Utkan u biće balkanskih muslimana

Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN bili su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva

Piše: Zuhdija HASANOVIĆ, dekan FIN-a

Fakultet islamskih nauka, pod imenom Islamski teološki fakultet, ustanovilo je 1977. najviše zakonodavno i predstavničko tijelo Islamske zajednice u tadašnjoj SFRJ – Sabor IZ. On je rezultat nastojanja i čežnje muslimana ovih prostora da imaju svoj visokoobrazovani vjerski kadar koji će promišljati islamsko učenje u skladu sa zahtjevima vremena, ali koje će uvijek biti čvrsto utemeljeno na osnovnim izvorima islama – Kur'anu i sunnetu.

Treba ipak napomenuti da je povijest visokog islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini daleko duža i da se veže za utemeljenje Gazi Husrev-begove medrese, koja je u tadašnjem obrazovnom sistemu Osmanlijske države bila veoma visoko rangirana i iznad nje su bile samo škole koje su izravno podizali sultani.

Drugi značajan detalj u povijesti visokog islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jeste pokretanje Šerijatske sudačke škole 1887. godine, koju podiže Austro-Ugarska i koja je po svom arhitektonskom izgledu (to je zgrada u koju se Fakultet islamskih nauka vratio 1992. godine), ali i po nastavnom planu i programu predstavljala najljepši spoj Istoka i Zapada, spoj islamske i zapadne kulture i civilizacije.

U SKLADU S BOLONJOM

Godine 1935. Ministarstvo prosvjete Kralje­vine Jugoslavije ustanovljava Višu islamsku šerijatsko-teološku školu koja nije više obrazovala samo šerijatske sudije nego islamske intelektualce u najširem smislu, tj. nije težište studija samo na šerijatskopravnoj nego i na teološkoj i kulturološkoj dimenziji islama. Iako je VIŠT djelovao nepunih deset godina i za to vrijeme dao svega 38 svršenika, oni su dali takav doprinos, ne samo vjerskom životu unutar Islamske zajednice nego naučnom, političkom, obrazovnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine općenito, da se ističu u odnosu na sve ostale generacije. Dovoljno se prisjetiti samo imena kao što su: Ćamil Avdić, Hifzija Hasandedić, Mehmed Mujezinović, hafiz Ibrahim Trebinjac, Halid Buljina, Mustafa Busuladžić, Adem Handžić, Mustafa Mehić, Hazim Šabanović, Ismet Žunić, Kasim Hadžić, hafiz Halid Hadžimulić, Ibrahim Hodžić, Vehbija Hodžić, Kasim Mašić, Smail Balić, hafiz Mahmud Traljić, Naim Hadžiabdić, Muhamed Huković, Alija Bejtić, Salih Trako…

Nakon 32 godine prekida, perioda u kojem je dominirao socijalistički svjetonazor i kada su vjera i vjerske ustanove maksimalno marginalizirane i obezvrijeđene i kada se čekalo da odumru, predstavnici Islamske zajednice, uz snažnu podršku prijatelja iz islamskih zemalja i konkretnu pomoć domaćeg vjerničkog stanovništva koji su se odricali svoje imovine da bi omogućili pokretanje Fakulteta, ustanovljavaju Islamski teološki fakultet.

Prvih petnaest godina Fakultet je radio u vrlo nepovoljnim okolnostima, potom trpi agresiju i 1.425 dana opsade Sarajeva. Nekoliko naših profesora, alumnista i studenata ubijeni su, nekoliko je nastavnika zatočeno u logorima smrti, a mnogi su protjerani iz svojih zavičaja. Zgrada koju u toku agresije napušta i zgrada u koju se preseljava bivaju granatirane i uništavane, ali Fakultet ni u najtežim ratnim trenucima nije prekidao rad.

Nakon agresije, FIN nastoji uz angažman svih svojih uposlenika i studenata te pomoć cijele Islamske zajednice ispuniti zadatke koje mu nalaže Rijaset Islamske zajednice, kao njegov osnivač, potom Islamska zajednica općenito te šira društvena zajednica koja očekuje prisustvo i snažnije djelovanje svršenika Fakulteta ne samo u odgojno-obrazovnim ustanovama nego i u socijalnim ustanovama različitog karaktera.

