Vladat će onaj ko raspetlja postizborno klupko

SDP i Stranka za BiH izgubili po trećinu vijećnika, HDZ narastao za 25%, SDA osvojila više glasova nego ikada u ovom stoljeću, Narodna stranka Radom za boljitak gotovo nestala s političke scene. Uspostava nove lokalne vlasti mogla bi posebno sporo ići u onim općinama u kojima su načelnička i većinu vijećničkih mjesta osvojile suprotstavljene političke opcije

Rezultate lokalnih izbora, održanih 2. oktobra 2016. godine, moguće je promatrati iz različitih uglova, a od toga ovisi i kako gledamo na pobjednike i gubitnike. Važno je, pri tome, i s kojim rezultatima poredimo netom objavljene, i dalje nepotpune, brojeve o uspjesima i neuspjesima kandidata i stranaka. Da bi se stekla što punija slika, potrebno je porediti i načelničke i vijećničke pozicije s onima od prije četiri godine, ali i prekontrolirati kakvo je stanje s brojem glasača, takozvanim izbornim tijelom, u odnosu na prijašnje godine, naročito u odnosu na prije dvije godine održane opće izbore. Iako još nisu prebrojani svi glasovi stigli poštom, kao ni glasovi s glasanja u odsustvu, na konačne rezultate u Federaciji Bosne i Hercegovine to neće imati velikog utjecaja.

Stranka demokratske akcije, premda je u manjku za četiri načelničke pozicije, ostvarila je znatan rast u broju vijećničkih mjesta u odnosu na 2012. godinu i historijski rast glasačkog tijela. Ova stranka osvojila je 57 novih mjesta u općinskim vijećima širom Federacije, pa ih sada ima 548, odnosno 30,5% od svih vijećničkih mjesta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Uz to, za nju je glasalo, prema nepotpunim podacima, oko 280.000 birača u Federaciji, što je najveći broj koji je SDA dosegao u ovom stoljeću.

Njen najveći konkurent za glasove u općinama s bošnjačkom većinom, SDP, izgubio je trećinu vijećničkih mjesta. S 299, koliko su imali 2012. godine, stigli su na 199, što je 11,1% od svih vijećničkih mjesta u Federaciji. Najveći krivac za taj gubitak jeste Demokratska fronta, osnovana istupanjem iz SDP-a, koja je osvojila 91 mjesto. Dodamo li tome deset mjesta koja je osvojio Građanski savez, stranka nastala izdvajanjem iz DF-a, onda je jasno kamo je otišlo stotinu izgubljenih SDP-ovih vijećničkih mjesta. Treba napomenuti da je biračko tijelo SDP-a poraslo u odnosu na 2014. godinu i opće izbore, pa je s tadašnje 93.000 stiglo na 110.000. Uglavnom na uštrb DF-a, koji ja završio na oko 52.000 glasova, sa 151.000 od prije dvije godine. Iako je po broju glasača drugi u Federaciji, SDP je treći i po broju vijećnika i po broju načelnika kojih ima za tri manje nego prije četiri godine.

Na gubitku je i SBB. Ova je stranka u manjku za 19 vijećničkih mjesta, odnosno broj im je smanjen za 14%. S ukupno 120 mjesta, ova je stranka stigla na četvrto mjesto u Federaciji, iza SDA, HDZ-a i SDP-a. Za SBB je glasalo 70.000 glasača, dvostruko manje nego na općim izborima 2014. godine. Vijećnici ove stranke čine 6,7% od svih vijećnika u Federaciji BiH, što približno odgovara poziciji koju je prije četiri godine imala Stranka za BiH, koja je tada imala 109 mandata (6,1%).

Stranka za Bosnu i Hercegovinu izgubila je na ovim izborima 36 mjesta, trećinu od onih koje je osvojila prije četiri godine, ali je povećala broj glasača u odnosu na prije dvije godine i osvojila jednu načelničku poziciju. Podsjetimo da je prije osam godina SBiH pobijedila u utrci za načelnika u četiri općine, a prije četiri godine ostala bez ijednog načelničkog mjesta.

HDZ je narastao za 64 mjesta, upravo za onoliko mjesta koliko ih je izgubila Narodna stranka Radom za boljitak. Ova stranka doživjela je kolaps ostajući na samo šest vijećničkih mjesta umjesto sedamdeset, koliko su ih imali prije četiri godine. HDZ je osvojio oko 100.000 glasova, što je manje nego prije dvije godine, ali su glasovi raspoređeni tako da je došlo do velikog rasta u broju vijećničkih pozicija – za skoro 25%.

HDZ 1990 i BPS stabilizirali su se na svojim prethodnim pozicijama, pa je druga najveća hrvatska stranka osvojila 79 vijećničkih mjesta, jedno manje nego 2012. godine, a BPS 36, dva manje u odnosu na prošle lokalne izbore. Kod oba HDZ-a moguća su i stanovita odstupanja u odnosu na ovdje predočene brojeve jer su u nekim općinama ove stranke međusobno ili s nekim drugim strankama koalirale pa je u ovom trenutku nejasna unutarkoalicijska raspodjela mandata.

Među strankama koje su doživjele najveći procentualni rast jesu A-SDA i Naša stranka. A‑SDA porasla je s 40 na 59 mjesta i s tri se proširila na četiri kantona s bošnjačkom većinom, premda je jasno da je većinu (37) mandata osvojila u Unsko-sanskom kantonu i da je uglavnom riječ o lokalnoj stranci. Iako još minorna, uglavnom djelujući u Kantonu Sarajevo, u kojem je osvojila 22 od svoja 32 mandata, Naša stranka uspjela se raširiti s tri na pet kantona, ali i dalje bez ikakvog uspjeha u kantonima s hrvatskom većinom i u RS-u. S petnaest vijećničkih pozicija osvojenih 2012. godine, Naša stranka stigla je ove godine na 32 mjesta, a za nju je glasalo nešto manje od 17.000 osoba.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju časopisa Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 13. oktobra.

 

PROČITAJTE I...

Izboru gradonačelnika prethodi komplicirana procedura izbora gradskih vijećnika u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad i nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti koliko će koja stranka imati vijećnika. Iz svake od ovih općina bira se po sedam vijećnika, a “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate”, stoji u Statutu Grada Sarajeva.

Potjernica je raspisana za bivšom sutkinjom Lejlom Fazlagić-Pašić, čiju su imovinu u Rijeci pretresli pripadnici hrvatskog USKOK-a. “Lejla Fazlagić-Pašić je u bjekstvu, a ona je najviše umiješana u sve radnje”, izjavio je advokat uhapšene Lejle Cerić na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!