Velika Kladuša protiv Fikreta Abdića

Kako to da je Fikret Abdić, uprkos hipoteci koju nosi i starosti koja ga sve više pritišće, uspio ostvariti izbornu pobjedu? Naši sagovornici kažu da je odgovor vrlo jednostavan – pobjeda je ostvarena zahvaljujući prijeratnim rezultatima ovog istrošenog starca, čiji su kapaciteti već odavno potrošeni, a znanje i kompetencije zastarjele i prevaziđene. Za Stav su otkrili da nije istina da Fikreta Abdića u politici nije bilo 20 godina. Stranka DNZ je 1997. godine pobijedila na lokalnim izborima, a Abdić je godinama kroz tu stranku postavljao svoje ljude na različite funkcije i smjenjivao ih, sve dok nije došlo do raskola 2014. godine

Velikokladuška javnost sprema se za četiri duge godine vladavine Fikreta Abdića Babe, kontroverzne ličnosti i osuđenog ratnog zločinca koji je prije nešto više od dviju decenija zavadio Krajišnike do krvi. Još uvijek u nevjerici, Velikokladuščani su podijeljeni oko toga šta Abdić kao takav može donijeti ovom gradu. Dok ga jedni veličaju očekujući od njega da preporodi Veliku Kladušu, drugi ga osuđuju i kažu da je takva priča nerealna i neozbiljna.

Babo nikada nije otišao

Oni malo bolje upućeni u velikokladuške prilike i odnose u toku proteklih dvadeset godina tvrde da Abdić ustvari nikada i nije bio politički sabotiran. Naprotiv, kažu novinari i društveni radnici da je Abdić sve to iz pozadine vukao konce preko svojih poslušnika oličenih u tadašnjem DNZ‑u. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, ta se njegova taktika počela razotkrivati, što je kulminiralo raskolom u DNZ stranci, iz koje su zatim istupili oni najprivrženiji Fikretovi sljedbenici i osnovali drugu stranku, nazvavši je Laburistička stranka.

“Potrebno je, prije svega, razbiti famu o tome da Fikreta Abdića u politici nije bilo 20 godina. To nije tačno. Fikret Abdić itekako je prisutan na političkoj sceni u proteklih 20 godina. DNZ stranka je 1997. godine pobijedila na lokalnim izborima, čime je dobila mogućnost da postavi svog načelnika i sastavi Općinsko vijeće. Abdić je godinama kroz tu stranku postavljao svoje ljude na različite funkcije. On je postavio prvog načelnika Općine Huseina Delića i on ga je smijenio. On je postavio i drugog načelnika Admila Mulalića, koji nije ni mogao biti kandidat dok Abdić nije aminovao njegovu kandidaturu. Da bi i trećeg poslijeratnog načelnika Edina Behrića također postavio Abdić. On je imao političku nadmoć sve do polovice 2014. godine, kada je došlo do raskola u njegovoj političkoj stranci, u kojoj je do nesloge i razjedinjavanja počelo dolaziti još 2012. godine. Ja sam napustio Fikreta Abdića i njegovu politiku, zvanično, negdje u julu 2014. godine zato što sam tada spoznao o čemu se tu zapravo radi. Iako ja nikada nisam bio u rukovodnim strukturama DNZ-a, tako da ne mogu sa sigurnošću trvditi da li je ovo tačno, ali postoje neke indicije da je u toj stranci još 2005. godine počelo dolaziti do određenih trzavica, a sve se dešavalo zbog komunikacije na relaciji Abdić, koji je u to vrijeme bio u zatvoru, i ljudi iz vrha njegove stranke”, pojašnjava Esad Zubović (49), bivši član DNZ-a, koji je na posljednjim izborima bio nezavisni kandidat.