U proteklih četrdeset godina FIN je uspio ustanoviti cjeloviti trociklični nastavni proces u skladu s Bolonjskom deklaracijom, čime smo ušli u jedinstveni evropski akademski prostor koji omogućava nesmetanu razmjenu studenata i nastavnika te jaču naučno-istraživačku saradnju sa svim naučno-obrazovnim ustanovama u Evropi.

Ovo znači da su se na Fakultetu stekli preduvjeti za stjecanje svih akademskih zvanja iz islamskih nauka i religijske pedagogije te stručnih zvanja u oblasti obrazovanja imama, hatiba i muallima.

Uz nastavni proces, treba spomenuti izdavačku djelatnost Fakulteta, kroz koju se tretiraju relevantna pitanja i aktualiziraju različiti aspekti islama, a u okviru koje je objavljeno, osim 20 brojeva Zbornika radova, isto toliko udžbenika, 37 hrestomatija te mnogo drugih originalnih djela i prijevoda, monografija i naučnih studija iz temeljnih islamskih nauka. Izdvajamo samo prijevod tefsira Sejjida Kutba Fi zilalil-Kur'an (U okrilju Kur'ana), koji je objavljen u trideset knjiga.

U prethodnom periodu Fakultet je organizirao veliki broj izuzetno značajnih međunarodnih skupova i ugostio je najistaknutije svjetske intelektualce koji govore i pišu o islamu, kao što su: Sejjid Husein Nasr, John Esposito, Tarik Ramadan, Jusuf el-Karadavi, Rašid el-Ganuši Mehmed Gormez, Ekmeleddin İhsanoğlu, Muhammed Seid Ramadan el-Buti i mnoge druge, kao što su i naši nastavnici učestvovali na najpoznatijim međunarodnim konferencijama u svijetu.

S tim u vezi, želim skrenuti pažnju na doprinos nastavnika Fakulteta koji skoro četiri decenije kroz elektronske i štampane medije promoviraju i afirmiraju autentični i meritorni govor o islamu koji je čvrsto utemeljen na izvorima islama Kur'anu i sunnetu, uz potpuni uvid u islamsku tradiciju Bošnjaka i zahtjeve vremena, čime se muslimanima Bosne i Hercegovine, ali i svima drugima, omogućava autentično, umjereno i odmjereno sagledavanje islamskih vrijednosti i principa u njihovom savremenom kontekstu.

SAVREMENA PERCEPCIJA ISLAMA

FIN je danas jedan od četiriju fakulteta koji djeluju u sastavu obrazovnog sistema Islamske zajednice i punopravni član Univerziteta u Sarajevu. Po broju studenata i nastavnog osoblja, čak i u okviru Sarajevskog univerziteta spada među manje fakultete, ali s obzirom na misiju koju ima, njegov značaj u velikoj mjeri prevazilazi te brojke.

Fakultet je značajan za Islamsku i širu društvenu zajednicu u BiH jer njegovih 1.082 svršenika rade kao imami, hatibi, muallimi i muallime, glavni imami, nastavnici i profesori islamske vjeronauke, profesori vjerskih predmeta i odgajatelji u medresama i drugim odgojno‑obrazovnim ustanovama te kao službenici u različitim organima i strukturi Islamske zajednice.

Oni organiziraju vjerski život u svojim džematima i kolektivima, ali i u najširem smislu vraćaju duhovnost i moralnost u naš svakodnevni život. Zahvaljujući radu tih pregalaca, još uvijek nisu zaboravljene vrijednosti poput nesebičnosti, poštenja, poštovanja i ljubavi.

Budući da je stoljećima Sarajevo bilo vjerski, kulturni i obrazovni centar Balkana, da je mnogo naših svršenika s Kosova, Makedonije, Albanije, ali i iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, očekuje se od Sarajeva, odnosno od FIN-a, da povrati tu ulogu i da bude centar nastavnih i naučno-istraživačkih aktivnosti na polju islamskih nauka. Nekoliko posljednjih godina u saradnji sa Centrom za napredne studije iz Sarajeva Fakultet organizira susrete nastavnika medresa i fakulteta s Balkana, kroz koje nastojimo ojačati saradnju i raditi na zajedničkim projektima.

Kada je u pitanju jedinstveni evropski akademski prostor, Fakultet je prije nekoliko godina, kada se začela ideja o obrazovanju imama u Njemačkoj, prepoznat kao najadekvatnija adresa na kojoj će se u saradnji s našim nastavnicima osmišljavati studijski programi na novootvorenim centrima za islamsku teologiju u Tübingenu, Osnabrücku, Münsteru i Frankfurtu.

