UVODNIK STAVA: U ovom tekstu ništa nije slučajno

Ne treba čuditi izbor likova...

Preglasavanje Bošnjaka u izboru novog predsjednika Suda BiH i izbor Ranka Debevca, a odmah potom sastanak Dragana Čovića i Milorada Dodika i njihova inicijativa da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije, ne bi li slobodno i na toj pravosudnoj instanci mogli združeno preglasavati Bošnjake, jedna je od najvećih kriza u BiH nakon Daytona. Ili najveća, s obzirom na to da govorimo o kontinuitetu događaja koji vjerovatno imaju nakanu da rezultiraju hrvatsko-srpskim referendumima, i potom raspadom BiH.

To bi značilo da udružena ljevica u 2018. godini ne bi dočekala zajednički izlazak na izbore i mogli bi slobodno ostati u šumi negdje posred Jahorine. Naime, upravo je tako Neven Anđelić za N1 opisao njihov ujediniteljski sastanak na Jahorini, rekavši da ne treba čuditi izbor šume jer su partizani iz šume branili BiH u Drugom svjetskom ratu. Uz to smo mogli čuti i klišejizirane teze o etnopolitikama i nacionalistima koji ovu zemlju guraju u torove, bla, bla, bla… Nažalost, probosanska ljevica za svoje glasnogovornike bira anahrone “šumske radnike”, a ovoj je zemlji potrebnija nego ikada do sada. Ne kažemo to bez razloga jer malo smo se potrudili i zavirili na službene web‑stranice stranaka ljevice (SDP, DF, Naša stranka i na državnom nivou irelevantni GS) i desnog centra (SDA, SBB), da izvidimo koliko je kome na njihovim oglasnim pločama stalo do trenutnih zabrinjavajućih dešavanja u BiH.

SDA prednjači s alarmantnim i rezolutnim saopćenjima u kojima oštro osuđuje situaciju u pravosuđu i preglasavanje Bošnjaka, te replicira svojim koalicijskim partnerima Fahrudinu Radončiću i Draganu Čoviću te Miloradu Dodiku, koji je već neko vrijeme ovoj dvojici “bliži od žile kukavice”. No, to se od SDA podrazumijeva budući da je najveća stranka u BiH i budući da su iz njenih redova došla čak dva aktualna premijera i član Predsjedništva BiH. Mnogi su dežurni budničari po društvenim mrežama, praćeni stražarima nad bošnjačkim nacionalnim interesima, pozdravili ovaj aktivitet SDA, smatrajući da ulijeva povjerenje.

Zatim su tu stranke ljevice, koje uz neizbježna opozicijska zanovijetanja i upiranja prstom u SDA na svojim web‑stranicama imaju saopćenja te izvatke iz intervjua svojih lidera u kojima oštro prozivaju Dodika i Čovića zbog posljednjih rušiteljskih inicijativa prema Ustavnom sudu BiH. Jedino je podbacila Naša stranka, koju zanima kantonalna problematika, netočenje alkohola za Novu godinu, i to kako će se na inicijativu njihovog vijećnika ukloniti zapušteni kiosk na Skenderiji. Pa dobro, i to je nešto, ako propadne država, raja iz Naše stranke na kantonalnom nivou i dalje će moći biti “dobre komšije”. Toliko o ljevici, koja očito iz opozicije podržava probosansku politiku i stoji na stanovištima zaštite državnih interesa, bez obzira na to što im se među Bošnjacima priviđaju radikali i nacionalisti, a Titu i dalje vide kao svoga obećanog spasitelja.

Međutim, ono što nemalo zabrinjava jeste službena stranica SBB-a, bošnjačkog koalicijskog partnera vodeće SDA. Ni riječi o turbulentnom stanju u državi, koje su donedavno opisivali kao preporođeno bošnjačkim jedinstvom i odgovornom državotvornom politikom njenog lidera. No, dominira Radončićeva izjava “o raskolu unutar Kluba SDA”, u kojoj poziva “te ljude da se unormale”, te optužuje SDA da je izazvala “hladnoratovsku situaciju” sa Srbima, Hrvatima, Crnogorcima, ali i s njime i njegovom strankom. Ni riječi o Ustavnom sudu BiH i preglasavanju Bošnjaka u izboru predsjednika Suda BiH.

