“I pored više usmenih i pisanih zahtjeva, općinska, a sada gradska administracija ne želi da pomogne oko rješavanja problema prostora za 'Preporod', iako deseci prostora u vlasništvu Grada stoje prazni. Namještaj i dokumentacija 'Preporoda' smješteni su po privatnim kućama, a sastanci se održavaju po kafanama. Ove godine BZK 'Preporod', kao najstarijoj instituciji u Bošnjaka poslije Islamske zajednice, odobreno je 2.000 KM sredstava, što je 0,64% od ukupnih sredstava namijenjenih za organizacije sporta i kulture. Od odobrenih sredstava do danas nismo dobili ni marku”

Može nas samo radovati to što se u manjim sredinama pokazuje svijest o arhitekturi. Gdje god se napravi dobra arhitektura, ona je uvijek dobra, bez obzira na to je li u glavnom gradu ili je u provinciji. U slučaju profesora Ugljena, glavni grad mogao bi se ugledati na manje sredine

PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina

Nekoliko predaja i ruševina danas je sve što nas podsjeća na prisustvo Bošnjaka u selu Podvidača. Godine prolaze, sjećanja blijede, a ruševine se dodatno urušavaju. Još malo i neće biti ničega, jer danas mnogi Bošnjaci ne vole pisati, istraživati svoju prošlost, niti je pamtiti. Relevantne institucije također ne reagiraju. Važnije je asfaltirati trista metara puta pred izbore nego obnavljati tamo nekakve stare džamije i kule. Najbolje je samo šutjeti i opet šutjeti dok se sve ne zaboravi i znamenita povijesna mjesta Bošnjaka, poput Podvidače, ne prihvate kao “stoljetno ognjište” jednog naroda, vi znate kojeg

Riječ je o reprezentativnom objektu na više od 2.500 kvadratnih metara u općini Bayrampasha, gdje inače živi više od 60.000 Bošnjaka, a koji je danas presjecanjem vrpce svečano otvoren. Gradonačelnik Skaka je i kao izaslanik predsjednika Bakira Izetbegovića prenio važne poruke bošnjačkoj zajednici u najvećem turskom gradu.

Sana Alajmović, porijeklom iz Olova, uspjela je u Švedskoj, a tek je napunila 32 godine. Sanina kompanija “Sigrid Therapeutics” izumila je biotehnologiju kojom pomaže snižavanje razine šećera u krvi. Godine 2012. Sanu Alajmović je švedski časopis Veckans Affären uvrstio među 101 švedskog supertalenta. U maju ove godine predstavljena je u naučnom časopisu Genetic Engineering kao jedan od “deset najperspektivnijih lidera u biomedicini mlađih od 40 godina”. Sanu je nedavno vodeći američki časopis za biološke nauke BioSpace uvrstio na listu deset vodećih mladih inovatora. Ona je jedina Evropljanka koja je uvrštena na ovu listu. O svemu tome Sana Alajmović govori za Stav

Medrese dijelom kroz zekat na poljoprivredne proizvode prehranjuju svoje učenike, a pojedini medžlisi obrađuju vakufske parcele kojima raspolažu i tako postaju i donatori za humanitarna udruženja i javne kuhinje

Predsjednik džemata Edin Dragolj ističe da samo organizirano djelovanje Bošnjaka donosi opstanak i spas od asimilacije, a osnovni nosioci organiziranog djelovanja isključivo su džemati. Dodaje da Bošnjaci ovog kraja željno iščekuju pomoć određenih institucija Bosne i Hercegovine

Podržite nas na Facebooku!