Zločini u Prijedoru: Kontinuitet negiranja

Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru proteklo je, kao i uvijek, dostojanstveno. Protokolom je bila predviđena šetnja glavnom gradskom ulicom, te okupljanje na centralnom gradskom trgu, na kojem se svake godine polože 102 ruže obilježene imenima 102 ubijene prijedorske djece. Redovno godišnje okupljanje obilježe povremene diskusije, oprečni istupi u javnosti ili u izbornim godinama demonstracija sile lokalnih vlasti zloupotrebom skupštinske sale

Već godinama Skupština Prijedora negira dokaze o bijelim trakama i svemu što su one značile u ovom gradu u proljeće i ljeto 1992. godine. Još 2008. godine napadnuti su predstavnici udruženja i partija nezadovoljnih pozicijom povratnika u Prijedoru. Tokom obilježavanja Dana logoraša BiH, 9. maja 2011. godine, desilo se slično. Naredne je godine Skupština išla dalje te je donijela još uvijek važeću odluku o zabrani finansiranja organizacija i udruženja koja su djelovala u okviru odbora za obilježavanje godišnjice stradanja nevinih ljudi, posebno udruženja prijedorskih žrtava. Prijedorski ogranak Socijaldemokratske partije BiH uvijek bi se našao na strani vlasti. Posljednje skupštinsko zasjedanje obilježila je zloupotreba govornice s koje je sijana mržnja, revidirane haške presude te upućene prijetnje organizatorima komemoracija u znak sjećanja na do sada registriranih 3.176 prijedorskih žrtava “zločina protiv čovječnosti”.

RAZLIKA IZMEĐU GENOCIDA I ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI

Dio Prijedorčana presudu Haškog tribunala u slučaju Ratko Mladić doživio je kao svojevrsno oslobođenje bilo kakve odgovornosti za zločine počinjene u ovom gradu. U isto vrijeme zaboravljaju kako je pred Tribunalom pravomoćno osuđeno 11 prijedorskih Srba, većina i za “zločin protiv čovječnosti”. Ključna razlika u odnosu na genocid odnosi se na nepostojanje genocidne namjere kod izvršioca zločina protiv čovječnosti. Međutim, da bi postojalo ovo kazneno djelo, potrebno je da se ono vrši uz sudjelovanje ili toleriranje od strane države ili neke političke organizacije, odnosno od organizacije koja de facto ili de jure ima političku moć, što je u slučaju Prijedora van svake sumnje utvrđeno kod najvećeg broja procesuiranih i uz gomilu “materijalnih dokaza”.

Poražavajuća je činjenica da je u donošenju konačne odluke o karakteru ratnih dešavanja u Prijedoru Haškom tribunalu utvrđeni broj ubijenih bio nedovoljan da se van svake sumnje utvrđeni zločin okarakterizira genocidom. Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Prijedlog izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, prema kojem je za negiranje genocida, ali i zločina protiv čovječnosti, bila predviđena kazna zatvora u trajanju od pet do deset godina zatvora. Odluka Vijeća ministara izazvala je burna negodovanja iz manjeg bh. entiteta, posebno vladajuće političke elite. Izmjene nisu prošle parlamentarnu proceduru. Iz slučaja Prijedor očito je i zašto.

Osim poniženja žrtvama, osamnaesta sjednica Skupštine obilježena je još jednim u nizu različitih stajališta prijedorske političke elite, posebno iz reda Bošnjaka. Nakon ovogodišnjeg obilježavanja Dana bijelih traka, prijedorski ogranak Saveza nezavisnih socijaldemokrata objavio je 4. juna saopćenje za javnost koje je samo po sebi prepuno netačnih tvrdnji i prijetnji koje svojim tonom podsjećaju na rane devedesete godine prošlog stoljeća. Za lokalni SNSD, prijedorske “bijele trake” poseban su slučaj antisrpske propagande oko koje se iznose notorne laži.