Ovo potonje ne treba čuditi budući da je bjelodano da posve odgovara Fahrudinu Radončiću s obzirom na postupak koji se na tom Sudu protiv njega trenutno vodi. No, web‑stranicu SBB-a i ne treba gledati kao službenu jer se ona od svojih početaka bori za naklonost dnevnih novina Dnevni Avaz, u čemu je, zahvaljujući poslovnom vizionarstvu i graditeljskom umijeću Fahrudina Radončića, i uspjela. Ali, gle čuda, u Avazu također tek šturi činjenični podaci o događajima u državi, ali zato traje kontinuirana haranga na sada već bivšu predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso. Ako će se sudski postupak protiv Radončića i ostalih završiti njemu u korist, možda se u pravosudnim pauzama prisjeti da bi trebao opravdati povjerenje vlastitih bošnjačkih glasača. A oni su za njega glasali jer su povjerovali da će biti zaštitnik nacionalnih i državnih interesa.

To nije sve, i što je najzanimljivije baš sada, usred čitave frtutme koju su zakuhali spomenuti političari, iz prikrajka se javio tzv. odmetnuti četverac iz SDA, za kojega smo do sada pretpostavljali da je bez kormilara. On je dan prije sastanka Dodik – Čović najavio da će navodno istupiti iz Kluba SDA, čime su se pojavile glasine da će time doći u pitanje i većina na državnom nivou. Ništa nije slučajno, pa ni ovo javljanje u nevrijeme, ali ipak treba pričekati s tezama o nekoj teoriji zavjere.

Jer ono što je sigurno jeste da si “stari vukovi” Šemsudin Mehmedović i Salko Sokolović, bez obzira na nesuglasice s vodstvom svoje stranke, s velikom vjerovatnoćom ne bi dopustili da budu iskorišteni u svrhu uništenja države te da im u historiji Bošnjaka pripadne mjesto uz izdajnike. Za Senada Šepića i Sadika Ahmetovića (koji je, izgleda, konačno vratio kredit banci) nismo uvjereni, jer količina neostvarenih ambicija i neodmjerenih narcisoidnih izjava tvrde baš suprotno. Obojica svojim ponašanjem sve više ukazuju da su postali neka vrsta političkih kamikaza. A kamikaza ne bira sredstva, bitno mu je samo da se zabuši u svoj cilj i napravi što više štete.

 

PROČITAJTE I...

Tužno je da smo spali na to da branimo Holandiju samo zato da bismo napali Tursku. Niko se nije našao da skrene pažnju na odgovor holandskog premijera Ruttea na Erdoganove optužbe u vezi s počinjenim genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici, a koji je glasio: “To je odvratna historijska laž.” A barem mi dobro znamo ulogu Holandije u Srebrenici

Bošnjački nacionalni savjet u Republici Hrvatskoj nova je udruga bošnjačke nacionalne manjine u toj zemlji, koja odnedavno okuplja sve redom mlade bošnjačke intelektualce. Nastala je uslijed potpunog kulturno-društvenog i političkog urušavanja te srozavanja Bošnjaka u Hrvatskoj, iz nužne potrebe da artikulira njihove kulturne, društvene i političke interese. S obzirom na kvalitativni sastav i energičnost kadrova koji su se okupili u ovoj udruzi mnogi u njoj vide nadu za Bošnjake u Hrvatskoj, koji su druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, a nedavno su ostali bez svoga političkog predstavnika u Hrvatskom saboru, funkciju koju je zbog razjedinjenosti Bošnjaka preuzela pripadnica albanskog naroda. Također, vrlo je zabrinjavajući podatak da su neke od nekad vodećih bošnjačkih udruga u Hrvatskoj danas pod direktnim utjecajem hrvatskih nacionalnih stranaka. Predsjednik BNS-a je mladi pravnik Bermin Meškić, voditelj pravne službe Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije „Zirat“. Nažalost, BNS je jedina bošnjačka udruga u Hrvatskoj koja je osjetila potrebu da reagira na zadnje istupe hrvatske predsjednice, kao i na burne političke događaje u njihovoj matičnoj domovini. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!