Vrijeme je počelo curiti

Ono čemu se stremi jeste odgovor koji izbalansirano predstavlja podatke svih koji su učestvovali u odgovaranju, na način “kao da ga je pisala jedna ruka”. Imajući u vidu da će odgovore na pitanja iz, recimo, obrazovanja pripremati bar 13 institucija, onda postizanje cilja u tehničkoj pripremi odgovora i nije tako jednostavan zadatak

Upoznaj domovinu da bi je više volio, lijepi je slogan iz prošlih vremena. Depolitiziran i lišen bilo kakvih ideoloških naznaka, slogan nas je navodio da upoznamo svoje okruženje, uže i šire, kako bismo spoznali vrijednosti i ljepote šuma i rijeka, gradova i ljudi, i tako se još jače vezali za rodnu grudu.

Parafraza tog slogana u aktualnom trenutku mogla bi biti: odgovori na pitanja iz Upitnika EU da bi bolje upoznao svoju zemlju, jasno sagledao gdje i kako živiš, te spoznao nedostatke i uvidio nužnost njihovog mijenjanja i prilagođavanja.

Jednom sklopljeni odgovori na 3.242 pitanja dat će najkompletniju i najjasniju sliku bh. društva i države. S jedne strane ti odgovori trebaju biti tačni i potpuni, a s druge strane trebaju biti jasni i trebaju odražavati jedinstvo i harmoničnost bez obzira s koliko adresa bili prikupljeni inicijalni podaci. Ovi navedeni kriteriji imaju tehnički karakter, pa se mogu naučiti ako postoji želja i spremnost za to, a u ovom trenutku nema tog ko bi se usudio javno reći da ne želi dati sve od sebe i još i više za ovaj veliki cilj.

Postoji, međutim, i politički rakurs gledanja na odgovore i on se treba usuglasiti, ma koliko početni uglovi gledanja bili različiti.

Polazna tačka za sve druge aktivnosti

Svi podaci koje ćemo dati u odgovorima koristit će se kao polazna tačka za sve kasnije aktivnosti u procesu pristupanja, od screeninga do definiranja pregovaračkih stajališta i utvrđivanja mjerila (benchmarks), zato treba biti pažljiv i precizan i nipošto ne treba ništa predstavljati drugačijim nego stvarno jeste. Uostalom, odgovori na pitanja iz Upitnika ne služe da bi Evropska komisija saznala nešto što već ne zna, nego da se ustanovi da li je država spremna postati partner u pregovaračkom procesu. A ta se spremnost manje ogleda u dostignutom stepenu razvoja, ali puno više u uređenosti i mogućnosti međusobne harmonične komunikacije i saradnje s ciljem ostvarivanja zadatih obaveza.

Upitnik sadrži 516 pitanja iz tzv. političkih kriterija te 74 pitanja iz seta ekonomskih kriterija. Preostala pitanja vezuju se za 33 poglavlja acquisa i odnose se na mogućnost preuzimanja obaveza koje nosi članstvo u EU.

Što se tiče tehničkog karaktera pripreme odgovora, uprava, na čelu s Direkcijom za evropske integracije, učinila je mnogo da se osigura potrebna tehnička pomoć. Vjerovatno je to glavni razlog zašto političari i nosioci visokih političkih funkcija u zemlji odvažno ponavljaju da je BiH spremna dočekala Upitnik. Ima u tome istine, a ima i želje da se demonstrira odlučnost i snaga. Međutim, ima i političkih balona, pa i pretjerivanja s izjavama da će sve biti gotovo za 3-4 mjeseca. Inače, rok za dostavljanje odgovora koji nam je dala Evropska komisija jeste 6 mjeseci, što je duže nego je bio rok za pripremu odgovara bilo koje druge zemlje. Na osnovu pitanja iz upitnika drugih zemalja već je počela priprema odgovora, a uveliko su urađene i sve suštinske pripreme za prevođenje. A ovako bi trebao izgledati hodogram aktivnosti.

Dostavljena su nam pitanja na engleskom jeziku, pa će prvo Direkcija da prevede ona pitanja koja nisu imale druge zemlje ili se ona razlikuju od njihovih. Potom bi se pitanja trebala uručiti radnim grupama koje su u sistemu koordinacije zadužene za tehničku finalizaciju pisanih materijala. Pošto radne grupe još nisu formirane i njihovo je formiranje opterećeno brojnim otvorenim pitanjima, pitanja će se dostaviti entitetskim i kantonalnim koordinatorima koji trebaju utvrditi kojim institucijama treba dostaviti koja pitanja (u skladu s ustavnim nadležnostima). Prikupljeni se odgovori objedinjavaju i onda ih trebaju verificirati radne grupe. Potom se prevode, vraćaju se Direkciji za evropske integracije, koja ih dostavlja Vijeću ministara na usvajanje. Na kraju ih Vijeće ministara dostavlja Evropskoj komisiji.

Ako nije ništa sporno u vezi s pripremljenim odgovorima, svi su mogući izazovi na tehničkom nivou, a ovo su tek neki od njih: odgovori pojedinih institucija ne slijede zacrtanu strukturu, odgovori sadrže subjektivne tvrdnje ili se negativno referiraju na neke druge institucije ili nivoe vlasti, odgovori su ili predugački, ili prekratki i nepotpuni, odgovori prelaze okvir pitanja.

