Putem medija, u sredinama međunarodne zajednice i šire u javnosti, srpska politika će i dalje širiti neistine protiv Džaferovića, a prikrivati istinu o njegovom predratnom, ratnom i poratnom zalaganju za demokratske općeljudske vrijednosti u interesu ljudi raznih nacija i vjera u BiH.

Krasio ga je jedinstveni stil u kojem se spajaju hronološka pojednostavljenost historiografa i umjetnička posvećenost detalju. Ona se otkriva u izlascima iz temeljnog toka opisivanja historijskih zbivanja, te u radovima u kojima su naglašenije etnološka i kulturološka dimenzija od one historiografske. Upravo u tim radovima Kreševljakovića prepoznajemo kao zaljubljenika u kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, kao entuzijastu spremnog da iz vlastitog džepa, bez ikakve institucionalne pomoći, organizira putovanja i otkupljuje vrijedne dokumente

“Nakon što sam diplomirala i ostvarila se u struci radeći poslove diplomiranog pravnika, donijela sam odluku da se energičnije i hrabrije uključim u politički život svoje općine i u aktivno rješavanje problema. Odluka o političkom angažiranju uslijedila je zato što politika pruža mogućnost konkretnog djelovanja i utjecaja na veoma bitne životne tokove i promjene koje mogu koristiti svima”

Čovjek koji ponajviše imitira četnički narativ o postojanju izdajnika i veleizdajnika među Bošnjacima prije četiri godine vršio je funkciju ministra sigurnosti BiH. Ime mu je Fahrudin, prezime Radončić, a nadimak među narodom po društvenim mrežama Šćepo.

Postoji orkestrirana kampanja koja ima za cilj da oslabi stranku, da je učini odgovornom za svaki problem u ovoj zemlji, da se stranka kriminalizira, predstavi radikalnom i da joj se fakturiraju lažne i nepostojeće fakture. Kada radite konkretan posao, nemate baš mnogo vremena za marketing, mislite da to ljudi vide. Mada je danas uočljivo da postoji znatan broj načelnika, ministara i drugih funkcionera stranke, pogotovo mlađih ljudi, koji bolji razumiju značaj i promociju urađenog posla i vrhunski predstavljaju i promoviraju svoj i uspjeh stranke općenito

Sedamnaestog septembra navršilo se 76 godina od smrti doktora Ćire Truhelke, jedne od najznačajnijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine, Slavonca koji je bio jedan od osnivača Zemaljskog muzeja BiH i njegov prvi kustos. Povodom prve godišnjice Truhelkine smrti, u septembru 1943. godine, Hamdija Kreševljaković je u listu Bosanska uzdanica objavio članak o ovom važnom naučniku kojeg Stav prenosi uz neznatne gramatičke i stilske izmjene

Znaju, također, da najbolji očevi nekada izrode najgoru djecu, kako nas uči Kur'an na primjeru poslanika Nuha, a. s., potcrtavajući da porijeklo i porodica nisu kategorije kojima se trebamo hvaliti pred drugima, zamagljujući im pogled na naša vlastita djela.

Podržite nas na Facebooku!