Velike promjene na Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo

Za samo četiri mjeseca novi menadžment izmijenio je značajno sliku Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo, najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Za samo četiri mjeseca novi menadžment izmijenio je značajno sliku Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo, najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini. S 3.719 uposlenika, 1.909 kreveta i deset do petnaest hiljada pacijenata koji prođu kroz njega, UKCS je manji grad, pa je upravljanje njime veliki izazov. Budući da je broj uposlenika na ovoj zdravstvenoj ustanovi veći od broja stanovnika pojedinih općina u BiH, strateška politika i poslovna strategija neizrecivo je važan faktor za uspješan rad

Teško da postoji profesija prema kojoj ljudi imaju tako ambivalentan odnos kao što ga imaju prema ljekarima. Dok ih posmatraju s divljenjem dostojnim njihovog zvanja, potajno se nadaju da ih nikada neće sresti, bar ne na njihovom radnom mjestu. Ipak, kada se čovjek razboli, i sama slika bijelog mantila učini da mu bude lakše. No nisu ljekari krivi što u Bosni i Hercegovini postoji kolektivna zebnja pred samim spomenom bolnice. Beskrajne gužve i redovi – dobro poznata slika svima koji su dolazili u bolnicu tražeći izgubljeno zdravlje – na pacijentu znaju ostaviti teže posljedice od same bolesti. “Doktori ti izliječe tijelo, a gužve ti slome duh”, kazivao je stari poznanik koji dobar dio života provede u bolničkom redu. Čini se da je ova rečenica, izgovorena iz usta iskusnog pacijenta, i danas parametar stanja u bosanskohercegovačkom zdravstvu. To se u posljednjih nekoliko godina posebno odnosilo na Univerzitetski klinički centar Sarajevo. Tako je bilo sve do početka 2016. godine dok novi menadžment nije preuzeo upravljanje Kliničkim centrom. Međutim, dođete li danas na UKCS u 10 sati ujutro, tamam onda kad je špica, kako bi rekao spomenuti poznanik, dočeka vas nepoznata slika. Nema gužvi, nema redova, nema galame kao na pijaci. Tek nekoliko pacijenata smireno čeka svoj red. Za one koji su nekada ranije bili u isto vrijeme na istom mjestu sve izgleda nestvarno.

Nova generalna direktorica Kliničkog centra prof. dr. Sebija Izetbegović u razgovoru za Stav istaknula je da je novi menadžment reorganizirao rad laboratorije, tako da je s postojećim kadrom postigao da pacijenti čekaju vađenje krvi maksimalno 30 minuta. “Već do pola 10 ujutro u čekaonici ne bude nikoga, dok se prije čekalo i do 3 sata popodne. Bile su velike gužve, neprijatnosti, nezadovoljstva. Toga više nema. Reorganizirali smo dijagnostiku na Radiologiji. Dugo se čekalo na dijagnostičke pretrage. Sada veoma vodimo računa o tome koliko se brzo pruži usluga pacijentu jer kontroliramo i dijagnoze, pa tako znamo kojem je pacijentu jako važno da čim prije dođe na pregled”, objasnila je direktorica.

Za samo četiri mjeseca novi menadžment izmijenio je značajno sliku Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo, najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini. S 3.719 uposlenika, 1.909 kreveta i deset do petnaest hiljada pacijenata koji prođu kroz njega, UKCS je manji grad, pa je upravljanje njime veliki izazov. Budući da je broj uposlenika na ovoj zdravstvenoj ustanovi veći od broja stanovnika pojedinih općina u BiH, strateška politika i poslovna strategija neizrecivo je važan faktor za uspješan rad. Upravo je nepostojanje strateške politike dovelo Klinički centar na rub propasti, što se odrazilo na uposlenike i cjelokupnu atmosferu na UKCS. Nesumnjiva stručnost doktora i uposlenika Kliničkog centra bila je u sjeni nesposobnog rukovodstva koje je ostavilo dug od 100 miliona KM.

Kvalitetnom organizacijom smanjen dug Kliničkog centra

ukcs-5Mr. Amer Ovčina iz Službe za poboljšanje kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga UKCS kaže da u posljednjih sedam godina nije postojala jasna poslovna politika Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo. “Nisu postojali strateški operativni ciljevi. S obzirom na kapacitet ove institucije i broj uposlenika, nepostojanje poslovne politike bio je možda i najveći problem zbog kojeg je UKCS došao u veoma nezahvalnu poziciju. Morale su postojati jasne poslovne strategije koje bi definirale rad svih, od šefa odjela pa sve do medicinskog radnika, čistačice, kuharice itd. Također, postojao je neracionalan i neregularan odnos prema javnim nabavkama, što je stvaralo podlogu za korupciju. Ljudi koji su upravljali UKCS nisu imali jasne i generički profilirane zadatke. Kao da nisu znali šta je njihova zadaća, uloga i obaveza u cijelom ovom sistemu”, kazao je Ovčina.