Malo je onih koji su se bavili analizom stanja tokom proteklih dviju decenija Abdićeve vladavine iz sjene. Ramo Hirkić (70), velikokladuški novinar i publicist, jedan je od rijetkih koji je otkrio i rasvijetlio svu pogubnost Abdićevog upravljanja Velikom Kladušom tokom proteklih dviju decenija. Za Stav ističe kako je upravo Fikret Abdić najodgovorniji za to što Velika Kladuša sve ovo vrijeme od kraja rata naovamo nije doživjela progres i razvoj.

“Javna je tajna bila da je on upravljao DNZ-om sve do jeseni 2012. godine, i sve što se dotad dešavalo u Velikoj Kladuši bilo je pod njegovim patronatom. Međutim, malo ljudi zna da je taj period vladavine DNZ-a (1998–2012) prilično problematičan jer je u tom periodu Kladuša nazadovala u odnosu na ostatak države u gospodarskom smislu, u smislu ljudskih prava i građanskih sloboda. Dakle, u svim je aspektima društvenog života Velika Kladuša u tom periodu nazadovala, a to je nazadovanje vješto prikrivano. Mi smo to detektirali negdje u periodu 2005. godine, kada sam se počeo baviti statistikom. Tu smo stvar detaljnije i ozbiljnije počeli rasvjetljavati kada smo se okupili u jednu neformalnu grupu Kladuščana koju smo nazvali ‘Pokrenimo Kladušu zajedno’. Sve je nekako počelo dok sam boravio u Sjedinjenim Američkim Državama u periodu 2004. i 2005., te 2008. i 2009. godine, pa smo održavali neki internet‑dijalog Kladuščana iz raznih zemalja svijeta. Od 2014. godine počeli smo izdavati i bilten putem kojeg smo željeli da promoviramo taj koncept o kojem sam vam maločas pričao”, kaže Hirkić.

Pobjeda na krilima nostalgije i izborne nelogičnosti

Mnogi se van Kladuše pitaju: kako to da je Fikret Abdić, uprkos hipoteci koju nosi i starosti koja ga sve više pritišće, uspio ostvariti pobjedu? Naši sagovornici kažu da je odgovor vrlo jednostavan – pobjeda je ostvarena zahvaljujući prijeratnim rezultatima ovog istrošenog starca, čiji su kapaciteti već odavno potrošeni, a znanje i kompetencije zastarjele i prevaziđene.

“Fikreta Abdića su podržali ljudi koji ne mogu zaboraviti vremena kada je ‘Agrokomerc’ bio jak i oni radili u njemu ili imali kooperantski odnos s ‘Agrokomercom’. Uglavnom su to ljudi oko i iznad 60 godina. Dok ti ljudi fizički ne nestanu, on će imati podršku, a to biračko tijelo neće se odjednom ugasiti, ali će se smanjivati. Dakle, poenta je u tome ko njega podržava. Nije to više apsolutna pobjeda. Mali Behrić, koji je bio njegov kandidat, dobio je 13.000 glasova, a on kao nosilac svega ovoga, iako je činjenica da budućnost ne može stajati na starim ljudima, on je dobio 9.026 glasova. Znači da ta podrška i samo povjerenje padaju od izbora do izbora i ne vjeruju više u te priče. Za razliku od mlađih ljudi, starijima koji su odrasli u onom sistemu je teško da preko noći promijene svoje mišljenje. To što se dešava kod tih ljudi je čudno, jer oni i danas očekuju da im neko riješi socijalni status, i odatle i takvi izborni rezultati”, pojašnjava Mujo Milak (62), bivši direktor “Agrokomerca”.

Prema riječima Kenana Keserovića, predsjednika OO DNZ Velika Kladuša i zastupnika ove stranke u Parlamentarnoj skupštini Unsko-sanskog kantona, uglavnom se radi o radnicima seljacima koji još uvijek žive u dalekoj prošlosti kada se puno bolje živjelo i kada Fikret Abdić nije bio to što je danas.

