacionalnih subjekata i smušenost dijela bošnjačkog političkog i nacionalnog establišmenta. U sociološkom smislu, establišment je društveni, stručni ili politički sloj koji vlada određenim dijelom društvenog života.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!