fbpx

43 godine FIN-a: Rezultat nastojanja i čežnje muslimana

Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN bili su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva

 

Fakultet islamskih nauka, pod imenom Islamski teološki fakultet, ustanovilo je 29. septembra 1977. najviše zakonodavno i predstavničko tijelo Islamske zajednice u tadašnjoj SFRJ – Sabor IZ. On je rezultat nastojanja i čežnje muslimana ovih prostora da imaju svoj visokoobrazovani vjerski kadar koji će promišljati islamsko učenje u skladu sa zahtjevima vremena, ali koje će uvijek biti čvrsto utemeljeno na osnovnim izvorima islama – Kur’anu i sunnetu.

Treba ipak napomenuti da je povijest visokog islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini daleko duža i da se veže za utemeljenje Gazi Husrev-begove medrese, koja je u tadašnjem obrazovnom sistemu Osmanlijske države bila veoma visoko rangirana i iznad nje su bile samo škole koje su izravno podizali sultani.

Drugi značajan detalj u povijesti visokog islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jeste pokretanje Šerijatske sudačke škole 1887. godine, koju podiže Austro-Ugarska i koja je po svom arhitektonskom izgledu (to je zgrada u koju se Fakultet islamskih nauka vratio 1992. godine), ali i po nastavnom planu i programu predstavljala najljepši spoj Istoka i Zapada, spoj islamske i zapadne kulture i civilizacije.

Godine 1935. Ministarstvo prosvjete Kralje­vine Jugoslavije ustanovljava Višu islamsku šerijatsko-teološku školu koja nije više obrazovala samo šerijatske sudije nego islamske intelektualce u najširem smislu, tj. nije težište studija samo na šerijatskopravnoj nego i na teološkoj i kulturološkoj dimenziji islama. Iako je VIŠT djelovao nepunih deset godina i za to vrijeme dao svega 38 svršenika, oni su dali takav doprinos, ne samo vjerskom životu unutar Islamske zajednice nego naučnom, političkom, obrazovnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine općenito, da se ističu u odnosu na sve ostale generacije. Dovoljno se prisjetiti samo imena kao što su: Ćamil Avdić, Hifzija Hasandedić, Mehmed Mujezinović, hafiz Ibrahim Trebinjac, Halid Buljina, Mustafa Busuladžić, Adem Handžić, Mustafa Mehić, Hazim Šabanović, Ismet Žunić, Kasim Hadžić, hafiz Halid Hadžimulić, Ibrahim Hodžić, Vehbija Hodžić, Kasim Mašić, Smail Balić, hafiz Mahmud Traljić, Naim Hadžiabdić, Muhamed Huković, Alija Bejtić, Salih Trako…

Nakon 32 godine prekida, perioda u kojem je dominirao socijalistički svjetonazor i kada su vjera i vjerske ustanove maksimalno marginalizirane i obezvrijeđene i kada se čekalo da odumru, predstavnici Islamske zajednice, uz snažnu podršku prijatelja iz islamskih zemalja i konkretnu pomoć domaćeg vjerničkog stanovništva koji su se odricali svoje imovine da bi omogućili pokretanje Fakulteta, ustanovljavaju Islamski teološki fakultet.

Fakultet je radio u vrlo nepovoljnim okolnostima, potom trpi agresiju i 1.425 dana opsade Sarajeva. Nekoliko naših profesora, alumnista i studenata ubijeni su, nekoliko je nastavnika zatočeno u logorima smrti, a mnogi su protjerani iz svojih zavičaja. Zgrada koju u toku agresije napušta i zgrada u koju se preseljava bivaju granatirane i uništavane, ali Fakultet ni u najtežim ratnim trenucima nije prekidao rad.

Nakon agresije, FIN nastoji uz angažman svih svojih uposlenika i studenata te pomoć cijele Islamske zajednice ispuniti zadatke koje mu nalaže Rijaset Islamske zajednice, kao njegov osnivač, potom Islamska zajednica općenito te šira društvena zajednica koja očekuje prisustvo i snažnije djelovanje svršenika Fakulteta ne samo u odgojno-obrazovnim ustanovama nego i u socijalnim ustanovama različitog karaktera.

U proteklih 43 godine FIN je uspio ustanoviti cjeloviti trociklični nastavni proces u skladu s Bolonjskom deklaracijom, čime smo ušli u jedinstveni evropski akademski prostor koji omogućava nesmetanu razmjenu studenata i nastavnika te jaču naučno-istraživačku saradnju sa svim naučno-obrazovnim ustanovama u Evropi.

Ovo znači da su se na Fakultetu stekli preduvjeti za stjecanje svih akademskih zvanja iz islamskih nauka i religijske pedagogije te stručnih zvanja u oblasti obrazovanja imama, hatiba i muallima.

Uz nastavni proces, treba spomenuti izdavačku djelatnost Fakulteta, kroz koju se tretiraju relevantna pitanja i aktualiziraju različiti aspekti islama, a u okviru koje je objavljeno, osim 20 brojeva Zbornika radova, isto toliko udžbenika, 37 hrestomatija te mnogo drugih originalnih djela i prijevoda, monografija i naučnih studija iz temeljnih islamskih nauka. Izdvajamo samo prijevod tefsira Sejjida Kutba Fi zilalil-Kur’an (U okrilju Kur’ana), koji je objavljen u trideset knjiga.