Redovno se održavaju konferencije koje tretiraju pitanja islama u Evropi, kvalitetnije integracije muslimana u evropska društva, savremene percepcije islama i razumijevanja islama koje je oslobođeno bilo kakvog ekstremizma, redukcionizma i isključivosti.

Ovakvo razumijevanje islama naših nastavnika prepoznato je u Evropi i oni su rado viđeni gosti na različitim konferencijama i forumima na kojima se razgovara o ovim pitanjima.

40 GODINA I 1.082 STUDENTA

Za četrdeset godina Fakulteta tri programa na prvom ciklusu studija završilo je 1.082 studenta, drugi ciklus po predbolonjskom nastavnom planu i programu 102, sedam prema bolonjskom, a 41 student je stekao najviše akademsko zvanje doktora islamskih nauka. S ponosom ističemo da naši svršenici obnašaju najodgovornije i najčasnije funkcije u Islamskoj zajednici, da su među njima sadašnji reisul-ulema Husein ef. Kavazović, predsjednik Sabora IZ Hasan Čengić, da su oni rektori, dekani, univerzitetski profesori, muftije, direktori uprava, glavni imami, imami, muallimi i muallime u Bosni i Hercegovini, ali i u mnogim drugim zemljama, doslovno od Australije do Amerike, te nastavnici i vjeroučitelji, ali su također i na upravljačkim i političkim pozicijama, direktori medresa i ostalih obrazovnih ustanova. Neki su dobili i važna akademska i društvena domaća i međunarodna priznanja, kao što su članstva u akademijama nauka (poput prof. Karića, prof. Hafizovića, prof. Latića, dr. Aziza ef. Hasanovića, muftije IZ u Hrvatskoj), članstva u senatima i upravnim odborima fakulteta i univerziteta, ekskluzivnih nagrada u oblasti znanosti i kulture i sl.

FIN je dio bh. društva i dijeli s njim sve pozitivne i negativne trendove. Međutim, za razliku od svršenika drugih fakulteta, svršenici FIN-a relativno mnogo brže dolaze do posla. Nastavno‑naučno vijeće Fakulteta, nakon što na osnovu svojih kadrovskih i prostornih kapaciteta predloži broj studenata u svim statusima (redovni koje finansira osnivač, samofinansirajući i vanredni) koji se mogu upisati na FIN, taj prijedlog razmatra Rijaset IZ i, na osnovu uvida u potrebe Islamske zajednice, donosi odluku o broju studenata koji se mogu upisati u prvu godinu studija. Pošto je Fakultet islamskih nauka istovremeno i punopravni član Univerziteta u Sarajevu, preko Senata Univerziteta traži se saglasnost od Vlade Kantona Sarajevo, koja, na osnovu potreba tržišta i strategije razvoja Kantona, donosi konačnu odluku o broju studenata koji se upisuju na fakultete. Smatrao sam bitnim spomenuti ovu proceduru da se zna da odluka o upisnim kvotama nije proizvoljna i nasumična, nego se utvrđuje na osnovu preciznih podataka.

U posljednje vrijeme došlo je do interesantnog fenomena za koji se nadamo da neće uzeti maha. S jedne strane, u Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo registrirano je 19 osoba koje su nezaposlene, a završile su naš fakultet, a, s druge strane, imamo već nekoliko konkursa za džemate u ruralnim dijelovima naše domovine koji se objavljuju po drugi ili treći put.

Očito je problem naći adekvatan posao u Sarajevu i većim gradovima u Bosni i Hercegovini, ali čim se izađe iz tih gradova, posao se može naći. Drago nam je da ovo nije postao trend jer je daleko veći broj naših svršenika koji u povratničkim džematima i ruralnim naseljima vrlo odgovorno i časno izvršavaju svoje obaveze i bdiju nad našim džematlijama.

Ono na čemu Fakultet radi već godinama i što polahko počinjemo rješavati jeste pitanje jezičkih kompetencija naših svršenika, konkretnije rečeno, nedovoljnog poznavanja arapskog i engleskog jezika. Da bi se povećale jezičke kompetencije, Fakultet svake godine ima na raspolaganju lektora za arapski i engleski jezik, a posljednjih godina i za njemački jezik. Već drugu godinu, također u saradnji s Kulturnim centrom “Kralj Fahd”, organizira se za studente prve godine intenzivni kurs arapskog jezika. Tim aktivnostima nadamo se da ćemo itekako podići jezičke kompetencije naših svršenika koji bi tada bez problema trebali moći razumijevati, komunicirati i pisati na ovim jezicima.

