Kineski predsjednik Xi Jinping danas započinje svoju turneju po Evropi, u vrijeme dok političke i ekonomske tenzije između Kine i Zapada rastu.

Samo u proteklim sedmicama, Evropska unija je pokrenula trgovinske istrage kineskih vjetroturbina i nabavke medicinske opreme, te upala u urede kineskog proizvođača sigurnosne opreme Nuctech u sklopu istrage o subvencijama. Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo proteklih su dana uhapsile ili optužile najmanje šest osoba za navodnu špijunažu i druga krivična djela povezana s Kinom.

Iza ovih događaja stoje sve veće ekonomske pritužbe zbog kojih se EU priprema za potencijalnu veliku trgovinsku konfrontaciju s Kinom – kao i rastuće sumnje u globalne ambicije i utjecaj Pekinga potaknute uzbunom zbog produbljivanja kineskih veza s Rusijom dok ona vodi rat protiv Ukrajine.

„Kina se sve više doživljava kao višestruka prijetnja u mnogim evropskim prijestolnicama. Ali unutar Evrope postoje podjele oko toga koliko brzo i daleko treba ići u rješavanju zabrinutosti oko Kine, kako u ekonomskoj tako i u sigurnosnoj sferi”, rekao je Noah Barkin, gostujući viši saradnik njemačkog Marshall fonda Sjedinjenih Država iz Berlina.

Sada je Xijevo putovanje – sa zaustavljanjima u Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj – prilika da se dodvori svojim kritičarama, ali i da pokaže da čak i dok se pogledi u nekim dijelovima Evrope stvrdnjavaju, drugi i dalje pozdravljaju Kinu raširenih ruku.

Peking želi ublažiti napore Evrope da se pozabavi navodnim trgovinskim poremećajima, koji bi se desili u lošem trenutku za njegovu ekonomiju. Također želi osigurati da se Evropa neće približiti SAD-u, posebno usred neizvjesnosti oko ishoda predstojećih američkih izbora.

Bit će teško doći do velikih pomaka kod najžešćih kineskih kritičara osim ako Xi nije spreman na iznenadne ustupke. A putovanje bi umjesto toga moglo poslužiti za naglašavanje podjela – ne samo između Evrope i Kine – već i onih unutar Evrope koje bi mogle ići u prilog Kini, kažu analitičari.

Kineski lider bi se u ponedjeljak trebao sastati s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Von der Leyen je predvodila vapaj EU da "izbaci" svoje lance snabdijevanja iz Kine zbog zabrinutosti oko osiguranja svojih ključnih tehnologija, i pokreće istragu protiv subvencioniranja visokih uloga koju podržava Francuska o prilivu kineskih električnih vozila (EV) uvoz u Evropu.

Kina je ranije ove godine otvorila istragu o cijeni brendija uvezenog iz EU, što bi moglo pogoditi francuski sektor konjaka.

Na sastancima će Xi najvjerovatnije naglasiti poruku Pekinga da je „odricanje“ od Kine opasno za Evropu – dok će pokušati umanjiti evropsku zabrinutost oko prevelikog kineskog kapaciteta i subvencija. A očekuje se da će naglasiti i ulogu kineskih električnih vozila u evropskim i globalnim naporima za smanjenje korištenja fosilnih goriva.

Xi je sličnu retoriku koristio na sastanku u Pekingu sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom prošlog mjeseca, u kojem su kritičari optužili njemačkog lidera da je previše blag prema Kini.

Xi možda vidi šansu da postigne dobar dogovor sa Macronom, i to jedan na jedan.

„Francuska je izgradila reputaciju prilično nezavisnog aktera u EU, voljnog da stvori prostor sa SAD“, rekao je Chong Ja Ian, vanredni profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu Singapura.

„Xi bi možda želio da poradi na Macronu da vidi može li ga udaljiti od Sjeverne Amerike“, kao i da osnaži svoj odnos sa ovim važnim igračem EU“, rekao je Čong.

Očekuje se da će rat u Ukrajini – ključna bolna tačka u odnosima Evrope i Kine – biti na dnevnom redu sastanaka početkom ove sedmice, na kojima bi Xi mogao nastojati da ojača pokušaje Kine da se pozicionira kao mirotvorac.

