Važno je da bosanski jezik uđe u škole širom Crne Gore

Na osnovu Sporazuma o jeziku iz 2011. godine, kojim se definira jezik koji ima naziv crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatski jezik i književnost, bosanski jezik, nažalost, nema svoju punu primjenu i prepoznatljivost, prvenstveno jer se izučava iz gramatike crnogorskog jezika kao univerzalne gramatike za sva četiri jezika, što je apsolutno neprihvatljivo, tvrdi Džudžević

Razgovarao: Mirza LUBODER

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori živi 8,65% Bošnjaka, kaže Mirsad Džudžević, predsjednik Vijeća Bošnjaka u Crnoj Gori

“No, treba uzeti u obzir činjenicu da je i ovaj popis znatno razdijelio Bošnjake u više kolona, namjerno ili ne, zbog neobaviještenosti ili zabune, jer ima dosta onih koji po svim identitetskim karakteristikama pripadaju bošnjačkom narodu, ali se tako nisu izjasnili. Sreća je što proces demokratizacije oslobađa građane pa ima mnogo primjera pojedinaca koji priznaju da su bili u zabludi, tako da nije teško zaključiti da je realni procent bošnjačkog naroda znatno viši, te da će naredni popis stanovništva pokazati znatno uvjerljiviji procent bošnjačkog naroda u Crnoj Gori”, naglašava Džudžević.

STAV: Koja je osnovna misija i vizija Vijeća Bošnjaka u Crnoj Gori?

DŽUDŽEVIĆ: Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori predstavlja krovnu instituciju svih Bošnjaka u Crnoj Gori, utemeljenu na ustavnim i zakonskim rješenjima, čiji je djelokrug aktivnosti usmjeren na očuvanje nacionalnog, vjerskog, jezičkog i kulturnog identiteta. Kroz naš rad i djelovanje trudimo se poboljšati položaj svog naroda u Crnoj Gori, istovremeno gradeći harmonične odnose sa svima koji prihvataju ruku saradnje za zdravu, multinacionalnu, multikulturnu i evropsku Crnu Goru.

STAV: Kao jedan od osnivača, a sada i predsjednik Vijeća, bez sumnje ste upućeni u potrebe Bošnjaka u Crnoj Gori. Koliko se njihov status promijenio od osnivanja Vijeća Bošnjaka do danas?

DŽUDŽEVIĆ: Napredak postoji i veoma je vidljiv. Od osnivanja Vijeća do danas, s ponosom možemo reći da smo u velikoj mjeri doprinijeli poboljšanju statusa Bošnjaka u Crnoj Gori. Uz saradnju s političkim i vjerskim predstavnicima Bošnjaka, pritom koristeći dugogodišnja iskustva naših prijatelja iz susjednih država, ostvarene su značajne promjene u programima obrazovnog sistema, ostvarivanju manjinskih prava, zastupljenosti u državnim i lokalnim institucijama, sredstvima informiranja itd. Naravno, svakodnevno moramo raditi na novim planovima kako bismo odgovorili na brojne izazove s kojima se susreću Bošnjaci u Crnoj Gori, prije svega u dijelu korištenja prava koja su zakonom propisana, ali se za njih u realnosti treba izboriti.

Ako pogledamo period iza nas, u kojem je pojam Bošnjak za mnoge bio apstraktan, danas je znatno povoljnija situacija. Svako, bez ustručavanja i kompleksa, može iskazati nacionalnu pripadnost i tražiti ravnopravan položaj u svim segmentima društva i, što je veoma važno, nailazimo na razumijevanje kod predstavnika crnogorskog i drugih naroda jer uvažavaju činjenicu da su Bošnjaci, kao konstitutivan narod Crne Gore, nesebično dali ključan doprinos u obnovi državne nezavisnosti.

STAV: Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji uspjelo je u školski sistem uvrstiti i bosanski jezik, da li ćete i u Crnoj Gori pokrenuti pravnu inicijativu?

