ZAŠTO I NA BAZENE MORAMO U HRVATSKU

Projekt postoji, ali novca nema. Dok Kanton spava, susjedstvo nam vrlo jednostavno uzima novac na istoj ovakvoj vodi koje kod kuće imamo u izobilju, a ne znamo je iskoristiti

U svim dosadašnjim strategijama razvoja Unsko-sanskog kantona planiran je razvoj turizma na bazi termalnih izvora, čija je prisutnost i visoka kvaliteta utvrđena na ovim prostorima još osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najpoznatiji izvor nalazi se u naselju Gata, udaljenom 18 kilometara od grada Bihaća i u neposrednoj je blizini graničnog prijelaza Izačić.

U Gati je, koja teritorijalno pripada gradu Bihaću, u ratu oformljena bolnica za ranjenike, a nakon rata je izgrađeno i opremljeno vrlo skromno banjsko lječilište. Od tada lječilište Gata obavlja usluge bolničkog liječenja iz djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije za osigurana lica s područja Unsko-sanskog kantona. Zbog ljekovitosti svoje vode, uvijek je puna pacijenata, što nije nimalo čudno uzme li se u obzir da ima vrlo malo smještajnih kapaciteta i da radi u vrlo skromnim uvjetima. Dvadeset poslijeratnih godina o ovom se turističkom i zdravstvenom potencijalu, važnom za bolji i brži napredak, mnogo priča i piše, obilaze se lokacije i daju izjave za medije, uvijek se mnogo planira i skoro ništa ne realizira… Posebno se to odnosi na izgradnju otvorenih i zatvorenih bazena u sklopu lječilišta, koji bi na taj način bili daleko pristupačniji većem broju dnevnih posjetioca. Projekt postoji, ali novca nema. Dok Kanton spava, susjedstvo nam vrlo jednostavno uzima novac na istoj ovakvoj vodi koje kod kuće imamo u izobilju, a ne znamo je iskoristiti.

Kažu da je termalna voda iz lječilišta Gata identična onoj u lječilištu Topusko u susjednoj Republici Hrvatskoj. Uzme li se geografska blizina ovih dvaju lječilišta, to se može i laički zaključiti. Upravo je tu, nadomak bosanske granice i grada Velike Kladuše, u Topuskom, hrvatska vlast izgradila veliko i vrlo moderno lječilište sa svim pratećim turističko-ugostiteljskim sadržajima. Svijet je za ime ovog lječilišta čuo još krajem 19. stoljeća kada su ovdašnje termalne vode i banjska lječilišta bivala dva puta uzastopno proglašavana za najbolje u Evropi. Od tada je na dobrom glasu i do današnjih dana može se pohvaliti velikim brojem znamenitih gostiju koje je želja za bržim ozdravljenjem natjerala u ove krajeve. Među brojnim poznatim ličnostima izdvaja se austrijski car Franjo I, zatim Josip Jelačić, Vuk Karadžić, Petar Preradović, kao i veliki broj savremenih hrvatskih političkih, kulturnih i sportskih djelatnika.

Ono čega fali u Gati ne manjka u Topuskom. Još 2003. godine izdvojila se iz lječilišta zasebna firma pod nazivom “Top-Terme”, čija je primarna misija okrenuta turističkim potencijalima. Kompleks danas posjeduje jedan hotel s dvama restoranima, rekreacijski centar sa zatvoreno-otvorenim bazenom, saunama, sportskom dvoranom, teretanom, prostorom za terapiju i wellness, stonim tenisom, biciklima, kuglanom… U neposrednoj blizini hotela nalazi se kompleks sačinjen od pet vanjskih bazena različite veličine, dubine i temperature, zatim s igralištem za odbojku na pijesku, tri teniska terena, mini golf i otvoreni restoran. Svi bazeni (i zatvoreni i otvoreni) punjeni su termalnom vodom čija prirodna temperatura, baš kao i u Gati, iznosi od 27 do 34° C.

