Uvođenje eura kao ekonomsko čudo u Hrvata

Vladin povjerenik za “Agrokor” Ante Ramljak, unatoč barem javnosti nedostupnih podataka o stvarnom stanju koncerna i njegovih vitalnih dijelova, odnosno kompanija, predstavio je Plan održivosti i najavio mjere oporavka i izlaska iz krize. Istovremeno, Vlada je, uz asistenciju Narodne banke, najavila uvođenje eura. No, niti za jednu od ovih mjera ne postoje elementarni uvjeti

Suočena sa sve većom krizom, Vlada premijera Plenkovića pokušava pribjeći oprobanom receptu skretanja pažnje javnosti na druge teme. Kako se afera “Agrokor” po Vladu odvija u neželjenom smjeru, otkrivajući korupciju njezinih ključnih ljudi u donošenju neustavnog “Lex Agrokora” i upravljanju “Agrokorom” pogodovanjem strvinarskim fondovima, a opozicija je zatražila glasanje o povjerenju premijeru, iznebuha su pokrenute dvije inicijative, u javnosti predstavljene kao mjere s izrazito pozitivnim efektima u budućnosti. Vladin povjerenik za “Agrokor” Ante Ramljak, unatoč barem javnosti nedostupnih podataka o stvarnom stanju koncerna i njegovih vitalnih dijelova, odnosno kompanija, predstavio je Plan održivosti i najavio mjere oporavka i izlaska iz krize. Istovremeno, Vlada je, uz asistenciju Narodne banke najavila uvođenje eura. No, niti za jednu od ovih mjera ne postoje elementarni uvjeti.

Ramljak je najavio restrukturiranje “Agrokora” prodajom dijela kompanija iz sektora koji nisu poljoprivredno i prehrambeno proizvođački ili maloprodajni i koji su brzopotezno prebačeni u novu kompaniju unutar “Agrokora” – “Agrokor Portfolio Holding”. Time se odustalo od prvotnog plana razbijanja na dijelove i pristupilo očuvanju cjeline, odnosno njezinih zdravih dijelova.

Od prodaje 80 loših “Agrokorovih” kompanija dobit će se 40 miliona eura, uz sve vlasničke poteškoće, ograničenja prodaje prije nagodbe, zabilježbe i slično. “Agrokor” je samo lešinarskim fondovima i Sberbanci dužan po milijardu eura, a ukupan stari dug popeo se na 8 milijardi. Prihod od prodaje firmi beznačajan je u tom smislu. Tu je i presuda Općinskog suda u Kiseljaku, koji je priznao Rusima potraživanja i odredio da se ista namire prodajom dionica “Sarajevskog kiseljaka”. Šta je s već zatvorenim prodavnicama “Konzuma”, gdje su ta nova radna mjesta? Šta je s domino-efektom otpisa 70 posto potraživanja i propasti povjerilaca? To će izazvati pad budžetskih prihoda od PDV-a i poreza na dobit. Gdje su tu onda kriteriji o budžetskom deficitu od maksimalno 3 posto BDP-a ako će deficit porasti? Ionako je samo administrativnim mjerama drukčijeg obračunavanja smanjen na nestvarnih 0,9 posto. Taj kriterij jedan je od ključnih za drugo najavljeno ekonomsko čudo u Hrvata – uvođenje eura, koje su na konferenciji za medije predstavili Vlada i Hrvatska narodna banka.