U potpunosti odbacujući sve do sada van svake sumnje utvrđene činjenice pred Međunarodnim krivičnim Sudom za bivšu SFRJ, prijedorski SNSD pozvao je sve nadležne institucije da se pozabave “manifestacijom koja širi neistine i laži i kleveta srpski narod”. Traže da se oglase institucije poput Policijske uprave Prijedor, koja je, kako kažu “takođe često na meti ovakvih kleveta”, ali i odbornike Gradske skupštine da daju konačan zaključak o obilježavanju Dana bijelih traka. Svoju priliku da kao glasnogovornik prijedorskog SNSD-a tokom skupštinskog zasjedanja iznese stav iskoristio je odbornik Dragoslav Kabić. U dijelu sjednice poznatom kao “aktuelni čas”, tokom kojeg se, prema riječima odbornika Ajdina Mešića (SDA,) uobičajeno iznose jednominutna pitanja, Kabić je zloupotrijebio govornicu bez bilo kakve reakcije predsjedavajućeg Skupštine Sejada Jakupovića (SDP BiH).

“Kolega Kabić je cijele četiri minute prosipao uvrede na račun bošnjačkih i hrvatskih žrtava, iznosio notorne neistine, revizionističke stavove glede haških presuda te, negirajući zločin, zatražio od Skupštine izjašnjenje o bijelim trakama. I sami uvrijeđeni njegovim istupom, zatražili smo repliku. Osim što se nije udostojio da ga zaustavi, predsjednik Skupštine dozvolio je kršenje Poslovnika, a nama, ostalim odbornicima, uskratio pravo na riječ. Kabić je ustvari otvorio diskusiju na temu kojoj nije mjesto u skupštinskim klupama”, kaže Mešić za Stav. Na istupe odbornika Kabića prvi je reagirao Mirsad Duratović (DF).

“Kolege iz SDA, naviknute valjda na moje dosadašnje reakcije, očekivali su da se prvi i javim jer sam i maloljetni logoraš logora Omarska, Manjača i Trnopolje. Osim toga, ubijeno je devet članova moje porodice. Otac i brat, dido i nane, te stričevi, jedna strina i stričevići. Predsjednik sam lokalnog i regionalnog Udruženja logoraša. Nakon mene, isto su zatražile i kolege iz SDA, te smo, šokirani izostankom bilo kakve reakcije predsjednika Skupštine i atmosferom na sjednici, nas četverica napustili salu u kojoj je ostao samo Sejad Jakupović s ostatkom srpske većine. Ostatak sjednice završen je kako je završen”, ogorčen je Duratović.

Duratović ističe da se očito radi o prljavom početku predizborne kampanje prijedorskog SNSD-a, koji godinama u koaliciji s DNS-om vlada Prijedorom. Sejad Jakupović, predsjednik Skupštine, poziva na smirivanje “uzavrelih strasti”. Iznenađen situacijom i reakcijom bh. javnosti, Jakupović tvrdi da je dva puta pokušao zaustaviti odbornika Kabića, što mu, nažalost, nije pošlo za rukom. “Već šest godina vodim uspješno ovu skupštinu. Uvijek postoje ovakvi i slični problemi koje smo uspijevali riješiti. Tačno je da je prekršen Poslovnik i da je Kabić zloupotrijebio govornicu, čime je očito započeo jako prljavu predizbornu kampanju lokalnog SNSD-a. Odbornici SDA i DF-a nisu dobili pravo na repliku jer, po Poslovniku, na aktuelnom času nema repliciranja”, kaže nam Jakupović. Dodaje kako je postupio razumno te poziva na smirivanje tenzija koje nikome ne donose dobro. Osim toga, poziva biračko tijelo da se registrira na vrijeme te da gleda koga će birati na predstojećim izborima.

