Zabijelilo Sarajevo: Pročitajte najstariju verziju sevdalinke “Snijeg pade na behar, na voće”

Kao što možete primijetiti, ova verzija puno je nevičnija od one koja nam je ušla u uha kroz izvedbe novovijekih interpretatora sevdalinki. Umjesto »neka ljubi ko god koga hoće« u njoj stoji »podaj, Bože, svakome šta hoće«. Dakle, Sarajevo ipak nije bila hipi komuna

 

Jedan od najvećih autoriteta za bošnjačku usmenu književnost, prof. dr. Munib Maglajlić, objavio je u svojoj knjizi “Usmena lirika Bošnjaka” najstariju njemu dostupnu zabilježenu verziju sevdalinke “Snijeg pade na behar, na voće”.

Ispjevao ju je Salih Kahrimanović, prateći se sazom, u Sarajevu, u ljeto 1907. godine. Snimak je načinio Franz Hampe iz Berlina za potrebe “Gramophone Company”.

Kao što možete primijetiti, ova verzija puno je nevičnija od one koja nam je ušla u uha kroz izvedbe novovijekih interpretatora sevdalinki. Umjesto “neka ljubi ko god koga hoće” u njoj stoji “podaj, Bože, svakome šta hoće”

Dakle, Sarajevo ipak nije bila hipi komuna, ali možemo pretpostaviti da je bio proljetni dan, da je voće beharalo, da je iznenada pao snijeg kao večeras u Sarajevu i da je pritom neko bio – ZALJUBLJEN.

 

Snijeg pade na behar, na voće

Snijeg pade na behar, na voće,

podaj, Bože, svakome šta hoće!

 

A i meni šta je meni drago,

voljela bih neg’ carevo blago!

 

Što će meni svo carevo blago,

kad je nemam šta je srcu drago?

 

Meni drago jedno momče mlado,

ja da mi ga Bog u sreći dade!

 

 

PROČITAJTE I...

Ilahija od svog nastanka u 13. stoljeću do danas predstavlja najrasprostranjeniju orijentalno-islamsku formu iskazivanja ljubavi prema Bogu. Njenim začetnikom smatra se Ašik Junus, kojeg ujedno opisuju i kao najvećeg pisca ilahija. Postoji i mišljenje da su ilahije u nastanku s Ašikom Junusom bile na svom vrhuncu i da su nakon njegovog preseljenja u neprestanoj silaznoj putanji. Ako je ovo tačno, onda je vrijeme u kojem živimo najmanje pogodno za ilahije

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!