Dok bihaćka Gata može primiti manje od stotinu primarno bolesnika i osiguranika s liste Zavoda za zdravstveno osiguranje Unsko-sanskog kantona, “Top-terme” u Topuskom dnevno ugoste stotine Krajišnika. Adnan Softić, profesor historije, jedan je od njih. Sredinom 2013. godine imao je saobraćajnu nesreću u rodnom Lukavcu, u kojoj mu je stradala noga. S obzirom da se vodio kao prosvjetni radnik i osiguranik Unsko‑sanskog kantona, s metalnom šipkom u nozi morao je na rehabilitaciju u Gatu. Nakon završetka predviđene rehabilitacije, s oporavkom je morao nastaviti privatno te je potražio najbližu ponudu. “Morao sam na oporavak privatno i odlazio sam u Topusko tokom 2014. i 2015. godine. Pomoglo mi je dosta u savijanju noge jer je voda odlična za opuštanje mišića. Radio sam vježbe u bazenu, što nisam mogao raditi u Gati jer tamo bazena i nema (imaju samo kade). Osim što sam postigao rezultate u savijanju noge, razvio sam mišiće na cijelom tijelu. Jednostavno sam se osjećao mnogo bolje”, kazao je Adnan prisjećajući se svog oporavka. Svaki je put, kaže, s njim išlo nekoliko prijatelja koji su u Topusko išli zbog odmora. Bez obzira na godišnje doba, bili su stalni gosti.

Adnan je posebno zadovoljan kompletnom ponudom koju je imao na raspolaganju u Topuskom. “Parking je besplatan. Sve je uređeno i pristupačno. U svojih 15-ak dnevnih boravaka samo sam na dnevne ulaznice ostavio oko 150 konvertibilnih maraka, a ako tome dodam ostali trošak, onda je cifra daleko veća. Svaki je put sa mnom bilo još troje kolega koji su jednako toliko potrošili”, ističe činjenicu da ovakva vrsta ponude može biti vrlo isplativa. Zaista, cijena je dnevne ulaznice na otvorene bazene 30 kuna, a u zatvorenim 40 kuna. Ukoliko se ima u vidu i to da svaki bosanskohercegovački posjetilac koji dane provodi u Topuskom u sklopu kompleksa nešto popije i pojede, onda je cifra sigurno velika.

Mnogim je krajiškim porodicama odlazak u Topusko neki vid zamjene za more jer je bliže i daleko jeftinije. O koliko je posjetilaca riječ, najbolje pokazuje činjenica da svake sedmice mnogi prijevoznici imaju organizirane autobusne linije u Topusko. Sedmično autobusi idu iz Cazina, Bosanske Krupe i Velike Kladuše. Adnan Softić ističe da je bilo dana kada je na bazenima u Topuskom znao sresti na desetine svojih poznanika koje je upoznao tokom prosvjetnog rada u Krajini. Svi oni traže odmor, posebno u ljetnim danima, iako ima i veliki broj onih koji provode zimske dane u zatvorenim bazenima. Topusko ih posebno privlači zbog termalne vode koja je, osim što je topla, i izrazito ljekovita. Takvih bazena u Unsko-sanskom kantonu nema. Svjesni su, kao i Adnan, da je cijela ponuda u Topuskom nešto što se s malo truda i organizacije može ponuditi građanima Unsko-sanskog kantona i kod kuće. Dok toga ne bude u Krajini, oni će svoje odmore provoditi u Topuskom.

O potencijalima koje pruža Gata pričalo se u Skupštini Unsko-sanskog kantona u trenutnom sazivu, ali se još uvijek ne nazire realizacija. Prema projektu u sklopu lječilišta trebala bi se u budućnosti izgraditi dva bazena, jedan zatvoreni terapijski bazen za potrebe bolesnih i drugi otvoreni u sportsko-rekreativne svrhe. Uprkos projektu, Gata je prinuđena pratiti spori tok krajiške politike. Istovremeno, Općina Cazin je pokrenula, u saradnji s Ambasadom Češke, projekt o ispitivanju iskorištenosti potencijala termalnih voda na svojoj teritoriji. U naselju Rujnica, nekoliko kilometara dalje od Gate, imaju općinsko zemljište. Ističu da za projekt iskorištavanja termalnih voda imaju i spremne češke investitore. Da li će od bilo kojeg projekta biti išta konkretno, ostaje da vidimo u budućnosti. Može se samo sa sigurnošću tvrditi da se trenutno radovi ne naziru. Novca nema i ništa se ne gradi ni u Gati ni u Rujnici. Dok god ga neko ne osigura, Gata će ostati ono što je bila sve ovo vrijeme – mala banja u koju idu samo oni čija bolest lahko zanemari stare instalacije, skučen prostor i skromnu opremu. Ostatak građana odlazit će u Topusko ili na neku treću lokaciju, a o stranim turistima možemo samo sanjati.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!