Zbog neobjavljenog teksta, Riđanović nasrnuo na uredništvo “Stava”

Nakon ovog incidenta, redakcija Stava odlučila je da će se suzdržati od objave ovog događaja u medijima jer smo smatrali da je riječ o znanstveniku u poodmakloj životnoj dobi, koji je očito “izgubio kontakt sa stvarnošću”. Ovom prigodom izražavamo zadovoljstvo što smo spriječili da se ovaj osamdesettrogodišnji starac s vidnim poteškoćama u kretanju nije samoozlijedio prilikom pokušaja nasrtaja na glavnog urednika.

Midhat Riđanović je 25. aprila 2017. godine, oko 15 sati, ušao u službene prostorije redakcije sedmičnog lista Stav, unutar prostora kompanije “Simurg medija” u Sarajevu, prethodno slagavši osiguranje da je profesor lingvistike koji ima ugovoren sastanak s glavnim urednikom Stava Filipom Murselom Begovićem. Sastanak nije bio ugovoren, a povod njegovog dolaska bilo je njegovo nezadovoljstvo činjenicom da mu redakcijski kolegij časopisa nije objavio tekst pod naslovom Novi bosanski pravopis, kojeg je ranije poslao na uredničke e-mail adrese.

U prostorijama uredništva časopisa Stav u tom su se trenutku nalazili glavni urednik Filip Mursel Begović, zamjenica glavnog urednika Amina Šećerović-Kaşli i izvršni urednik Mahir Sokolija. Obrativši se glavnom uredniku Begoviću riječima: “Đubre jedno, što mi ne odgovaraš na mailove”, nasrnuo je na njega pokušavši ga udariti šakom u glavu, u čemu nije uspio. Nakon toga je probao pljunuti Filipa Mursela Begovića govoreći: “Gotov si, izdajniče, državni neprijatelju, nastradat ćeš, usudio si se ne objaviti tekst Riđanoviću! Ti si se usudio meni ne odgovoriti na mail, znaš li ti ko sam ja? Ja sam najveći lingvista na Balkanu, ja sam najveći znanstvenik koji je hodao Balkanom, pišem bolje od Šekspira, ja sam najveći genije nakon Nikole Tesle” i slično. Nakon što je Midhat Riđanović odbio izaći iz prostorija redakcije, iako je ljubazno upozoren da to učini, uredništvo je pozvalo osiguranje objekta, koje je ubrzo stiglo i otpratilo Midhata Riđanovića do izlaza iz zgrade.

Nakon ovog incidenta, redakcija Stava odlučila je da će se suzdržati od objave ovog događaja u medijima jer smo smatrali da je riječ o znanstveniku u poodmakloj životnoj dobi, koji je očito “izgubio kontakt sa stvarnošću”. Ovom prigodom izražavamo zadovoljstvo što smo spriječili da se ovaj osamdesettrogodišnji starac s vidnim poteškoćama u kretanju nije samoozlijedio prilikom pokušaja nasrtaja na glavnog urednika.

Stoga, za razliku od drugih medija, nismo Riđanovićevu staračku “izgubljenost” i otužni napad zbog neobjavljenog teksta željeli iskorištavati da od Stava i njegovih zaposlenika pravimo žrtve napada. To činimo sada zbog pisanja dijela medija koji je preko ovog slučaja pokušao dezinformirati javnost te skandalozno poticati da se uredništvo Stava napada. Začuđujući su dvostruki standardi na našoj medijskoj sceni, neki se napadači na novinare osuđuju, a neki glorificiraju potičući na nove napade.

Međutim, Midhat Riđanović je nastavio slati iznimno agresivne mailove na redakciju časopisa i na privatne mailove glavnog urednika Stava, s porukama koje se mogu shvatiti kao prijetnja likvidacijom te je Filip Mursel Begović sa svjedocima događaja bio primoran prijaviti Midhata Riđanovića nadležnim policijskim organima da se izbjegnu i preveniraju situacije koje bi mogle biti opasne po život uposlenika “Simurg medije”. Vjerujemo da je novčana kazna za “kršenje javnog reda i mira” bila poticaj Midhatu Riđanoviću da svoj krajnje nedoličan čin dojavi medijima koji su pretplaćeni za izmišljanje državnih atentata i mafijaških ubistava.

Do današnjeg dana Midhat Riđanović nije prestao slati mailove na privatnu adresu Filipa Mursela Begovića, koji su naslovljeni riječima “sahranit ću te” i u kojima, uz prijetnje, Riđanović pokušava dokazati da je njegov tekst o bosanskom jeziku, koji je po njemu bošnjački jezik, trebao biti objavljen u Stavu.

 

PROČITAJTE I...

Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

Taj hram spominje turski popis iz 1548. godine u nahiji Jasenici. Ne spominje je sumarni popis iz 1533. godine pa je morala nastati između tih dvaju popisa, a za vrijeme turskog gospodstva. Izgrađen je na ničijoj zemlji, na visoravni koja dominira područjem tadašnjih i sadašnjih naselja iz njene okoline, ondje gdje danas skoro da ne vodi ni jedan put, između pravoslavnih sela Potpeć i Jasenica, katoličkog sela Straža i muslimanskih sela Podorašje i Zahirovići

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • šaćir 28.03.2018.

    Posavlja se sada pitanje STAVOVOM glav. uredeniku ! Zašto nije objavio tekst ovog uglednog znanstvenika?

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!