Radni dan dr. Izetbegović, koji traje od 08 do 18:30 sati, započinje vizitom i sastankom s prvim saradnicima na kojem se informira o dešavanjima na svim klinikama. “Na tom sastanku budu direktori hirurških, internističkih i dijagnostičkih disciplina, kao i ljudi iz ekonomskog i nemedicinskog sektora. Imamo i savjetnicu za ekonomska pitanja s kojom svakodnevno pregledamo račune, s obzirom na to da smo u dugu 100 miliona KM. Dobar dio duga uspjeli smo otplatiti za ova nepuna četiri mjeseca, skoro 18 miliona. To smo uradili uvođenjem određenih restriktivnih mjera, ali one nisu utjecale na naše mogućnosti u dijagnostici, radu i napredovanju. Restriktivnim mjerama koje smo uveli zaustavili smo bespotrebno bacanje novca. Toga više nema. Nema više bahatog ponašanja”, poručila je dr. Izetbegović.

Direktorica ističe da je uvedena stroga kontrola bolničke apoteke koja je bila prazna u trenutku kad je novi menadžment preuzeo upravljanje Univerzitetskim kliničkim centrom. Budući da nije kontrolirana, u apoteci nije bilo ni onih osnovnih lijekova za rad s urgentnim pacijentima. Apoteka sada opskrbljuje sve klinike pojedinačno, i to na dnevnoj bazi, tako da se ne može desiti da se na jednoj klinici stvore zalihe kojima će isteći rok. “Popisujući imovinu na klinici za očne bolesti, shvatili smo da moramo baciti 15.700 KM vrijednosti leća. Njima je istekao rok jer niko nije vodio računa o tome. Nije to jedina klinika. Na nekim smo otkrili i zalihe za koje niko nije znao da postoje. Kupljeno je mnogo izuzetno skupih aparata, šivaćeg materijala (stapleri, konci) koji nisu korišteni. Kese za transplantaciju, kateteri isto. Sve smo to našli rasuto po nekim zaključanim sobama ili u sobama ljekara, a ne u apoteci. Ništa od toga nije strateški nabavljano. Strategija razvoja u KCUS nije ni postojala. Što je najgore, svemu je istekao ili upravo ističe rok trajanja”, objašnjava dr. Izetbegović.

Strateška politika ključna za uspješno funkcioniranje UKCS

Tek je s dolaskom novog menadžmenta na čelo Kliničkog centra izvršen inventar opreme na UKCS prvi put u posljednjih petnaest godina. Amer Ovčina ističe da je u tom procesu nađena brojna neispravna opremu, ali i potpuno nova opremu koja se nije koristila ili osoblje nije znalo da ona postoji. “Nabavljali su se aparati koji ne pripadaju našim elektroinstalacijama, kupovale se stolice koje koštaju 3.000 KM, a ostavljale se nove u drugom prostoru, tako da je bilo mnogo, mnogo nepravilnosti. Srećom, novo rukovodstvo ima dobre smjernice, a uspjeh cijelog sistema ovisi o politikama i strategijama rukovodstva. Meni je lično zadovoljstvo da je na mjestu direktorice jedna žena. Obično muškarci vole vladati, pa kad novo rukovodstvo posmatramo čak i iz ugla rodnih studija, vidjet ćemo da je dolazak doktorice Izetbegović na čelo UKCS samo po sebi promjena u odnosu na naše uobičajeno iskustvo. Budući da dobro poznaje ovaj sistem, smatram da ima sve potrebne predispozicije da taj posao obavlja na najbolji mogući način. Novi menadžment već daje željene rezultate”, kazao je Ovčina, poručivši svim kritičarima da dođu na UKCS i vide šta je sve moguće uraditi za veoma kratak period.

Dr. Izetbegović smatra da je za uspješno funkcioniranje Kliničkog centra najvažnije imati dobru stratešku politiku. “Moramo imati strategiju kako svakodnevnog rada, tako i razvoja. Također, moramo imati strategiju otpisa, upošljavanja, edukacije. Morate u svakom trenutku znati koliko imate osoblja i njihovu stručnu spremu”, kazala je direktorica, objašnjavajući da je novi menadžment zatekao brojne nelogičnosti i nepravilnosti o kojima niko nije govorio. “Na jednoj klinici na kojoj je popunjenost kreveta 15% bilo je 25 medicinskih sestara, a na drugoj klinici na kojoj je popunjenost 95% imali smo samo jednu sestru. Postoje ljudi koji ne rade ništa, a imaju ogromne plaće, a ima i onih koji cijelog života imaju pune ruke posla, a nisu adekvatno plaćeni. Čak ih nisu ni poštivali zbog njihovog rada”, kazala je direktorica.