DŽUDŽEVIĆ: Bošnjaci u Crnoj Gori i širom Sandžaka govore istim jezikom, jednim od najstarijih južnoslavenskih jezika i, kao takav narod, imaju puno pravo da uče, slušaju i stvaraju na svom maternjem – bosanskom jeziku. Iskustvo iz Novog Pazara veoma je korisno, ali, koncept zaštite i ostvarivanja manjinskih prava nije isti u Srbiji i našoj državi. Što znači da mi nastojimo da koristimo pozitivne primjere i u okviru postojećeg legislativnog okvira podižemo stepen ostvarivanja prava. U tom kontekstu, veoma nam je važno da bosanski jezik uđe u škole širom Crne Gore i da naši književnici, umjetnici, kultura uopće budu prepoznati kao osobena vrijednost među ostalima.

Na osnovu Sporazuma o jeziku iz 2011. godine, kojim se definira jezik koji ima naziv crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatski jezik i književnost, bosanski jezik, nažalost, nema svoju punu primjenu i prepoznatljivost, prvenstveno jer se izučava iz gramatike crnogorskog jezika kao univerzalne gramatike za sva četiri jezika, što je apsolutno neprihvatljivo.

Nedavno smo organizirali okrugli sto na temu “Bošnjaci u obrazovnom sistemu Crne Gore”, na kojem su učestvovali eminentni stručnjaci, profesori iz oblasti historije, geografije, jezika i analizama smo došli do zaključaka koji upućuju da se moramo izboriti za kvalitetniju, živuću zastupljenost bosanskog jezika u školama, ali i na fakultetima koji obrazuju buduće profesore jezika i književnosti. Nepotpuna primjena i neprepoznavanje bosanskog jezika i dalje implicira nedovoljnu zastupljenost istaknutih Bošnjaka iz kulture, historije i književnosti u udžbenicima za osnovne i srednje škole u Crnoj Gori.

Nastojat ćemo da egzaktnim činjenicama i analitičkim studijama ubrzamo praktičnu primjenu programa koji se odnose na bosanski jezik. Ministar prosvjete Damir Šehović pokazao je razumijevanje i obećao podršku u rješavanju svih problema na ovu temu, a mi ćemo konstantno raditi i tražiti modele za punu promociju i život bosanskog jezika.

STAV: Kako sarađujete s bošnjačkim vijećima u zemljama okruženja?

DŽUDŽEVIĆ: Kada je riječ o bilo kakvom funkcioniranju određene organizacije, udruženja, u ovom slučaju vijeća, to se ne može zamisliti niti ostvariti bez regionalne saradnje i pomoći jer smo okupljeni oko istog cilja. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori od samog formiranja veoma aktivno učestvuje i sarađuje u brojnim procesima s vijećima iz Srbije i Bosne i Hercegovine, što kao krajnji rezultat ima niz sporazuma i protokola.

Navest ćemo Protokol o saradnji, potpisan od strane čelnika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji i Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koji će služiti kao jedinstven dokument za ova tijela. Protokol će služiti kao podrška u formiranju bošnjačkih nacionalnih vijeća u državama u kojima ona nisu formirana, a Bošnjaci su zastupljeni u njihovim ustavima, poput Albanije, Hrvatske, Makedonije i Kosova.

STAV: Prije izvjesnog vremena organizirali ste svečanu “Bošnjačku akademiju” u Podgorici. Može li se kazati da Bošnjaci u Crnoj Gori polahko, ali sigurno bivaju zastupljeni u svim segmentima vlasti i društva uopće?

DŽUDŽEVIĆ: Svečana akademija, koja je upriličena povodom 10 godina postojanja Vijeća i 15 godina od potpisivanja Deklaracije o vraćanju tradicionalnog imena Bošnjak, predstavlja krunu prethodnog rada Bošnjačkog vijeća. Akademiji je prisustvovao veliki broj zvanica iz Crne Gore i zemalja regije, uključujući i ambasadore kao i predstavnike vlada, izaslanicu predsjednika države, potpisnike Deklaracije, kao i mnoga druga imena iz društveno-političkog života Crne Gore.

