Velika zainteresiranost dijaspore za izbore 2018. godine

Tribine širom Evrope nemaju za cilj promovirati određenog kandidata, već pomoći pri registraciji što većeg broja državljana Bosne i Hercegovine kako bi mogli iskoristiti svoje pravo glasa. Stoga, nisu utemeljeni navodi o “masovnoj” podršci dijaspore određenim kandidatima

U proteklih nekoliko sedmica Bosanci i Hercegovci širom Evrope organiziraju različite tribine s ciljem animiranja bosanskohercegovačke dijaspore uoči Općih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine. Na proteklim izborima u Bosni i Hercegovini bilo je slabo interesiranje dijaspore za učešće u izbornom procesu, a razlozi uspavanosti različiti su. Prema riječima naših sagovornika, registracija Bosanaca i Hercegovaca pred predstojeće izbore prilika je za direktno učešće u kreiranju budućih procesa u Bosni i Hercegovini. Tribine širom Evrope nemaju za cilj promovirati određenog kandidata, već pomoći pri registraciji što većeg broja državljana Bosne i Hercegovine kako bi mogli iskoristiti svoje pravo glasa. Stoga, nisu utemeljeni navodi o “masovnoj” podršci dijaspore određenim kandidatima.

KO NE GLASA, NEMA PRAVO NI DA KRITIZIRA

Bosanskohercegovačka dijaspora naročito je brojna u Njemačkoj. Procjenjuje se da u Njemačkoj živi između 150.000 i 180.000 građana s državljanstvom Bosne i Hercegovine. U Münchenu i okolini živi oko 20.000 Bošnjaka. Mirzet Brkić jedan je od članova Islamskog kulturnog centra “Ikre”. Ovaj centar organizirao je tim “Domovina”, kojim Brkić upravlja. Brkić kaže da je ovaj tim formiran kako bi se pomoglo našim državljanima pri registraciji pred predstojeće izbore.

“Informativni sastanak s predstavnicima Centralne izborne komisije BiH, održan sredinom maja ove godine u prostorijama Generalnog konzulata BiH u Münchenu povodom predstojećih Općih izbora, bio je pokretač aktivnosti na polju animiranja bh. državljana koji žive na području Münchena da se registriraju u biračke spiskove. Sastanku su prisustvovali predstavnici bosanskohercegovačkih udruženja koja djeluju na ovim prostorima, među kojima i predstavnici džemata ‘Ikre’. Gotovo nevjerovatno zvuči podatak da je na prošle izbore u Konzulatu glasalo samo 30 osoba, dok se broj bh. državljana koji žive na području Münchena kreće i do 20.000. Zaključak sa sastanka bio je da bh. dijaspora može i mora bolje na predstojećim izborima te da bosanskohercegovačka udruženja trebaju biti pokretač aktivnosti i mjesta masovne registracije. Tim ‘Domovina’ trenutno radi na registraciji birača, a čija je svrha povezivanje dijaspore i domovine općenito. Pored samih izbora, tim ima u planu veliki broj projekata koji će ojačati vezu domovine i dijaspore i, u saradnji s drugim bh. udruženjima, nastojati pomoći našu domovinu”, ističe Brkić.

Mirzet Brkić tvrdi da se akcija tima “Domovina” do sada pokazala veoma dobrom; primjetno je veliko interesiranje Bošnjaka iz Münchena i okoline koji su se registrirali za biračke spiskove i tako odlučili da svojim glasom doprinesu poboljšanju situacije. Brkić podsjeća da “nema pravo da kritizira onaj ko ne glasa”, svjestan da upravo veliki broj naših sugrađana u dijaspori ne koristi biračko pravo iako su česti kritičari stanja u Bosni i Hercegovini.

