Dokle god postoji Republika Srpska ovakva kakva jeste, sa ovakvom ideologijom pravdanja i glorifikacije zločina i glorifikacije rata u kojem je nastala Republika Srpska, mi ne možemo govoriti da će bilo šta što je vezano za ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, nesrbima, ili bilo šta što je vezano za političku odgovornost države Srbije i političku odgovornost Republike Srpske i njenih organa biti dočekano u nekom pomirljivom, katarzičnom tonu itd.

Da su Srbija i Republika Srpska promijenile svoju politiku na način da prihvate posljedice te politike, da prihvate rezoluciju o genocidu koja je u UN-u u proteklom vremenu od strane Engleske i SAD-a producirana, da je obuzdan agresivni monolog i agresivna retorika Milorada Dodika prema BiH i negiranju i ponižavanju Bošnjaka, da niko nije otišao na proslavu 9. januara, dana kojeg je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim, da nije prethodno također premijer Vučić otišao u Banju Luku i proslavio taj dan, vjerovatno te revizije ne bi ni bilo.

I zato nam se priča o potrebi za bošnjačkim jedinstvom, prije svega u vezi očuvanje državnosti BiH, pričinjava kao utopija jer ne postoji jasno jedinstvo načela, očito ni unutar samih stranaka, a kamoli onda u nekoj široj perspektivi. Možda je konsenzus koji je bio vidljiv u sarajevskoj Vijećnici, kada se odlučivalo o podršci agentu Softiću da pokrene reviziju presude protiv Srbije, nada da se probosanski političari ipak mogu složiti kada su neka moralna načela pod znakom pitanja, bez obzira što njihovo pokretanje prijeti političkom krizom.

Dakle, otkud Bursaću termin balija u istom značenju kao što su termini ustaša i četnik kad Bošnjacima biti balija ima posve drugu konotaciju i značenje nego što ga Srbima i Hrvatima imaju termini četnik i ustaša. Odgovor bismo mogli potražiti u tome da je Bursać u ratu bio pripadnik Vojske Republike Srpske, dakle, sa stajališta drugih dviju strana, bio je četnik.

Pet godina trajalo je istraživanje i intenzivno pisanje, no na kraju mu je uspjelo. Narednog mjeseca iz štampe izlazi monografija FK Sarajevo, koju je napisao Semir Zilić. Za Stav govori o tome kako je, nakon četrdeset godina, nastala monografija jednog od najvećih sportskih timova u BiH

Prijedlozi odgovora, odnosno materijal na osnovu kojeg će biti definirani odgovori na pitanja iz Upitnika uneseni su u informacioni sistem Direkcije za evropske integracije BiH, a sada se taj materijal analizira kako bi se utvrdilo gdje su nedostaci, preklapanja ili suprotstavljeni odgovori

Podržite nas na Facebooku!