Dodijeljene su ustanovljene nacionalne nagrade Bošnjaka u Crnoj Gori:

Povelja “Hamdija Šahinpašić”, koja se dodjeljuje pojedincima ili institucijama za posebne rezultate ostvarene u izučavanju, promociji i afirmaciji etnomuzikološkog naslijeđa Bošnjaka u Crnoj Gori, dodijeljena je etnogrupi “Teferidž”. Povelja “Husein-paša Boljanić”, koja se dodjeljuje zaslužnim pojedincima i organizacijama za oblast obnove, zaštite i popularizacije kulturno-historijskog graditeljskog naslijeđa orijentalno-islamske tradicije, dodijeljena je Ahmetu Ademagiću i mr. Halilu Markišiću. Nagrada “Husein Bašić”, koja se dodjeljuje stvaraocima iz oblasti književnosti i za književna djela u kojima se afirmira bošnjačka tradicija i kultura, pripala je književniku Safetu Sijariću. Povelja “Rifat Burdžović Tršo”, koja se dodjeljuje pojedincima ili institucijama za doprinos u oblastima javnih djelatnosti, politike, ljudskih prava i za doprinos razvoju ideje multietničkog i multikulturnog društva, za istinito svjedočenje o stradanju Bošnjaka, dodijeljena je časopisu Almanah.

Ovo je bila jedinstvena prilika da sumiramo i prezentiramo rezultate rada Vijeća i time s ponosom ističemo činjenicu da je rad Vijeća doprinio da su Bošnjaci postali veoma važan faktor u svim društveno- političkim procesima odlučivanja i da se polahko budi nacionalno osvješćenje, što je svojevrsno priznanje radu Vijeća.

 

STAV: Kakva je saradnja Vijeća Bošnjaka u Crnoj Gori s dijasporom?

DŽUDŽEVIĆ: Kao krovna institucija Bošnjaka u Crnoj Gori, znamo činjenicu da mnogo našeg naroda živi izvan granica Crne Gore. Itekako smo svjesni njihovog značaja i doprinosa u svim ključnim momentima za Crnu Goru, zajedno s nama koji u njoj živimo. Zadovoljni smo dosadašnjom saradnjom, ali postoji mnogo toga što treba unaprijediti. U narednom periodu planiramo intenzivirati saradnju s našom dijasporom, planiramo organizirati ljetne škole i kampove za djecu bošnjačke dijaspore kako bismo im približili našu kulturu, jezik i historiju. Planiramo organizirati i radionice u inostranstvu kako bismo animirali omladinu da saznaju što više o svom porijeklu.

STAV: Kakvi su planovi rada Vijeća u narednom periodu i jeste li zadovoljni dosadašnjim radom?

DŽUDŽEVIĆ: Kao predsjednik trećeg saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, s ponosom mogu reći da sam veoma zadovoljan realiziranim aktivnostima. Za godinu ovog mandata uspjeli smo da razvijemo izuzetno dobru saradnju s institucijama sistema, kao i s predstavničkim tijelima u zemljama regije. Ne kažem da saradnja ranije nije postojala, ali smo je uspjeli intenzivirati i podići na viši nivo. Kao rezultat takve prakse, potpisan je Sporazum o saradnji s VKBI iz BiH, BNV iz Srbije i Bošnjačkim nacionalnim vijećem iz Hrvatske, što za posljedicu ima formiranje Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća. Ured će se baviti pitanjima identiteta i iznalaženja najboljeg mogućeg rješenja za autentično predstavljanje Bošnjaka u svijetu. Prvi zajednički projekt jeste štampanje bosanskog rječnika, gdje naše Vijeće učestvuje s finansiranjem štampanja 2 toma rječnika.

Organizirali smo i brojne izložbe, književne večeri, tribine s akcentom na promociju bosanskog jezika. Manifestacija “Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori” nešto je na šta sam najviše ponosan, naročito svečanom akademijom, koja je nakon toliko godina uspjela okupiti najznačajnija imena iz društveno‑političkog života Crne Gore, različitih nacija i religija, te na poseban način predstaviti kulturu Bošnjaka u multietničkoj Crnoj Gori.

Prvi put smo u Crnoj Gori obilježili Dan nacionalne zastave, kada se uz prigodnu manifestaciju i otvaranje prve Bošnjačke biblioteke u Rožajama s izrazitim ponosom zavihorila bošnjačka zastava.

Učinit ćemo sve da ovakvih momenata, kada se ponos protkan najdubljim emocijama bori da zaustavi suze radosnice, bude što više u životima Bošnjaka Crne Gore. Dat ćemo sve od sebe da unaprijedimo obrazovni sistem i svoj položaj u njemu, te da se za 10 godina ponovo okupimo na nekoj svečanoj akademiji, kada ćemo već biti dio porodice Evropske unije.

PROČITAJTE I...

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati. O tome da je izazvao zgražanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno nje i govoriti.

: Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!