U prethodnom periodu Fakultet je organizirao veliki broj izuzetno značajnih međunarodnih skupova i ugostio je najistaknutije svjetske intelektualce koji govore i pišu o islamu, kao što su: Sejjid Husein Nasr, John Esposito, Tarik Ramadan, Jusuf el-Karadavi, Rašid el-Ganuši Mehmed Gormez, Ekmeleddin İhsanoğlu, Muhammed Seid Ramadan el-Buti i mnoge druge, kao što su i naši nastavnici učestvovali na najpoznatijim međunarodnim konferencijama u svijetu.

S tim u vezi, želim skrenuti pažnju na doprinos nastavnika Fakulteta koji skoro četiri decenije kroz elektronske i štampane medije promoviraju i afirmiraju autentični i meritorni govor o islamu koji je čvrsto utemeljen na izvorima islama Kur’anu i sunnetu, uz potpuni uvid u islamsku tradiciju Bošnjaka i zahtjeve vremena, čime se muslimanima Bosne i Hercegovine, ali i svima drugima, omogućava autentično, umjereno i odmjereno sagledavanje islamskih vrijednosti i principa u njihovom savremenom kontekstu.

FIN je danas jedan od četiriju fakulteta koji djeluju u sastavu obrazovnog sistema Islamske zajednice i punopravni član Univerziteta u Sarajevu. Po broju studenata i nastavnog osoblja, čak i u okviru Sarajevskog univerziteta spada među manje fakultete, ali s obzirom na misiju koju ima, njegov značaj u velikoj mjeri prevazilazi te brojke.

Fakultet je značajan za Islamsku i širu društvenu zajednicu u BiH jer njegovih 1.082 svršenika rade kao imami, hatibi, muallimi i muallime, glavni imami, nastavnici i profesori islamske vjeronauke, profesori vjerskih predmeta i odgajatelji u medresama i drugim odgojno‑obrazovnim ustanovama te kao službenici u različitim organima i strukturi Islamske zajednice.

Oni organiziraju vjerski život u svojim džematima i kolektivima, ali i u najširem smislu vraćaju duhovnost i moralnost u naš svakodnevni život. Zahvaljujući radu tih pregalaca, još uvijek nisu zaboravljene vrijednosti poput nesebičnosti, poštenja, poštovanja i ljubavi.

Budući da je stoljećima Sarajevo bilo vjerski, kulturni i obrazovni centar Balkana, da je mnogo naših svršenika s Kosova, Makedonije, Albanije, ali i iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, očekuje se od Sarajeva, odnosno od FIN-a, da povrati tu ulogu i da bude centar nastavnih i naučno-istraživačkih aktivnosti na polju islamskih nauka. Nekoliko posljednjih godina u saradnji sa Centrom za napredne studije iz Sarajeva Fakultet organizira susrete nastavnika medresa i fakulteta s Balkana, kroz koje nastojimo ojačati saradnju i raditi na zajedničkim projektima.

Za četrdeset godina Fakulteta tri programa na prvom ciklusu studija završilo je 1.082 studenta, drugi ciklus po predbolonjskom nastavnom planu i programu 102, sedam prema bolonjskom, a 41 student je stekao najviše akademsko zvanje doktora islamskih nauka. S ponosom ističemo da naši svršenici obnašaju najodgovornije i najčasnije funkcije u Islamskoj zajednici, da su među njima sadašnji reisul-ulema Husein ef. Kavazović, predsjednik Sabora IZ Hasan Čengić, da su oni rektori, dekani, univerzitetski profesori, muftije, direktori uprava, glavni imami, imami, muallimi i muallime u Bosni i Hercegovini, ali i u mnogim drugim zemljama, doslovno od Australije do Amerike, te nastavnici i vjeroučitelji, ali su također i na upravljačkim i političkim pozicijama, direktori medresa i ostalih obrazovnih ustanova.

Neki su dobili i važna akademska i društvena domaća i međunarodna priznanja, kao što su članstva u akademijama nauka (poput prof. Karića, prof. Hafizovića, prof. Latića, dr. Aziza ef. Hasanovića, muftije IZ u Hrvatskoj), članstva u senatima i upravnim odborima fakulteta i univerziteta, ekskluzivnih nagrada u oblasti znanosti i kulture i sl. /Z. Hasanović, Stav, 2017./

PROČITAJTE I...

Dobrano smo se mi distancirali i od učenja mevluda. Sve više ga, po džamijama, učimo jednom godišnje, dok naše kuće ostaju željne mevludskih savjeta: A ko hoće da ga vatra ne prži, nek u srcu salavate zadrži. Zašto je to tako? Pred čim smo ustuknuli? Pred drugima? Pred sobom? Pred onim što nismo ili pred onim čemu težimo, a nismo u stanju biti? Pred tvrdnjama da učenje mevluda nije u islamskoj tradiciji? Da je novotarija (bidat)? Da ne pripada muslimanskom biću? Oh, Bože

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!