VUČIĆEV POUČAK: Apsolutna vlast čuva se na predsjedničkim izborima

Vučić je primoran da se kandidira jer bi svaki drugi kandidat vlasti imao manje šanse za pobjedu, naročito u prvom krugu. Ipak, njegov poraz u prvom krugu bio bi svaki rezultat koji bi ga vodio u drugi izborni krug, i tako dao veće šanse opoziciji. Za pobjedu u prvom krugu potrebno je 50% plus jedan glas od izašlih birača

U Srbiji su na redu još jedni predsjednički izbori. Iako predsjednik Srbije prema Ustavu ima vrlo ograničene nadležnosti, pokazalo se da su ti izbori prekretnica u formiranju skupštinske većine i Vlade. Bio je to slučaj i poslije poraza Miloševića, Koštunice i Tadića, odnosno, prvo se vlast gubila na predsjedničkim izborima.

Ovu je lekciju očito dobro shvatio Aleksandar Vučić, pa se stoga odlučio na kandidaturu za predsjednika Srbije, primoran na taj korak zbog “tankog” rejtinga dosadašnjeg predsjednika Tomislava Nikolića. Djelovalo je na početku priče, kada je Vučić obznanio da ulazi u predsjedničku trku, da je na pomolu još jedan politički razlaz bliskih saradnika. Ipak, sve se završilo tako što su se Vučić i Nikolić dogovorili, a javnost je ostala uskraćena o detaljima tih dogovora, odnosno šta je to Vučić obećao Nikoliću kako bi odustao od kandidature na predsjedničkim izborima i mogućem cijepanju vladajuće SNS.

Vučića će, po svemu sudeći, podržati svi koalicioni partneri: SPS Ivice Dačića, SDPS Rasima Ljajića, stranka penzionera PUPS, Jedinstvena Srbija Dragana Markovića Palme, Pokret Snaga Srbije Bogoljuba Karića, SVM Ištvana Pastora i drugi brojni manji partneri.

Iako će vlast nastupiti s jednim kandidatom, takav slučaj nije s opozicijom. Kako stvari stoje, ona će ići s najmanje pet kandidata. Jedan je od njih Saša Janković, doskorašnji zaštitnik građana koji predstavlja kandidata građanski opredijeljene Srbije. Njega je za sada podržala Demokratska stranka i drugi manji pokreti i organizacije, ali i grupa od 100 intelektualaca, javnih ličnosti, glumaca i muzičara okupljenih u inicijativu Apel 100.

Drugi ozbiljan kandidat opozicije jeste Vuk Jeremić, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Iza kandidature Jeremića stala je Socijaldemokratska stranka Srbije Borisa Tadića, Nova Srbija Velimira Ilića, koji se skoro razišao s koalicionim partnerom SNS-om, i također neke manje organizacije, poslanici i bivši funkcioneri Demokratske stranke, SPS-a, DSS-a i sl.

Svog kandidata za predsjednika Srbije najavila je i nekadašnja Koštunicina Demokratska stranka Srbije, kao i nacionalistički pokret Dveri, dok je rastući pokret Dosta je bilo Saše Radulovića pozvao Jankovića i Jeremića da se dogovore, odnosno da jedan od njih odustane od svoje kandidature. U tom slučaju, DJB bi podržao tog kandidata. No, ako kandidati budu i Janković i Jeremić, i DJB je najavio svog kandidata.

I naravno, tu je još Vojislav Šešelj, kandidat Srpske radikalne stranke, koji je, po mnogima, nešto između kandidata opozicije i vlasti. Šešelj je već duže vrijeme blag u kritici Vučićevog režima i mogu se čuti informacije i teorije o dogovoru političkog “oca i sina” o nenapadanju.

Podsjetimo da je za pobjedu u prvom krugu izbora za predsjednika Srbije neophodno da jedan od kandidata osvoji 50% glasova plus jedan glas od ukupno izašlih birača. Mnogi istraživači javnog mnijenja prognoziraju da bi Vučić vrlo lahko mogao biti pobjednik u prvom krugu, s obzirom na podršku svojih koalicionih partnera. Ipak, niko sa sigurnošću ne može prognozirati da li će se biračko tijelo SPS-a, Ljajićevog SDPS-a ili mađarskog SVM-a baš tako disciplinirano ponašati i poslušati upute svojih stranačkih lidera.

Također, postoje dvije teorije o više kandidata opozicije. Po jednoj, ona umanjuje šanse za drugi krug, jer više kandidata demoralizira opoziciono nastrojeno biračko tijelo i smanjuje njegov izlazak na izbore, i tako povećava mogućnost za pobjedu Aleksandra Vučića u prvom krugu. Ipak, logičnija teorija jeste da se s više kandidata opozicije zahvaća širi krug heterogenog opozicionog biračkog tijela, od onih građanske i lijeve orijentacije do onih desnije orijentiranih birača. Takvom se ponudom povećava broj onih koji će izaći na birališta i tako se smanjuje šansa Aleksandru Vučiću da pobijedi u prvom krugu.

Ako, pak, u prvom krugu ne bude bilo pobjednika, u drugi krug ulaze dva kandidata koja su imala najviše glasova. Tada će doći do referendumske atmosfere i upravo tu opozicija vidi šansu da svoje glasove sabere na jednom mjestu i tako pobijedi Aleksandra Vučića. Ipak, zbog više kandidata opozicije, otvara se još jedna opcija o kojoj malo ko razmišlja, a to je da se u drugom krugu izbora nađu Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj.

U danima pred nama riješit će se još neka pitanja, poput onog o stavu bivšeg muftije Muamera Zukorlića, odnosno da li će ući u predsjedničku trku ili će podržati kandidaturu Aleksandra Vučića, do onog malo vjerovatnog: da li će opozicija uspjeti postići dogovor oko jednog kandidata.

 

PROČITAJTE I...

Američki javni tužilac, sada već smijenjeni Preet Bharara, u pola koraka (doduše, indirektno), može se povezati s FETÖ – radio je s demokratskim senatorom Chuckom Schumerom, čija advokatska kancelarija navodno inkasira oko 2,5 miliona dolara godišnje od gülenista za borbu protiv isporuke Gülena Republici Turskoj. No, sudija Richard Berman, koji predsjedava porotničkim sudom u procesu protiv Atille i ostalih, još se lakše povezuje s FETÖ

Pomoći Rohinjama jeste teško, ali nije nemoguće. Na nama je da damo doprinos koji smo u stanju. Islamska zajednica u BiH pokrenula je akciju prikupljanja pomoći narodu Rohinja. Iznos do sada prikupljenih sredstava, koji su najvećim dijelom donirali članovi Islamske zajednice iz BiH i dijaspore, iznosi oko 500.000 KM. Sredstva se još uvijek mogu uplatiti na račun otvoren u BBI banci

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!