Za samo četiri godine broj katolika u BiH smanjen za 13%

Samo u prošloj godini Vrhbosanska nadbiskupija izgubila je 5,2% vjernika. Najviše u brčanskom dekanatu (11,3%), te u derventskom (9,85%), doborskom (8,93%), sutješkom (7,94%), bugojanskom (7,88%), usorskom (6,96%) i šamačkom (6,87%). I najveći broj iseljavanja iz ove nadbiskupije zabilježen je u brčanskom dekanatu (8,24%).

Katolička crkva objavila je podatke o broju vjernika za prošlu godinu za svaku od svoje četiri bosanskohercegovačke biskupije. U 2017. godini broj katolika u našoj zemlji smanjen je za 14.107. Ovo je četvrta godina u nizu da se broj katoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini smanjuje za više od deset hiljada godišnje.

Otkako je Hrvatska postala članicom Evropske unije, a što se vremenski podudara i s rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH, broj bosanskohercegovačkih katolika smanjio se za 56.043, odnosno za 13%. S 432.177 katolika, koliko je Katolička crkva zabilježila da ih je živjelo na kraju te 2013. godine, njihov je broj s 31. decembrom 2017. godine pao na 376.134. Približno tri četvrtine od ukupnog smanjenja povezan je s odlascima u inostranstvo.

U prošloj godini broj katolika Vrhbosanske nadbiskupije manji je za 8.448. Od toga je, uslijed većeg broja umrlih od rođenih, došlo do smanjenja za 2.016, a 6.432 katolika odselila su s prostora ove nadbiskupije. Primijeni li se ovaj odnos i na ostale tri ovdašnje biskupije, dobijamo podatak da je u prošloj godini iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo otišlo 10.740 katolika. Na isti način saznajemo da je, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, od kraja 2013. do kraja 2017. godine, dakle za samo četiri godine, broj katolika u našoj zemlji smanjen za 13.450, a uslijed iseljavanja za 42.593.

Najveće smanjenje u protekle četiri godine zabilježeno je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (18,8%). Broj katolika u Banjolučkoj biskupiji smanjen je u istom periodu za 15,3%, u Trebinjsko‑mrkanskoj biskupiji za 9,7% i u Mostarsko-duvanjskoj za 6,9%.

Samo u prošloj godini Vrhbosanska nadbiskupija izgubila je 5,2% vjernika. Najviše u brčanskom dekanatu (11,3%), te u derventskom (9,85%), doborskom (8,93%), sutješkom (7,94%), bugojanskom (7,88%), usorskom (6,96%) i šamačkom (6,87%). I najveći broj iseljavanja iz ove nadbiskupije zabilježen je u brčanskom dekanatu (8,24%).

U čak šest od trinaest dekanata Vrhbosanske nadbiskupije (sarajevski, derventski, tuzlanski, usorski, brčanski i šamački) broj katolika smanjen ja za više od jedne četvrtine. Najmanji pad zabilježen je u ramskom dekanatu i iznosi 11,7%.

PROČITAJTE I...

Mora se priznati da je Isovićev tekst, naravno, sasvim nenamjerno, ponešto i humorističan jer u njemu pokušava da se bavi kronizmom, korupcijom i legitimitetom izbora. Svakome ko se iole sjeća života u propaloj Jugoslaviji komično je posmatrati kako štovatelj polustoljetnog nedemokratskog jednopartijskoj sistema dovodi u pitanje regularnost izbora u današnjem vremenu. Izbora danas barem ima, a o tome jesu li legitimni, srećom, odlučuju relevantne institucije, a ne Isović i njegovi istomišljenici.

Predlagači odluke prihvatili su činjenicu da su ličnosti čija će imena ponijeti nazivi pojedinih ulica u Sjenici od historijske važnosti i stvar nacionalnog identiteta i jednog i drugog naroda i da ni jedni ni drugi ne mogu odstupiti od toga. Tako su u prijedlog odluke zajedno ušli i Karađorđe Petrović i Alija Izetbegović, i Vuk Karadžić i Muhamed Hevaji Uskufi, i Mak Dizdar i Ivo Andrić, isto kao i mnoge druge za Bošnjake i Srbe značajne ličnosti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!