fbpx

“25. novembar”: Kako smo nagradili mladog pjesnika

Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović, od 2019. godine proširio je nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji “mladi pisci” predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglašava pobjednika danas, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine

 

Piše: Hamza RIDŽAL, predsjednik stručnog žirija

Na konkurs književne nagrade “25. novembar” za mlade pisce pristiglo je petnaest rukopisa iz Bosne i Hercegovine te Sandžaka. Neki od autora već su ranije na konkursima osvajali književne nagrade i već imaju publicirana djela, dok su drugi afirmirani na internetskim platformama za književnost. Njima treba pridodati i jednu značajnu grupu autora koja ranije nigdje nije objavljivala svoja djela.

Ta činjenica posebno raduje jer svjedoči rađanje jedne nove generacije bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca koja tek treba stasati. U uži izbor za nagradu “25. novembar”, kako je to istaknuto u aktualnom broju sedmičnika Stav, ušla su četiri rukopisa: Ispod sedam jedno Hasana Hasića, Tariqnama Safera Grbića, Mrtvi psi Ahmeda Kurte i roman Kako je biti kameleon? Kerima Sefera.

Stručni žiri odlučio je da nagrada “25. novembar” u kategoriji “mladi pisci” 2020. godine bude dodijeljena Ahmedu Kurti za zbirku pjesama Mrtvi psi. Ahmed Kurto rođen je u Sarajevu 26. 7. 1997. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a svoje prve literarne radove u formi poezije i proze objavljuje po mnogim internetskim časopisima i portalima. Trenutno živi u Sarajevu, gdje radi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine i vanredno pohađa studije engleskog jezika i književnosti. Ovo mu je prva književna nagrada.

Pjesme koje je na konkurs za književnu nagradu “25. novembar” poslao Ahmed Kurto mogu se svojom estetskom kvalitetom mjeriti sa zrelim ostvarenjima naših etabliranih pjesnika. Izrazito visoki pjesnički standardi utjecali su na veličinu Kurtine zbirke pjesama, koja je među kraćim od svih pristiglih na konkurs. Ipak, njen estetski kvalitet nadilazi sve druge rukopise pristigle na ovogodišnji konkurs.

Autor znalački gradi pjesme, vješto kujući zaokružene književne svijet. Mračnoj tutnjavi njegovih stihova i užurbanom, skoro paničnom ritmu ne nedostaje filigranski preciznog osjećaja za jezik. Pritom, iz samih je pjesama, iz njihovih referencijalnih okvira i intertekstualnih aluzija, jasno da Kurtin talenat nije nebrušen, ali i da sve njegovi potencijale tek treba otkriti.

Svoju mladalačku buntovnost Kurto je uspio prenijeti u jezik u svoj njenoj napetosti i proturječnostima. Izvrsnim osjećajem za pjesničku sliku autor u postmodernističkom maniru propituje slojeve vlastite tradicije, identiteta i jezika. Ipak, u skoro svakoj njegovoj pjesmi taj se početni dekor igranja s jezikom i značenjima, leksikom i semantikom razmiče ustupajući mjesto angažiranom stihu i poetici nove osjećajnosti. U pojedinih njegovim pjesmama prepoznaju se i utjecaji magijskog realizma, ali sve navedeno tek je usputno u njegovoj poeziji, posljedica trenutne emocije, a ne planiran književni postupak.

Kurto ne pjeva kao predstavnik jedne epohe ili poetike, već kao pjesnik koji svakim svojim stihom mučno i iskreno kopa po slojevima svoje prošlosti i mogućih budućnosti, javnih pitanja i intimnih sjećanja, društvenih normi i ekstravagantnog buntovništva. Na razvalinama vlastitih proturječnosti ovaj je mladi autor izgradio zaseban književni svijet u kojem se čuje svađa pasa s tramvajima i šutnja ezana, u kojem se osjeti miris Mejtaša i cvat ruža u sarajevskom betonu, u kojem kisele kiše tupo padaju po Berlinu, kao onomad feredže po vratničkim kaldrmama.

PROČITAJTE I...

Ipak, Reko nije tako neartikuliran kada treba napasti na bošnjačke interese, što je pokazao i kada je 10. septembra na svom profilu na Facebooku osuo drvlje i kamenje po probosanskim strankama radi njihovog formiranja i okupljanja fronta u Foči. Borbu bošnjačkih povratnika za politički opstanak na Drini nazvao je “suludim kursem za uništenje države”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!