Profesor Samir Beglerović:

Četrdeset godina rada Fakulteta islamskih nauka zapravo je prirodan nastavak razvoja muslimanskog modernog institucionalnog teološkog obrazovanja u Bosni. Naime, osnivanje Škole za šerijatske suce te pokretanje i rad, prvo, Šerijatske sudačke škole, a potom i Više islamske šerijatsko-teološke škole (VIŠT), nakon pauze od tri decenije (1945–1977), svoj savremeni izraz pronašli su u Islamskom teološkom fakultetu (ITF), kasnije preimenovanom u Fakultet islamskih nauka (FIN). Kao i ustanove koje su mu prethodile, i FIN je nastao, logično, u sasvim konkretnim historijskim, političkim, kulturnim i drugim uvjetima karakterističnim za taj period, koji su ga i odredili. Stoga, prioriteti u njegovom radu izravna su posljedica izuzetno složene društvene dinamike u Jugoslaviji, ali i u Evropi u drugoj polovini 20. stoljeća. No, ono što je, motreno iz perspektive jedne od najorganiziranijih institucija muslimana – Islamske zajednice, tada bilo najpotrebnije jeste pokretanje procesa kritičkog otvaranja muslimana prema široj jugoslavenskoj zajednici, te uvođenje forme znanstvenog interpretiranja univerzalnih istina dostavljenih čovjeku u posljednjoj Božijoj Objavi. Koliko je moguće iz ove perspektive ocijeniti, a smatram da to, barem što se tiče vremenske distance, u dostatnoj mjeri jeste moguće uraditi, prve generacije nastavnika, kao i njihovi nasljednici – druga generacija nastavnika obrazovana u prvim godinama djelovanja Islamskog teološkog fakulteta, znatan dio tih ciljeva uspješno su realizirali.

Zadržavajući tu, često u osnovnim dokumentima oslovljavanu, “teološku supstancu” studija kao procesa racionalnog artikuliranja objavljenih istina te njihovog posredovanja u savremenosti, Fakultet je programe razvijao kao, uvjetno govoreći, opći komparativni studij, nastojeći osloviti osnovne teorije ranog i klasičnog muslimanskog naslijeđa, ali i ranog te klasičnog nauka ostalih tradicija prisutnih u Bosni, a naročito monoteističkih – judaizma i kršćanstva, te u znanstvenom i praktičkom smislu njegovati kulturu i filozofiju dijaloga razvijanog iz vlastite autentičnosti i uz puno uvažavanje slobode drugog. Kao primjer tako postavljenog studija, moguće je navesti tek dio specifičnosti vezanih za studij tesavvufa (sufizma), koji je prvo izučavan dominantno u svojoj bosanskoj interpretaciji (Tesavvuf, koncept prof. Džemala Ćehajića), zatim, iz praktičnih razloga, kao dio općeg filozofijskog naslijeđa muslimana (Islamska filozofija i tesavvuf, koncept prof. Ismeta Kasumovića), onda, kao važan dio povijesti muslimanskoga mišljenja (u okviru predmeta Akaid III), potom kroz uporedno izlaganje s irfanskom tradicijom šiizma i komparativno upoređivanje s najpoznatijim teorijama moderne evropske ezoterije (Kelam shi'a u islamu i tesawwuf, koncept prof. Rešida Hafizovića), da bi, posljednjom reformom nastavnog plana i programa, bio izražen u formi osnovnog, klasičnog pristupa tom fenomenu čiji je temeljni cilj upoznavanje studenata s genezom tesavvufa, i kao teorije i kao prakse, ključnom terminologijom te najvažnijim problemima (Uvod u tesavvuf (sufizam), koncept prof. Rešida Hafizovića i prof. Adnana Silajdžića).