Ono čemu se stremi jeste odgovor koji izbalansirano predstavlja podatke svih koji su učestvovali u odgovaranju, na način “kao da ga je pisala jedna ruka”.

Imajući u vidu da će odgovore na pitanja iz, recimo, obrazovanja pripremati bar 13 institucija, onda postizanje cilja u tehničkoj pripremi odgovora i nije tako jednostavan zadatak. Jedno od pitanja iz oblasti obrazovanja jeste: “Koji su glavni ciljevi i rokovi za implementaciju najnovijih reformskih zahvata u oblasti obrazovanja i obuke u zemlji? Koje su glavne prepreke / poteškoće s kojim se susrećete ili koje očekujete?”

Moramo priznati da jasan, sveobuhvatan i izbalansiran odgovor koji će doći iz 13-14 institucija i nije tako lahak zadatak.

EK će imati i dodatnih pitanja

Također, neophodna je saradnja radnih grupa u pitanjima koja su srodna ili imaju preklapanja, kako bi se izbjeglo davanje oprečnih odgovora ili različitih podataka. Jedan od primjera gdje radne grupe trebaju sarađivati, pa i dogovarati se, jeste u poglavljima zaštita zdravlja potrošača i sigurnost hrane (poglavlja acquisa 28 i 12). Jer, Evropska komisija, nakon što pregleda odgovore, dostavlja dodatna pitanja i traži pojašnjenja ili traži nove informacije. Broj dodatnih pitanja koji je dostavljen drugim zemljama u regiji varirao je od 184 do 673. Interesantno je da je Crna Gora dobila najmanje pitanja – 2.178, ali je prednjačila u broju dodatnih pitanja – 673.

Međutim, pravi izazov tek leži u pitanjima gdje treba postići političku saglasnost u odgovoru. Sistemom koordinacije utvrđeno je da sljedeći viši nivo u sistemu preuzima obavezu rješavanja spornih pitanja na nižem nivou. Znači, ako se ne može postići saglasnost na nivou radnih grupa, a pitanje prelazi okvire operativno-tehničkog ili metodološkog problema, uključuje se nadležna ministarska konferencija, a potom i kolegij. Uspješnost sistema koordinacije i stvarna opredijeljenost za evropski put Bosne i Hercegovine identificirat će se na odgovorima na ovakva pitanja. Jer treba dati odgovore na ovakva pitanja: “Molimo objasnite glavne razloge za kašnjenja i probleme u implementaciji IPA. Da li će se ove prepreke otkloniti u sadašnjoj i budućoj implementaciji?”; “Molim opišite organizacioni okvir sistema sudova i navedite promjene koje se trenutno dešavaju ili su planirane da se dese.”; “Molim informirajte o tome gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u pripremama za korištenje IPARD (fond za poljoprivredu i ruralni razvoj) pretpristupne pomoći, uzimajući u obzir institucionalnu pripremu, postojanje strategije ruralnog razvoja i programe.”

A znano je da problemi u korištenju IPA dolaze od nespremnosti da se urade strategije na državnom nivou, da se planovi za promjene u sudskom sistemu bukvalno dijametralno postavljaju, da sredstva iz IPARD fonda ne koristimo jer nemamo ministarstvo poljoprivrede i nemamo jedinstvenu politiku niti strategiju razvoja ovog sektora, pa se u tom kontekstu BiH ne nalazi nigdje.

Rok za pripremu odgovora počeo je teći. Ovo je važan moment za našu zemlju i prilika da se napravi prvi veliki iskorak na putu pristupanja EU. Svako ko je u prilici treba dati svoj doprinos da se ovaj zadatak kvalitetno i na vrijeme riješi. Upoznajmo svoju zemlju kroz odgovore na pitanja iz Upitnika da bismo je bolje razumjeli i da bismo je načinili boljom.

PROČITAJTE I...

Miniranje džamije 1993. godine Večernji list okarakterizirao je “nerazumnim potezom”, da bi odmah potom ustvrdili kako se njenom obnovom neće okončati stoljetni prijepori oko kojih se nisu usuglasili čak ni povjesničari, ali ni pripadnici crkava i vjerskih zajednica, kao i triju naroda, oko jednog drugog povijesnog pamćenja koje se taloži i često bude povod za novo nasilje, a to je da je, prema crkvenim izvorima, tačno na tom mjestu, na Babunu u naselju llićima, do osmanske okupacije bila smještena katolička bogomolja, crkvica ili kapelica svete Ruže Viterbijske

Beogradski aplauzi na Rankovićevoj sahrani ozvaničili su vaskrsnuće velikosrpske ideologije koja će se iznutra, kroz partijske redove, uskoro etablirati i krenuti u pokušaj uspostavljanja dominacije koju, sudeći prema povijesno-političkim i ratnim reperkusijama, niko izvan Srbije nije dočekao s naročitim simpatijama. U konkretnom slučaju, aplauzi koji su odjekivali u Aleji velikana u Beogradu bili su podrška sarajevskom egzekutorskom timu koji je postupio rankovićevski, čvrsto i beskompromisno, kao što je i on svojevremeno činio, otpremajući svako sumnjivo lice u ondašnje kazamate

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!