Zašto je sporna Plaketa Grada Sarajeva: Kroz institucije Bosna Sema širi se ideologija Gülena

Činjenica da je Gülenova teroristička organizacija ubila preko 240 ljudi, a ranila više od 1.500 ljudi dovoljna je i da se Grad Sarajevo srami ako ovo priznanje uruči, bilo da se radi o Turskoj ili nekoj drugoj prijateljskoj zemlji. Sarajevo ima jako dobre odnose, između ostalog, s Istanbulom, gdje su u pokušaju vojnog udara FETÖ teroristi nasumice pucali po civilima

Rijetko se kada desi da se u turskim medijima negativno piše o Sarajevu, a upravo je to bio slučaj proteklih dana. Razlog tome bila je odluka Gradskog vijeća Grada Sarajeva da Plaketu Grada Sarajeva iz oblasti obrazovanja dodijeli Aliju Lafcioglu, profesoru Bosna Sema obrazovnih institucija. Postavlja se pitanje zašto bi uopće bio sporan jedan profesor. Naime, Lafcioglua je kandidirala Bosna Sema, o kojoj smo u više navrata pisali u Stavu, a za koju se smatra da je blisko povezana s ideologijom Fethullaha Gülena.

Da je zaista tako, govori i činjenica da je jedan od osnivača i vlasnika Bosna Sema Ali Dokumacı u intervju za turski medij Samanyoluhaber 2011. godine izjavio kako su “došli u Bosnu i Hercegovinu jer je to tražio časni hodža efendija Fethullah Gülen”. Tada osnivači Bosna Sema nisu krili svoju povezanost s Gülenom, čak je i čitanje Gülenovih knjiga bila jedna od osnovnih aktivnosti u njihovim obrazovnim institucijama. Njihova izdavačka kuća “Hikmet” ponosno je predstavljala Gülenove knjige na bosanskom jeziku.

Kolumne o Gülenu redovno su objavljivane u njihovom listu Novo Vrijeme. Održavana su takmičenja u čitanju Gülenovih knjiga, i to ne jedne, već četrdeset knjiga. Čak su pojedinim učenicima kao najveću nagradu obećavali susret s Gülenom. Na predavanjima na univerzitetu često se govorilo o Gülenu, a u stanovima koje drži “Hizmet” redovno su održavani tzv. sohbeti, odnosno sijela gdje su se čitale Gülenove knjige, gledala njegova predavanja i slično. Činjenicu da je Gülen itekako prisutan u ovim ustanovama i više je nego smiješno negirati, a Bosna Sema upravo to radi.

Nakon raskola u odnosima između Vlade Turske i Gülena, da bi sačuvali svoj ugled “međunarodnih škola”, Bosna Sema je pokušavala u više navrata ograditi se od ideologije Gülena, pa su u svakom svom saopćenju naglašavali kako nemaju veze s Gülenom te da su oni bosanskohercegovačka institucija.

Sve do pokušaja vojnog udara u Turskoj niko nije ni slutio koliko je zaista opasna teroristička organizacija Gülena FETÖ. Vojni udar u Turskoj pokazao je kako je FETÖ godinama gradila paralelnu državnu strukturu, odgajala djecu kroz školovanje ispirajući im mozak, postavljala ih na važne funkcije, te poslije kontrolirala njima, a na samom kraju, zahvaljujući toj strukturi, pokušala i izvršiti vojni udar. Turska je nakon pokušaja udara započela opsežne istrage koje su uključivale i zatvaranje FETÖ škola.

Javna je tajna da su Bosna Sema obrazovne institucije samo jedna karika u ideološkom lancu Gülenovog “Hizmeta”. Profesor Ali Lafcioglu jedan je od prvih koji su došli u Bosna Sema institucije, odnosno, kao čovjek od povjerenja, tu je od samog početka rada ovih škola. U svom intervjuu za Novo Vrijeme kazao je kako je “s prijateljima imao misiju, a ta misija bila je otvaranje Bosna Sema institucija”. Jedan od njegovih studenata Selim B. kazao nam je da profesor Lafcioglu ima dvije strasti.

“To su Gülen i matematika, iako se s Gülenom ništa ne smije porediti u ‘Hizmetu’. Istina je da je on dobar profesor matematike, međutim, isto je tako odan ‘Hizmetu’ i njegovom vođi Gülenu.”

Nakon udara u Turskoj, Bosna Sema institucije intenzivno rade na samospašavanju te brisanju traga Gülena iz svojih škola. Navodno, prema pisanju domaćih medija, Bosna Sema svoje ustanove prodat će američkoj firmi čiji su vlasnici, ni manje ni više, Turci. Biće to “američke” škole onoliko koliko su danas “bosanske”. Isto “stanje”, drugo pakovanje. A iz pozadine i dalje će djelovati ljudi usko povezani s ideologijom Gülena.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju časopisa Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 3. novembra.

 

PROČITAJTE I...

Kako politika može biti međunarodno vjerodostojna ako najavljen prioritet nije u stanju poštivati i ako su u fokusu pripadnici samo jednog naroda u BiH? Na fonu tako sukreirane vanjske politike, za potrebe dijela domaće javnosti, Grabar Kitarović progovara Amerikancima dragim jezikom sigurnosnih prijetnji, iznoseći dvije opasne tvrdnje

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!