"Predsjednik Xi će objasniti predsjedniku Macronu o odnosima Kine s Rusijom... (da) Kina može biti posrednik za premoštavanje jaza između Evrope i Rusije", rekao je Wang Yiwei, profesor međunarodnih odnosa na pekinškom Univerzitetu Renmin, ukazujući na predstojeći mirovni samit u Švicarskoj kao potencijalno mjesto za diplomatski napor.

Ali čini se da Peking nije učinio gotovo ništa da promovira evropsko rješenje rata u Ukrajini, uprkos uzastopnim naporima Zapada da nagovori Xija da iskoristi svoj odnos s predsjednikom Vladimirom Putinom. Putin je rekao da planira posjetiti Kinu ovog mjeseca, prenose ruski državni mediji.

Xijeva posjeta dolazi u trenutku kada SAD i njihovi evropski saveznici postaju sve glasniji zbog zabrinutosti da kineski izvoz robe dvostruke namjene u Rusiju pokreće njenu ratnu mašinu. Peking brani tu trgovinu kao redovan dio svojih bilateralnih odnosa.

Macron i Von der Leyen vjerovatno će upozoriti Xija da bi se njihov odnos mogao dalje pogoršati ako Kina nastavi da obezbjeđuje tu robu, kaže Barkin u Berlinu.

Međutim, "malo je dokaza da ove poruke dovode do primjetnih promjena u ponašanju Pekinga", rekao je, dodajući da bi "u nekom trenutku uskoro" Evropa mogla odlučiti da agresivnije sankcionira kineske firme koje prodaju takvu robu.

Xijeva zaustavljanja u Srbiji i Mađarskoj vjerovatno će biti mnogo manje sporna - nešto što je kineska vlada vjerovatno uzela u obzir prilikom planiranja posjete, kažu posmatrači.

„U Beogradu i Budimpešti, Xi neće morati slušati kritike koje čuje u drugim evropskim prijestolnicama“, rekao je Barkin. “Njihovi lideri pozdravljaju kineske investicije i nemaju problema s produbljivanjem kineskih veza s Rusijom.”

Xijeva posjeta Beogradu poklopit će se sa nedjeljom obilježavanja 25. godišnjice NATO bombardiranja kineske ambasade u Beogradu u kojoj su poginule tri osobe. Napad, dio šire kampanje bombardiranja NATO-a na Balkanu tokom proljeća 1999. godine, izazvao je duboko neprijateljstvo Pekinga prema Alijansi, iako su SAD rekle da je to bila nesreća.

Svako obilježavanje događaja od strane Xija moglo bi podvući duboke podjele između Kine i NATO-a, koje Peking vidi kao oličenje američkog prekoračenja i izvor evropskih sigurnosnih izazova – gledište koje ga je dovelo bliže Rusiji.

Xi će također možda željeti da istakne kineske investicije u Beogradu i Budimpešti i tako poslati poruku ostatku Evrope.

Srbija, koja nije članica EU, koju je Peking ranije ove nedjelje opisao kao „gvozdenog“ prijatelja, pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem bilježi rastuće trgovinske i investicione veze sa Kinom.

U januaru je ova balkanska nacija objavila sporazum kojim bi kineska ulaganja mogla iznositi više od 2 milijarde dolara u vjetroelektrane i solarne elektrane i postrojenje za proizvodnju vodonika, prenio je tada Reuters.

U Mađarskoj, Xi će nastojati da produbi svoj odnos sa sve autoritarnijim premijerom Viktorom Orbanom – korisnim saveznikom Kine u Evropskoj uniji, gdje je blokirao ili kritizirao napore EU da traži od Kine odgovornost za pitanja ljudskih prava.

Ova centralnoevropska zemlja također se pojavila kao sve važnije proizvodno središte u Evropi za kineske dobavljače automobila, uključujući proizvođače električnih vozila.

To znači da će Xi najvjerovatnije napustiti svoje putovanje u sasvim drugačijoj noti od one kojom ga je započeo.

(CNN)