Pozitivnih promjena svjesni su svi uposlenici Kliničkog centra

ukcs-4Mr. sc. Nada Malešić, glavna sestra Klinike za vaskularnu hirurgiju, kazala je za Stav da je od dolaska novog menadžmenta njen rad cijenjen i prepoznat. Direktorica redovno učestvuje na kolegiju sestara na kojem 40 glavnih sestara predstavlja sestrinski kadar i radnice Kliničkog centra, što je preko 2.000 uposlenika. “Direktorica nas pita za naše mišljenje. Prvi su put u 120 godina historije Kliničkog centra sestre uvažene i imaju kome iznijeti svoj stav. Naravno, jasno nam je da je ovo tek početak, ali mi sada vidimo autoput kojim trebamo ići. A drugi će gradovi, kako je to bilo i prije, gledati u Sarajevo kao parametar na osnovu kojeg se mijenjaju stvari u našem zdravstvu”, poručila je Malešić.

Nisu samo sestre pozitivno iznenađene poslovnom politikom novog menadžmenta. Doc. dr. sc. med. Ilirijana Haxhibeqiri-Karabdić, koja je kardiovaskularni hirurg, smatra da je dolaskom direktorice Izetbegović u UKCS došlo do vrlo značajnih promjena.

“Pozitivne promjene koje se dešavaju koriste najviše našim pacijentima. Radi se na tome da se bolesniku pruži što bolja medicinska usluga u što kraćem periodu. Na taj je način i lista čekanja pacijenata za usluge od strane Kliničkog centra značajno smanjena. Do sada smo imali ogromna ulaganja u zdravstveni sistem koja nisu bila ispraćena adekvatnim rezultatom. Dolaskom nove direktorice učinjeni su značajni koraci da se to promijeni”, poručuje Haxhibeqiri-Karabdić. Ova specijalistica kardiohirurgije veoma je cijenjena kako među svojim kolegama, tako i u naučnim krugovima kao autor više naučnih radova. Budući da na Kliničkom centru radi od 1997. godine, svjesna je promjena koje se dešavaju na UKCS zahvaljujući radu novog rukovodstva.

“Smatram da su kritike na račun prof. dr. Izetbegović apsolutno neosnovane i da potječu od onih koji su izgubili privilegije. Organizacione promjene koje je direktorica preduzela bile su u korist pacijenata, a također i osoblja. U kratkom se periodu pristupilo racionalizaciji rada i planiranju kontinuiranih edukacija kadrova na svim nivoima. Sada je fokus na radu, redu i disciplini”, ističe dr. Haxhibeqiri-Karabdić.

Pacijenti prije svega

Jedan od izuzetno važnih projekata koji je uspješno realiziran jeste restrukturiranje odjela za dijagnostiku dojke. “Sada praktično nemamo listu čekanja. Sve pacijentice mogu doći na kontrolni pregled, a one za koje zaključimo da postoje određeni znaci koji ukazuju na moguću malignu bolest dijagnostički potpuno završavamo za samo sedam dana”, istaknula je direktorica. Ranije je taj proces trajao mjesecima, a s obzirom da se radi o bolesti za čije je liječenje važan svaki sat, pomak koji je učinjen mogao bi spasiti desetine života.

Nada Malešić ističe da se osjeća sretno zbog dolaska novog menadžmenta te da se doktori i osoblje sada konačno mogu fokusirati isključivo na liječenje onih kojima je potrebna medicinska pomoć. “Nama se na vaskularnoj hirurgiji dešava da vidimo pacijenta na granici između života i smrti. Zna se desiti da gubimo pacijenta dok ga prevozimo s CUM-a u operacionu salu dok još traju pripreme za operaciju. Pa ipak, desi se i dešava se da takve pacijente reanimiramo i vratimo u život. Nama se to dešava praktično u mjesec, mjesec i po dana jednom ili dva puta sasvim sigurno. Šta je tu šokantno? Prvo, pacijent vas još čuje – to vam priča nakon što reanimacija uspije. Dalje, ta briga za članovima porodice kojima je on bukvalno umro pred očima. Pogotovo se to odnosi na one slučajeve u kojima je bolest nasljedna, genetička. Familija koja dovede takvog pacijenta odmah razmišlja o tome da su oni na njegovom mjestu. Iako takve situacije, poput reanimacije, zahtijevaju nevjerovatnu brzinu budući da je svaka sekunda bitna, čak i u takvim situacijama postoje procedure kojih se pridržavamo. A spasiti čovjeka – to je najveći uspjeh”, poručila je sestra Malešić.

