Vijeće za diskriminaciju roditelja (i djece) Kantona Sarajevo

Ovo insistiranje VRKS-a na ideološkom i političkom konstruktu, ovaj atak na posebnosti i različitosti, gdje škola prije svega ima funkciju “miješanja naroda i narodnosti”, brisanja bilo kakvih posebnosti različitih društvenih i etničkih grupa, te uspostavljanja “bratstva i jedinstva”, tukne na svojevremenu komunističku diskriminatornu i asimilatornu praksu.

Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo ovih je dana i zvanično počelo provoditi instrukciju prema kojoj su škole u Kantonu Sarajevo dužne anketirati roditelje učenika kako bi se u školskoj dokumentaciji upotrebljavao samo jedan od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini.

Dakle, ili bosanski, ili hrvatski, ili srpski jezik, umjesto dosadašnje diskriminatorne i neustavne kovanice BHS.

Provedba ove instrukcije, baš kao i onda kada je lani prvi put najavljena, izazvala je ogorčene urlike protivljenja iz već dobro poznatih bastiona tzv. građanštine.

Koliko je problematičan izostanak održivih argumenata za pozive da se nastave kršiti ustavom zagarantirana prava građana Kantona Sarajevo, toliko je još problematičnije što oni ne dolaze samo iz pojedinih ideoloških projekata, kao što je Školegijum Nenada Veličkovića ili političkih organizacija poput Naše Stranke, već i iz organizacija poput Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, koje bi trebalo i moralo biti ne samo politički i ideološki neutralno nego i djelovati u skladu sa zakonom i interesima građana Kantona Sarajevo i njihove djece.

Skandalozni zahtjev upućen iz VRKS-a da se nastavi upotrebljavati neustavna kovanice BHS, tj. da se zaustavi instrukcija o korištenju zvaničnog naziva za jezik, i to zato što to “razdvaja djecu, a škola bi trebala da ih spaja”, svrstava se u red najodvratnijih zamjena teza viđenih u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Kako je moguće da ustavom zagarantirano pravo izučavanja maternjeg jezika u nastavnom predmetu koji nosi njegovo ime, a u Kantonu Sarajevo je to prije svega bosanski jezik, može bilo koga diskriminirati? To je već viđena i gotovo pa uobičajena lažna dilema koja se nameće kada god Bošnjaci trebaju ostvariti neka svoja ustavna prava koja su drugima inače zagarantirana.

Brojni su primjeri takvih podlih zamjena teza: ako se izjasnimo kao Bošnjaci – razdvajamo narode, ako pričamo bosanski – razdvajamo narode, ako imamo svoje partikularne simbole, običaje i tradicije – razdvajamo narode, ako prakticiramo bilo kakvu posebnost – razdvajamo narode.

Logični zaključak ovakvih podvala jeste da će na kraju ispasti da je samo postojanje Bošnjaka kao posebnog naroda ustvari razdvajanje naroda. Kao da krajnji cilj i jeste legitimizacija takvih suicidalnih zaključka, gdje bi se Bošnjaci pomirili s diskriminacijom te počeli kao pozitivnu tekovinu prakticirati autodiskriminaciju.

U oči upada i zanimljiva nebuloza po kojoj za VRKS škole, prije svega, imaju zadatak zbližavanja djece po nacionalnoj osnovi?! Naravno, postoji i takva, u prvom redu indirektna kohezivna društvena uloga obrazovnih institucija, no primarni zadatak i funkcija škola jeste da obrazuju djecu i da to čine na njihovom maternjem jeziku.

Ovo insistiranje VRKS-a na ideološkom i političkom konstruktu, ovaj atak na posebnosti i različitosti, gdje škola prije svega ima funkciju “miješanja naroda i narodnosti”, brisanja bilo kakvih posebnosti različitih društvenih i etničkih grupa, te uspostavljanja “bratstva i jedinstva”, tukne na svojevremenu komunističku diskriminatornu i asimilatornu praksu.

Zaista se treba zapitati ko i na osnovu čega sjedi u tom Vijeću roditelja Kantona Sarajevo te da li su ovakve skandalozne izjave stav cijelog Vijeća ili samo nekih njegovih politiziranih i ideološki ostrašćenih članova koji ovo udruženje građana i njegove članove time samo kompromitiraju.

PROČITAJTE I...

Zbunjeni ljudi ili ne znaju ili odbijaju da znaju kako skoro sve društvene turbulencije od devedesetih godina proističu iz prethodne države i njenog režima. Radije će to gledati kao dvije suprotstavljene ideologije, ne želeći da slušaju činjenice kako je većina ratnih zločinaca s ovih prostora svoje karijere počela u komunizmu, i to nerijetko u Titovom periodu

Kako bi Bosanci i Hercegovci reagirali da, recimo, Njemačka ili Austrija zabrane njihovoj djeci da idu u školu? Po čemu se razlikuje migrant iz Sirije od migranta iz BiH? Ni po čemu, i jedni i drugi žele raditi u Njemačkoj, samo što je migrant iz Sirije zapeo na granici, niti može naprijed niti ima kuda nazad. A Bosanac, hvala Bogu, može i jedno i drugo. 

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!