Plenković je obećao da građani zbog uvođenja eura neće dobiti evropske cijene, a zadržati hrvaćanske plaće, dok je guverner Narodne banke Vujčić priznao da je strah od povećanja cijena zbog prelaska na euro opravdan. Ekonomski stručnjak Vladimir Gligorov naglasio je da Hrvatska ne ispunjava uvjete, prije svega zbog nivoa javnog duga. Neizvjesno je bi li mogla pristupiti tzv. European Exchange Rate Machanismu II, iako je kuna dugo vezana za euro. ERM II bi zahtijevao fleksibilniju kunu, što nije u skladu s režimom Narodne banke, pojasnio je Gligorov. ERM II se odnosi na valute koje su vezane uz euro i članice EU-a koje nisu dio Eurozone i moraju prije uvođenja eura sudjelovati u sistemu najmanje dvije godine. On predviđa da će Hrvatska morati biti u ERM II najmanje tri godine i upozorava da su “fleksibilniji tečaj i aktivnija monetarna politika korisni da se ublaže posljedice cikličnih kretanja u ekonomiji”, što znači da bi Hrvatska ostala bez te opcije. Potvrdio je da bi uvođenje eura značilo povećanje cijena jer se to dogodilo u mnogim zemljama, zaokruživanjem cijena na gore. Koliko će biti povećanje, ovisi o tome kako će Vlada izvesti uvođenje eura.

I ovdje treba imati u vidu nekoliko stvari. Prelaskom na euro, nema povratka. U slučaju kolapsa evropskog ili globalnog monetarnog sistema, pojavit će se slični strvinarski fondovi. Veći će se spašavat nauštrb manjih. Da je Grčka, posebno kada se uzme u obzir Gligorovljevo upozorenje, imala drahmu, izvukla bi se nekako iz krize. Niko se ne pita zašto euro nisu uvele Danska, Švedska i Britanija, koje vode računa o svojoj monetarnoj suverenosti. Tečajno sidro kune prema euru pogodovalo je jedino uvoznicima, otežalo izvoz i smanjilo kupovnu moć plaća i penzija. Time je izvršeno osiromašenje stanovništva, a uvođenjem eura slijedi povećanje cijena. Vujčićev argument da je novac u Eurozoni jeftiniji stoji samo dok je jeftin. Nulta kamatna stopa EB privremena je i nestat će dok se steknu uvjeti za ulazak u Euro koje propisuju kriteriji od javnom dugu ne većem od 60 posto BDP-a, budžetskom deficitu ne većem od 3 posto BDP-a i slično. Šta će se dogoditi s kamatnim stopama u tri godine boravka u ERM II dok Hrvatska ne zadovolji kriterije, ne znaju niti evropski centralni bankari.

Argument da će uvođenje eura olakšati otplatu kredita s valutnom klauzulom gube na snazi ako se zna da ih većina stanovništva nema, a samo za deprecijaciju u konverziji od 10% dug od 70.000,00 eura stambenog kredita pretvara u 77.000,00. To teško može opravdati gubitak monetarne suverenosti. Profesor Ljubo Jurčić tvrdi da je tečaj eura prilagođen njemačkoj produktivnosti. Svaka zemlja s nižom produktivnošću plaća zaduženjima tu razliku – Italija, Portugal, Španija, Grčka.

Zbog svega navedenog, a u uvjetima sve teže krize “Agrokora”, ova se dva poteza Vlade čine kao pravi, dobro osmišljeni spinovi. No, neće biti dugog vijeka.

PROČITAJTE I...

Žena je s djecom otišla kod američkih prijatelja koji su nas još prije tri sedmice pozvali na Halloween. “Morate ovo vidjeti”, insistirali su. Nismo ih mogli odbiti. Osim toga, i zašto bismo? Mnogi muslimani inače misle da svi trebaju da oduševljeno upoznaju njihovu tradiciju, a da oni nisi obavezni znati išta o drugima, pošto će ti drugi ionako u Džehennem

Sudeći prema godinama i decenijama koje su uslijedile, može se zaključiti da promišljanja, savjeti i preporuke našeg Muhameda Skeje Prozorca (koji se često potpisivao i s dodatkom “El Bosnevi”), kao ni promišljanja mnogih drugih u to vrijeme učenih i pravde željnih ljudi, nisu urodila plodom. To, svakako, nije razlog da se ovom velikanu islamske i državničke misli danas ne posveti znatnija pažnja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!