ZA ŽIVOTNO DJELO: Abdulah Sidran dobitnik nagrade “25. novembar”

Riječ je, dakle, o piscu izvanrednih književnih vrijednosti i postignuća, ali i o piscu kojeg čitalačka publika i javnost uopće s punim pravom doživljavaju kao barda savremene bošnjačke i bosanskohercegovačke književne prakse, odnosno kao jednu od najznačajnijih ličnosti naše ukupne savremene kulture.

 

Žiri za dodjelu nagrade “25. novembar”, kojim je predsjedavao prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović,  a u čijem su sastavu bili prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Sead Šemsović i glavni i odgovorni urednik magazina Stav, Filip Mursel Begović, jednoglasno je odlučio da se nagrada za životno djelo iz oblasti književnosti dodijeli akademiku Abdulahu Sidranu.

Abdulah Sidran bošnjački i bosanskohercegovački je pjesnik, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, prozaist i romansijer, putopisac, publicist i esejist. Jedan je od ključnih, temeljnih autora savremene književnosti u Bosni i Hercegovini, kao i autor izrazito cijenjen u međunarodnim okvirima, gdje funkcionira kao jedan od najreprezentativnijih predstavnika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog književnog stvaranja.

Riječ je, dakle, o piscu izvanrednih književnih vrijednosti i postignuća, ali i o piscu kojeg čitalačka publika i javnost uopće s punim pravom doživljavaju kao barda savremene bošnjačke i bosanskohercegovačke književne prakse, odnosno kao jednu od najznačajnijih ličnosti naše ukupne savremene kulture.

Prvi laureat Nagrade “25. novembar”, 2016. godine, bio je Dževad Karahasan, a 2017. godine nagradu je dobio Irfan Horozović.

Visoki pokrovitelji ovogodišnje dodjele nagrade su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, partner projekta je Bosna Bank International (BBI) a suorganizator JP “Sarajevo”. Nagradni fond iznosi 10.000 KM.

Nagrada akademiku Sidranu bit će dodijeljena u petak u 18 sati u Gradskoj vijećnici u Sarajevu.

PROČITAJTE I...

Učio sam djecu u mektebu, akšam i jacija bili su redovni da se klanjaju u džematu. Petkom, da bismo džumu klanjali, ja sam na poslu uzimao pauzu za ručak da stignemo sve. Ramazan kada dođe uzimao sam odmor da bismo sve uspjeli, jer sam smatrao da je ljudima potrebno da imaju mjesto gdje će se okupljati, družiti i razgovarati. Kada smo mi otplatili prostor koji smo kupili 2009. godine, pojavila se želja džematlija da imaju stalnog imama. Tako sam ja 2015. godine počeo raditi zvanično kao imam džemata Pinellas Park. Svi smo zajedno uspjeli da izgradimo džemat. Džematlije su ključ uspjeha”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!