Situaciju je, kaže Jakupović, pokušao smiriti i prijedorski gradonačelnik Milenko Đaković pozivajući odbornike da ostanu u sali. Jakupović se nakon svega oglasio i putem svog profila na Facebooku, izazvavši tako salve ružnih komentara na vlastiti račun.

VRUĆ KROMPIR SNSD-a DNS-u

Na entitetskom nivou vladajuću koaliciju SNSD-a i DNS-a često potresu međusobna neslaganja. DNS je posebno glasan kada je u pitanju privatizacija ostatka državnog kapitala u nekadašnjem prijedorskom gigantu, Rudnicima željezne rude “Ljubija”, oko kojeg se lome koplja Milorada Dodika i Marka Pavića, predsjednika DNS-a i neprikosnovenog vladara Prijedora. Osim toga, kolektivnim pristupanjem Narodne stranke Ognjena Tadića te prelaskom Prijedorčanina Borislava Bojića iz SDS-a, Demokratski narodni savez proteklih je mjeseci doživio veliku ekspanziju, čime će na narednim izborima ozbiljno ugroziti vladajući SNSD.

Međutim, kada je u pitanju osvrt na prijedorsku ratnu prošlost, ili ratnu prošlost općenito, obje stranke imaju skoro pa konsenzus kada istupaju u javnosti, pa i kada su u pitanju izmjene Krivičnog zakona BiH. Dok su DNS-u, dakako, potrebni odbornici Bošnjaci, pa je nešto tiši, SNSD, svjestan svoje pozicije, hvata se za posljednju slamku spasa – radikalni dio srpskog biračkog tijela. “Posebno mi je zanimljiv lokalni SNSD, koji je prošle godine na moj zahtjev zatražio odgađanje zasjedanja Skupštine, a danas istupaju na ovakav način. Očito je da se radi o pripremama ekstremno desničarskog dijela populacije za predstojeće izbore”, smatra Mirsad Duratović. Ponašanje predsjednika Skupštine Duratović ocjenjuje ciljanim pokušajem čuvanja vlastite i dobro plaćene pozicije.

Dva dana nakon ovogodišnje komemoracije Dana bijelih traka, prijedorski gradonačelnik Milenko Đaković primio je predstavnika roditelja ubijene prijedorske djece Fikreta Bačića. Bačić mu je tom prilikom iznio novi prijedlog izgleda spomenika prijedorskim mališanima. Ovaj puta bio bi to most koji spaja novu i staru gradsku jezgru, čime bi se spojila dva “odvojena narativa” o ratnoj prošlosti. Most bi u tu svrhu trebao biti rekonstruiran i prilagođen zahtjevima roditelja. Međutim, gradonačelnik Đaković odbio je takvo rješenje te ponudio svoje – neutralan spomenik svoj djeci ubijenoj u svim proteklim ratovima, bez oznaka i njihovih imena.

Sudeći po atmosferi i reakcijama građana na društvenim mrežama, situacija u Prijedoru dodatno se dramatizirala. Kako i na koji način će se odvijati dalje, ostaje da vidimo. Hoće li i na kakav način postupiti institucije, ključna je dilema. Tužilaštvo bi već imalo dovoljno materijala da se pozabavi implementiranjem onog dijela Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na procesuiranje lica koja negiraju zločin protiv čovječnosti, a koji, nažalost, nije usvojen. Posebno u Prijedoru.

PROČITAJTE I...

Kao da se zaboravilo da je navijanje za fudbalsku reprezentaciju ujedno i čin kolektivne nacionalne identifikacije. U Hercegovini se takva vrsta identifikacije tih dana provodila psovanjem države, pozivanjem na ustaštvo i klanje Bošnjaka. S time se ne može identificirati niko na svijetu, niko imalo pristojan i čovjekoljubiv. No, neko se dosjetio da ovi bosanski Hrvati nisu isto što i Hrvati u Hrvatskoj jer su oni hercegovački kao divljaci, a ovi u Hrvatskoj su kao gospoda.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!