“Pretežno je to postradni kontingent iz pretežno ruralnih područja. To su ljudi koji još uvijek vjeruju u razvoj ‘Agrokomerca’, ljudi koji vjeruju da će ponovno ‘Agrokomerc’ stati na noge. Upravo su oni Fikretu Abdiću dali šansu koja će nas skupo koštati. Mladi ljudi razmišljaju drugačije, nažalost, ne vide svoju sadašnjost u Velikoj Kladuši, mala izlaznost mladih na protekle izbore rezultat je ljutnje i inata”, ističe Keserović.

Biračko tijelo Kladuše specifično je i tu postoje određene nelogičnosti koje nam je pojasnio Hirkić, koji se bavi političkom analizom i statistikom.

“Na posljednjim izborima broj birača po biračkom spisku bio je 42.959, a broj stanovnika po Popisu iz 2013. godine iznosi 40.414. Zašto je to tako, to je sad stvar posebne elaboracije i teme. Na posljednjim izborima se odazvalo negdje oko 19.000 od tih 42.959. Dakle, to je negdje oko 46 posto. Mi smo po tom mjerilu ispod bh. prosjeka. Kada pogledate starosnu dob birača koji su glasali na posljednjim izborima, onda dođete do podataka da mlađih od 18 godina ima oko 15 posto jer oni uglavnom ne izlaze na izbore. Kada odbijete tih 15 posto, ostane vam oko 17.000 birača.

Ako dalje statistički to pogledamo po starosnoj dobi, vidjet ćemo da generacija iznad 65. godina ima oko 7.5 posto, i oni se odazivaju 90 posto na izbore svugdje. A to je generacija koja dobro pamti kladuško zlatno doba kada u Velikoj Kladuši nije bio problem zaposliti se, nije bio problem dobiti stipendiju i sl. Ja sam ih u jednom tekstu nazvao nostalgičari, a za Abdića su upravo najviše glasali ti nostalgičari. Međutim, treba imati u vidu da to opet nije 50 posto glasova, jer on je dobio 9.026 glasova, što je 48 posto od onih koji su se odazvali. Znači da 53 posto nije glasalo za njega. Prema tome, ako bismo tu priču dalje razvijali, došli bi do toga da, u slučaju da je Abdić imao jednog pravog protukandidata kojeg bi svi podržali, upitno je kako bi se izbori završili. Dakle, svi griješe kada govore da je Abdić pobijedio. Jer bitno je istaći da je on sad u takvom stanju da ima legalitet, ali nema legitimitet. U posmatranju njegove buduće moći to treba imati u vidu”, kaže Hirkić

 Abdić ne donosi ništa osim daljnjih podjela

Esad Zubović (49) bio je na proteklim izborima nezavisni kandidat. Lično je želio da se uvjeri kakav to koncept i platformu nudi Fikret Abdić te je prisustvovao na nekoliko njegovih predizbornih skupova i uvjerio se u svu bijedu njegove predizborne kampanje.

“Otišao sam na nekoliko predizbornih skupova Abdića iz želje da vidim šta on nudi biračima. Nećete vjerovati, čovjek je na svojim predizbornim skupovima vrtio klipove razvoja ‘Agrokomerca’ od samog početka do pred sami rat. Ako to znate, onda vam je jasno o kakvoj populaciji i profilu birača se radi. Dakle, to su penzioneri i starija populacija koja živi u prošlosti i osjeća nostalgiju za tim vremenima. Ljudi trebaju shvatiti da se ono vrijeme u kojem je Fikret Abdić izgradio ‘Agrokomerc’ u mnogočemu razlikuje od ovog danas. Ti su birači morali znati šta je tada značilo 23 miliona tržišta, šta je značila dogovorna ekonomija, kada imaš državu i banke iza sebe itd. A danas on nema nikog iza sebe. Naprotiv, ima sve protiv sebe. Dakle, Fikret Abdić se prihvatio jedne funkciju s koje ne može to graditi. Ja sam bio svjestan da će on izazvati odbojnost mase ovim činom, jer Fikret Abdić sa svojih 77 godina, s presudom ratnih zločina, s osudom ostatka Federacije, ne može nama donijeti ničeg dobrog. Mi kao općina jednostavno ne možemo ostvariti nikakav napredak ako ne budemo sarađivali s ostalim općinama u Kantonu i Federacijom”, ističe Zubović