ukcs-6Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo

Planiramo nastaviti rad na fuziji klinika koje imaju istorodnu ili sličnu djelatnost i time funkcionalno smanjimo režijske troškove i prostor u kojem se nalazimo te da učinimo da na klinikama bude mnogo više osoblja za rad, za dežure i pripravnosti, kao i više sestara kako bi pacijent dobio što bolju njegu. U Kantonu Sarajevo postoji 13 zdravstvenih ustanova, od kojih neke rade isti posao. Fuzijom istorodnih ustanova napravile bi se drastične uštede na upravnoj strukturi i režijama. Budući da je postojećih 13 zdravstvenih ustanova moguće svesti na 5, prostorije koje su korištene mogu se izdavati kako bi se taj novac koristio za razvoj zdravstvenih usluga. Protiv fuzije su oni koji se boje za svoju poziciju i oni koji su navikli na nerad. Što se tiče Kliničkog centra, imamo plan dovršiti centralni medicinski blok. Turski predsjednik Erdoğan je obećao da će TIKA nastaviti graditi centralni medicinski blok. Oni će uskoro početi graditi dio za hematoonkologiju. To su vrlo teški pacijenti, pacijenti s leukemijama, aplastičnim anemijama itd. Takvi pacijenti nalaze se u groznoj ruševnoj zgradi. Trebali su davno biti preseljeni, a nisu. Oni su nam prioritet u ovom trenutku. Među njima, nažalost, ima mnogo mladih ljudi. Predsjednik Erdoğan već je osigurao polovicu etaže u iznosu od 2 miliona KM.

ukcs-3Prof. dr. Amela Begić, specijalist nuklearne medicine i v.d. šefa Klinike za nuklearnu medicinu i endokrinologiju

Specijalist sam nuklearne medicine od 2000. godine. U periodu od kada radim ovdje, Klinički centar je prolazio kroz različite faze, ali ja bih se fokusirala na trenutno stanje. Bilo je neophodno da dođe do korjenitih promjena, i zbog toga mislim da možemo imati svijetlu budućnost. Da bi jedna zajednica bila uspješna, mora biti strukturirana. Da bi institucija poput Kliničkog centra bila strukturirana, mora imati lidera. Ovo je period velikih promjena koji nije lagan, ali smatram da novi menadžment na čelu s generalnom direktoricom prof. dr. Sebijom Izetbegović ide u realizaciju ideja koje će rezultirati općem dobru. Moramo biti svjesni da je sve proces i da se ništa ne događa preko noći. Dobrobit pacijenata naš je cilj. Intenzivno se radi na skraćenju liste čekanja i gotovo svakodnevno sam u prilici čuti zadovoljstvo pacijenata. Budući da je jedan od prioriteta efektiviziranje procesa rada, to ujedno uposlenicima omogućava produbljivanje i stjecanje novih naučnih saznanja, što čini osnovu univerzitetske ustanove kao što je KCU Sarajevo. Sve su to pozitivni iskoraci koje treba spomenuti.

ukcs-2Mr. Safet Hadžimušić, diplomirani inženjer radiologije

Na UKCS radim posljednje tri i po godine, s tim da sam tokom studija i ranije dolazio ovdje. Za tri i po godine promijenila su se tri direktora, ali ovo što sad trenutno vidim je zadovoljavajuće. Sve što se ranije pričalo i teoretiziralo sada se praktično sprovodi. Došlo je do reorganizacije posla i poboljšao se kvalitet medicinske usluge. Način na koji novo rukovodstvo s doktoricom Izetbegović na čelu vodi UKCS jeste smjer kojim treba ići i u budućnosti. Ja kao uposlenik vidim određene pomake, a primijetio sam da ljudi koji sa strane promatraju stanje u UKCS također komentiraju da se ovdje događa pozitivan pomak. Menadžment koji je zaslužan za to jasno je znao u kakvom stanju zatiče UKCS, ali su oni ipak preuzeli tu odgovornost.

ukcs-1Dženana Hrustemović, glavna medicinska sestra na Klinici za invanzivnu kardiologiju

Prije dolaska novog menadžmenta neki su uposlenici bili odvojeni većim platama. Tako se stvorio nemir među uposlenicima, ali on nije postojao samo unutar Klinike invanzivne kardiologije. U jednom su momentu ljudi isturili to svoje nezadovoljstvo pa smo bili primorani da pojedine uposlenike damo na raspolaganje Kliničkom centru. Neki su uposlenici otišli na nova radna mjesta, a mi smo dobili nove uposlenike koje smo morali obučiti za strašno kratak period. Ljudi sada dolaze nasmijani na posao, puni entuzijazma, dolaze s pjesmom i rade svoj posao. Novi je menadžment prepoznao da postoji problem na Klinici invanzivne kardiologiji i odlučio da ga riješi. To su uradili veoma profesionalno i brzo.

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!