Građani Sandžaka, uz niz kulturnih manifestacija i svečanosti, ove sedmice obilježavaju 20. novembar, Dan Sandžaka. Taj se datum još od 2005. godine obilježava kao jedan od zvaničnih praznika Bošnjaka u Srbiji, a odabran je 20. novembar u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) 20. i 21. novembra u Pljevljima 1943. godine

Iako je naše primarno područje djelovanja ekonomija, smatramo da su kulturna dostignuća neizrecivo važna, te ih nastojimo afirmirati kao jedan od važnih stubova progresa našeg društva. Naša odluka da budemo partneri najveće književne nagrade u Bosni i Hercegovini “25. novembar” posljedica je takvog našeg stava.

Pišući o ratu, Kulenović nas je zapravo upozoravao na ljepotu mira. Pišući o smrti, on nas je suptilno upozoravao na ljepotu života. Pišući o Aziji, upozoravao nas je na Evropu i na njene izgubljene vrijednosti. Pišući o porodici, nudio nam je da tragamo za cjelovitošću vlastite osobe kojoj bi upravo ta porodica možda mogla ponuditi posljednji okvir. Sve su to razlozi zbog kojih bi se moglo reći da životno djelo Tvrtka Kulenovića za bosanskohercegovačku kulturu predstavlja “porodičnu vrijednost”, a ova nagrada jeste samo jedan od načina da to potvrdimo

Na objavljivanje njegove posljednje zbirke poezije čekali smo punih 19 godina. U međuvremenu se ovaj autor uspješno okušao kao romanopisac i, prema vlastitim riječima, “intimno se osjećao kao pjesnik koji se okušao u prozi”. Kujović svojom novom zbirkom pjesama Nestorov pehar i nadalje uspijeva uspostaviti poveznicu između nacionalno-vjerskih tradicionalnih obrazaca s onim novodobnim, a da pritom ne bude nimalo anahron. S jedne strane, on u metafizičkom duhu vrši preobrazbu svijeta, dok će s druge strane u ozbiljnim suodnosima vršiti kritiku te preobrazbe. Iako je primijećen njegov otklon od tzv. stvarnosne poezije, Kujović je posve svjestan aktualija koje ga okružuju. Prema tekućoj zbilji je ironičan, ali s njom ne polemizira

Historija našeg naroda i države je historija odbrane našeg kulturnog, posebno pisanog blaga. Naši su pisci, publicisti, autori, naučnici, umjetnici, intelektualci, cjelokupne nacionalne vrijednosti prečesto su bile meta otimanja, svojatanja, nerijetko sa namjerom njihove potpune degradacije i nestanka.

“Nedavno je izašao i moj esej na Perlentaucheru, u kojem sam iznio nove činjenice o Handkeovoj dubokoj upletenosti u ekstremne šovinističke i nacionalističke krugove u Srbiji i Republici Srpskoj. Opisao sam u tom eseju jedan dan u njegovom javnom životu iz aprila 2013. godine, u kojem je dobio čak tri priznanja: odlikovan je od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, dobio je nagradu 'Momo Kapor' i svečano je promoviran u člana Akademije nauka i umjetnosti RS-a. Tog dana je Handke izjavio da u Srbiji i Republici Srpskoj živi 'čistota' koje više nema u Evropi. Znamo šta to znači u našem kontekstu”

Kantonalni zakon u Sarajevu zabranjuje “kretanje bicikla i mopeda na površinama koje su namijenjene za kretanje pješaka, kao i električnih balansirajućih skutera na jedan ili dva točka”. “Ako postoje biciklističke staze, vozači električnih romobila moraju i dužni su ih koristiti, i to desnim dijelom izgrađene staze. Ako ne postoje, onda moraju voziti desnom ivicom kolovoza saobraćajnice kojom se kreću”, ističe Sarajlić

Podržite nas na Facebooku!