Imajući sve rečeno u vidu, opravdano je postaviti pitanje prioriteta ciljeva Fakulteta u narednom periodu. Uz rizik simplificiranja aktuelnih problema u našem društvu, ali i šire, smatram posebno važnim osloviti sljedeće izazove:

– indiferentnost prema realnosti duhovnog sazrijevanja, što u široj akademskoj zajednici podrazumijeva, s jedne strane, relativiziranje značaja “ideološke”, odnosno “moralne” osnove obrazovnog procesa, te, s druge strane, zanemarivanje duhovno-intelektualnog razvoja i subjekta i objekta obrazovnog procesa; uslijed toga, nastavnik i student prestaju biti ličnosti, a postaju puke “ugovorne strane” koje povezuje doslovno ugovor, a ne odgojno-obrazovni proces kao takav; kao izravna posljedica toga, značaj i nastavnika i studenta ne proističe iz njihove duhovne i intelektualne autentičnosti već iz materijalne i finansijske vrijednosti u kojoj bivaju izraženi, snagom strogo osmišljenog ugovora koji, istina, polazi od utilitarističkih pretpostavki, ali je već odavno pretvoren u jedan od izraza nekontrolirane sebičnosti pojedinca, odnosno interesnih grupa;

– antiintelektualizam – posljedica pretvaranja i promoviranja nekvalitetnog u vrijednost prosječnog, a potom izražavanje prezira te podsmijavanje istinskoj intelektualnosti, tj. prirodnom spoju: angažiranog intelekta, zrelosti duha te govorenja iz vlastite slobode – nastavnici trebaju prestati misliti, a studenti trebaju prestati učiti;

– birokratizacija akademskog života, nastavnici i studenti, direktno i indirektno, imajući u vidu ranije rečeno, više su orijentirani zadovoljavanju beskrajnih administrativnih pravila negoli sprovođenju suštine odgojnog procesa, što ih, unatoč formalnom opredjeljenju, zatvara u uske krugove, te, svjesno ili nesvjesno, pretvara u puke instrumente služenja promoviranju globalnog neoimperijalnog svijeta; “podtekst” obrazovnog procesa zapravo je snaženje ekonomskih, političkih i vojnih pozicija elitističkih zajednica, počev od lokalnih do međunarodnih, kroz služenje ideologijski uređenim političkim sistemima, umjesto promoviranje slobode ljudskog duha te autentičnosti i nepovredivosti egzistencije doslovno svakog Božijeg stvorenja.

KENAN MUSIĆ, KOORDINATOR I VIŠI ASISTENT NA KATEDRI ZA HADIS:

Na Fakultetu islamskih nauka trenutno imamo tri odsjeka: Teološki, Pedagoški i Odsjek za imame, hatibe i muallime. Ove godine počinjemo i s odsjekom – Uloga religija u izgradnji mira, zajedno s katoličkom i pravoslavnom teologijom. Naredne godine planiramo otvoriti masterski program MAE u islamskim naukama na engleskom jeziku, za koje smo već uradili silabuse i program. FIN je imao ključnu ulogu u oblikovanju religijskog identiteta muslimana, ne samo u BiH. Mi smo sinteza pristupa proučavanja islama i islamskih nauka na Zapadu i na Istoku. Među našim profesorima imate onih koji su svoje studije završili u Engleskoj, one koji su studij završili u Maleziji, one koji su radili “Fulbright programe” u SAD-u, one koji su završili Al‑Azhar, one koji su završili u Siriji. Bilo je i koji su svoje studije završili u Iraku. Naše naučavanje islama ili pristup u poučavanju islama jeste, prije svega, utemeljen na osnovnom principu autentičnosti. Nastojimo napraviti i spoj između tradicije i modernosti, odnosno da pomognemo muslimanima da u autentičnosti žive svoju tradiciju i tradicijske vrijednosti koje su nadvremenske, ali da to jednako inkorporiraju s modernošću. Treća, možda i najznačajnija stvar jesu naši odnosi s drugim zemljama. Posljednjih petnaestak godina imamo “fullbrightovce” koji dolaze iz SAD-a i provedu kod nas godinu dana na studiju. Imamo i lektora s Al‑Azhara, sarađujemo s Bečkim univerzitetom, s univerzitetima u Njemačkoj, Engleskoj, Maleziji…

 

PROČITAJTE I...

“U današnje vrijeme dosta su popularne i aktuelne društvene mreže. Bilo mi je zanimljivo da su na godišnjicu preseljenja rahmetli predsjednika Alije Izetbetgovića brojni studenti kojima sam predavao u Turskoj objavljivali statuse posvećene Aliji Izetbegoviću i njegovim mislima. Ili, s druge strane, ako odete sada u Teheran i naiđete na čovjeka mojih godina ili malo starijeg, vjerujem da će vam tu odmah, na licu mjesta, moći ispričati, opisati i prepričati govor predsjednika Alije Izetbegovića na Samitu OIC-a u Teheranu od prije 20 godina”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!