“U cilju olakšavanja prijave, tim ‘Domovina’ pokrenuo je akciju masovne prijave u biračke spiskove, pružajući pomoć u kopiranju dokumenata i popunjavanja odgovarajućeg obrasca u prostorijama džemata. Do sredine juna naš tim je uspio animirati više od 200 građana da se registriraju. Do kraja perioda za registraciju birača cilj nam je animirati što veći broj građana da se registriraju i glasaju, te na taj način pomognu svoju domovinu. Ima i onih koji misle da njihov glas ništa ne može promijeniti, ili da se nema za koga glasati, pa čak i onih koji su indiferentni prema situaciji u domovini. Naš tim radi na osvješćivanju građana i razbijanju ovakvih zabluda. Svaki glas je važan i jednako bitan, nekoliko glasova može odlučiti da li neka politička opcija postaje vlast ili opozicija, ili ostaje u historiji. Ne možemo dopustiti da neko odlučuje umjesto nas, da se jedva polovina građana uopće odluči izaći na izbore, a nakon toga da redovno kritiziramo situaciju. To je minimum prava koje zajednica traži od nas i moramo proširiti svoje razmišljanje i shvatiti da, bez osiguranih prava zajednice, nema ni prava pojedinaca. Na ovim izborima primjetan je pluralitet i mnoštvo kandidata, tako da ne stoji ni teza da se nema za koga glasati. Nezainteresiranost za situaciju u BiH teško je objašnjiva, nakon toliko žrtve koju smo dali u ratu, ne možemo zaboraviti domovinu. Ponos je danas imati svoju državu i svoj pasoš te moramo raditi sve što je u našim dometima da poboljšamo stanje u domovini”, poručuje Brkić.

ZABRINJAVA NEZAINTERESIRANOST MLADIH

Akcija “Norveška za domovinu”, o kojoj je Stav ranije pisao, nakon pet održanih tribina širom Kraljevine Norveške, pokazala se odličnim potezom koji je organizirao nekoliko mladih entuzijasta. Ahmed Lindov, pokretač ove akcije, kaže da je akcija imala za cilj registrirati što više Bošnjaka širom Norveške, što je u konačnici i uspjelo. Ipak, Lindov ističe da, iako se dijaspora u javnosti predstavlja kao veliki potencijal, ona može znatno više.

“Bosanskohercegovačka dijaspora često se spominje kao faktor koji može Bosnu i Hercegovinu pokrenuti brže, kada je riječ o njenom razvoju i putu ka Evropskoj uniji. I ja dijelim to mišljenje, ali treba biti iskren i priznati da smo mi danas, realno, daleko od tog potencijala. Prvi pokazatelj toga jeste minimalna izlaznost naše dijaspore na izbore u Bosni i Hercegovini. To se može promijeniti kroz aktivni rad s ljudima. Zato smo se odlučili na akciju ‘Norveška za domovinu’, kojoj je cilj da registrira glasače za predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini. Odlučili smo se na koncept da mi dođemo ljudima ‘na noge’ sa svim potrebnim papirima i registriramo ih. Tako smo se uputili na turneju preko skoro čitave Norveške. Prva tribina bila je u Stavangeru, druga je bila u malom gradu Kvinesdalu na samom jugu Norveške. Poslije toga je održana tribina u Haugesundu, u kojem boravi veliki broj Bošnjaka. Nakon toga, bili smo u Trondheimu, u središnjoj Norveškoj, i završili 26. maja u Oslu. U svim gradovima govorili smo o značaju izbora i o pravima. Bitno je navesti da je akcija politički neutralna, na svim skupovima smo pričali samo o izborima i o procesu izbora, a ne o kandidatima ili strankama. Naše je da pomognemo ljudima da mogu iskoristiti svoj glas, a na njima je da odluče, kao razumne osobe, ko to na kraju zaslužuje”, objašnjava Lindov.

Iako je zadovoljan urađenim poslom i brojem registriranih glasača tokom akcije “Norveška za domovinu”, Lindov ističe da je zabrinjavajuće slaba zainteresiranost mladih Bosanaca i Hercegovaca za registriranje za izbore. Od gotovo 600 registriranih glasača, samo je pedesetak onih mlađih od trideset godina.