Bratoubilački rat i međumuslimanski sukob u Cazinskoj krajini koštao je Bošnjake mnogo u ljudskom i materijalnom smislu, ali i u pogledu negativnog imidža u ostatku Federacije. Ova njegova “pobjeda” Velikoj Kladuši i Krajini ne donosi ništa osim daljnjih podjela, koje nisu nikome potrebne.

“Mlade generacije nisu opterećene time, ovakvi rezultati odgovaraju samo nekim određenim političkim oligarhijama kojima je stalo do razdvajanja i pravljenja tabora. Jer, vidite, mnogi su izgubili sinove u tim sukobima i sada taj neko ko je kreirao te sukobe treba donijeti napredak ovom gradu. Nikada se u svijetu nije desilo da je onaj ko je proizveo određeni problem nakon toga riješio taj isti problem. Ovdje će se i dalje stvarati neki tabori u cilju izvlačenja koristi za nečije uske krugove. Fikret Abdić je već počeo da u lokalnoj samoupravi postavlja ljude iz svoje uže porodice. A da je bio iskren u toj priči kako želi dobro ovom gradu, on ne bi tako radio. On svojim djelima pokazuje kako mu nije stalo do toga, već i dalje želi generirati podjele među građanima ovog grada. On sad pokušava institucionalizirati svoje ministre preko DF-a kako bi nastavio širiti tu ideju da se izjednače oni koji su se borili za Bosnu i Hercegovinu i oni koji su se borili za Fikreta Abdića”, pojašnjava Mujo Milak.

Kenan Keserović, predsjednik OO DNZ, za kraj ističe da Abdićeva pobjeda donosi samo daljnje probleme i složenost odnosa na relaciji Velika Kladuša – ostatak BiH.

“Poruke Kladuščanima i Kladuši su jasne, međunarodna zajednica je jasna, došli smo do toga da su ponovno ‘sklopljene ruke’ za saradnju s Kladušom. Ako nemamo podršku domaćih i međunarodnih organizacija, o kakvom razvoju možemo pričati?!”, pita se Keserović

 

PROČITAJTE I...

Glas obespravljenih ne čuje se ni unutar vlastitog naroda... O ugroženosti govore najviše oni koji su najmanje ugroženi. Tko se od vodećih hrvatskih predstavnika zauzima za povratak hrvatskih prognanina u Republiku Srpsku? Čujete li još za nekoga osim biskupa Komarice da govori o pravima Hrvata katolika u RS-u, o njihovu povratku? A biskup Komarica uopće nije predstavnik vlasti...

Nervozne reakcije upućuju da je Evropa, nakon prijedloga rezolucije Evropskog parlamenta, koji je pripremio vanjskopolitički odbor u kojemu se spominje i famozni princip federalizma, a koji se ovdje tumači kao podrška federalizaciji BiH, udijelila par šamara i ljevici i desnici u Hrvatskoj, pa se sada svi pomalo povlače i tvrdi se da se reklo što se nije reklo i da se nije reklo što se reklo i da unitarizmu skloni Bošnjaci, po običaju, krivo tumače… Niko ne želi hrvatsku federalnu jedinicu, tvrdi nam Čović, unatoč onome što su čule naše uši i vidjele naše oči

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Velika Kladuša protiv Fikreta Abdića | AKOS 03.01.2017.

    […] Stav su otkrili da nije istina da Fikreta Abdića u politici nije bilo 20 godina. Stranka DNZ je 1997. […]

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!