“Sada, već nakon pet tribina i skupova širom Norveške, možemo vidjeti značajne rezultate. Na skupovima je popunjeno 318 PRP1 obrazaca i kopija ličnih dokumenata. Uz ovih 318 popunjenih obrazaca, podijelili smo više od 250 obrazaca ljudima na tribinama koji nisu imali lične dokumente uz sebe, što znači da je našu akciju posjetilo blizu 600 ljudi. Prisutni su čuli poruku da je bitno učestvovati na izborima i pomoći svojoj domovini. Zadovoljni smo brojem posjetilaca na tribinama, ali i brojem registriranih glasača. Na tribinama je bilo samo oko pedesetak mlađih od 30 godina. Nažalost, to znači da polahko gubimo mlađe generacije. Cilj je da nastavimo s ovom akcijom, te da snagu usmjerimo na animiranje mladih, jer na njima ostaje svijet i oni su naša budućnost. Nadam se da će se naši zemljaci u više evropskih zemalja aktivirati i registrirati svoje sugrađane. Naša je akcija dokaz da se nešto može organizirati i bez inicijative vlasti ili predstavnika vlasti”, naglašava Lindov.

Često se spominje maćehinski odnos domovine prema dijaspori i da bi briga države trebala biti na višem nivou. Lindov napominje da i bh. dijaspora ima odgovornost prema domovini te da, kao “ambasadori” Bosne i Hercegovine u svijetu, članovi bh. dijaspore trebaju promovirati svoju zemlju na pravi način.

“Svi mi koji živimo izvan Bosne i Hercegovine imamo veliku odgovornost prema našoj domovini. Ova odgovornost ne svodi se samo na registraciju i glasanje na izborima. Prva nam je odgovornost, kad dođemo u našu domovinu, da poštujemo zakone u njoj kao što poštujemo u državi u kojoj trenutno živimo te da svoju djecu dovodimo u Bosnu i da ih učimo da je to naša zemlja koja ima iste zakone kao Njemačka ili neka druga zemlja gdje borave Bosanci i Hercegovci. Zaista je tužno vidjeti da smo svugdje u svijetu pohvaljeni kao dobri članovi društva koji poštuju zakon, a čim pređemo Savu, jedan dio nas promijeni ponašanje kao da u Bosni ne važe zakoni. Mi imamo veliki potencijal u svijetu, jer nas je gotovo dva miliona ‘ambasadora’ koji možemo promovirati Bosnu i Hercegovinu na pravi način. Vrijeme je da dijaspora iskoristi svoj potencijal i aktivno učestvuje, kako u kreiranju politike, tako i u razvoju naše domovine”, kaže Lindov.

Nedim Makarević, ambasador Bosne i Hercegovine za Republiku Island sa sjedištem u Norveškoj, proteklog vikenda bio je u posjeti našoj malobrojnoj zajednici na Islandu. Na Islandu živi oko 300 Bosanaca i Hercegovaca.

“U Rejkjaviku, na susretu s našim iseljenicima, asistirao sam prilikom registracije, popune PRP obrasca i tehničkih detalja koji su u vezi s predstojećim izborima. Mogu zaključiti da su naši građani na Islandu veoma zainteresirani za predstojeće izbore. Bitno je da naši građani ne dobiju osjećaj da su sami i da se zaboravilo na njih. Naše iseljeništvo, bilo ono ratno devedesetih ili ovo novo koje je nedavno napustilo BiH, nadam se privremeno, treba učestvovati i u političkim procesima u našoj zemlji te ostvariti svoje demokratsko pravo glasanjem”, poručio je Makarević.

 

PROČITAJTE I...

U ovom slučaju najveći je problem što je Federalna agencija za državnu službu, nakon što joj je poslan zahtjev iz kabineta premijera da raspiše dva konkursa, za ovo čekala petnaest dana. Tako da se ispostavilo da smo mi to uradili poslije zaključka Skupštine, što nije tačno. Tu onda počinju prozivanja i problemi”

 „Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj Nedim Makarević

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!