UniCredit u Italiji tetura, u BiH “rastura”

Za mnoge je Italija “evropski bolesnik”, ali je ovaj izraz korišten zbog dobro poznatih problema javnog duga i niske konkurentnosti italijanske privrede. Međutim, u posljednje vrijeme novi je problem u žiži javnosti – italijanske banke imaju ogromne probleme s nenaplativim kreditima, što prijeti da uruši finansijski sistem zemlje

Italijanska ekonomija već nekoliko godina posrće i nikako da se uspravi. Zbog toga je neki nazivaju “evropskim bolesnikom”, dok drugi tvrde da bi kriza kakvu su imali Irska, Portugal ili Grčka u italijanskoj verziji bila nešto što do sada nije viđeno u protekloj deceniji. Italija je prevelika da bi propala, a prevelika i da bi bila spašena. Ali, problemi Italije nisu od jučer, oni se godinama gomilaju.

Bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Italiji samo je četiri posto viši nego prije 15 godina, kada je ova zemlja uvela euro. Ekonomski rast još je uvijek manji nego što je bio u 2008. godini. Nezaposlenost je na 11,6 posto.

Treća najveća ekonomija Eurozone ima jedan centralni problem: roba i usluge skuplji su od konkurenata. Postoji nekoliko razloga za to. Prvo, proizvodnim sektorom Italije tradicionalno dominiraju male firme, mnoge su porodične firme. Ove su firme bile manje zainteresirane za ulaganja, a i kada su ulagale, često su to bile loše investicije, sporo su prihvatale informacione tehnologije, tako da je produktivnost sporije rasla nego u Francuskoj i Njemačkoj. Drugo, Italija ima tendenciju da se specijalizira u “low-cost” proizvodnji robe, segmentu globalne ekonomije u kojem dominira Kina.

S druge strane, činjenica je da su male i srednje firme kičma italijanske ekonomije, mnoge su od njih specijalizirane i proizvode kvalitetnu robu. Problem je fiskalni pritisak s jedne strane, a taj je pritisak uvjetovan činjenicom da Evropa ne dozvoljava devalvaciju, a s druge strane, što se banaka tiče, one su u posljednjim godinama veoma mnogo ograničile kreditna sredstva, i cijena novca u Italiji drugačija je od, naprimjer, cijene u Njemačkoj. Slične firme u Njemačkoj i u Italiji nemaju jednak pristup bankarskom kreditu, dok su se banke u međuvremenu bacile u “kocku na berzi”, i to je razlog njihove nestabilnosti. Dakle, banke se “ne klade” na produktivnost italijanske industrije, nego ulažu na berzi, tako da se mnoge italijanske firme prodaju Nijemcima i kapital sadržan u velikom “know-how” odlazi Nijemcima za male pare.

“Strukturne reforme” iz Afrike stigle u Evropu

Mnogi Italijani protive se strukturnim reformama, što su i pokazali na referendumu, jer smatraju da su te “strukturalne reforme” odavno isprobane po Africi i Južnoj Americi i uništile su te zemlje, a sada Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond daju isti recept u Evropi.

Problem konkurentnosti Italije nije nov. Od Drugog svjetskog rata Italija ima veće troškove i višu inflaciju od konkurentskih zemalja. Ali, sve je do ulaska u Eurozonu Italija bila u stanju obnoviti konkurentnost devalvacijom lire, što je izvoz činilo jeftinijim. Ta opcija više nije dostupna. Matteo Renzi, bivši premijer Italije, pokušavao je drugačiji pristup: strukturne reforme u Italiji na tržištu rada. Međutim, pokazale su se nepopularnim i objašnjavaju zašto je Renzi teško poražen na referendumu o ustavnim promjenama, piše Larry Elliott za The Guardian.

Međutim, najveće opterećenje za Italiju jesu loši, odnosno nenaplativi krediti banaka, što prijeti da uruši bankarski sistem zemlje.

Malo je zemalja koje imaju loše dugove na ovoj razini, više od 18 posto kredita italijanskih banaka jesu nekvalitetni, a zajmodavci su izdvojili sredstva da se nosi sa samo pola od toga. Nasuprot tome, manje od pet posto kredita francuskih banaka loši su krediti, dok su loši krediti britanskih banaka ispod 1,5 posto.

Poreski obveznici širom Evrope naučili su lekciju, dok se njihovim novcem spašavaju banke, vlasnici dionica ostanu netaknuti, zato su se evropski lideri složili da to više nikada ne dozvole. Prvo će vlasnici dionica u bankama snositi troškove.

Najveća italijanska banka UniCredit u drugom kvartalu prošle godine imala je iznenađujući pad kapitala. Osnovni kapital banke, što je ključna mjera finansijske stabilnosti, pao je s 10,85 posto u prvom kvartalu na 10,33 posto u drugom. Pad kapitala banke zasjenio je probleme koje UniCredit ima s lošim kreditima koji iznose 360 milijardi eura. Tih dana bivši italijanski premijer Matteo Renzi dogovarao je spašavanje najstarije, treće po veličini banke u Italiji, Monte dei Paschi di Siena, pokušavajući da spasi zemlju od bankarske krize. UniCredit je procijenio da je pad kapitala banku koštao 7-8 milijardi eura i pokušat će to nadoknaditi emisijom dionica i prodajom imovine. Neto‑profit banke u prva dva kvartala iznosio je 916 miliona eura. Kapital, kako tvrde mediji, nekoliko italijanskih banaka, među kojima su UniCredit, Monte dei Pasci i Banco Populare, ispod je zakonskog minimuma, i država će, kako je planirano, naći novac da dokapitalizira banke, no, za cijeli bankarski sektor, da bi sve banke ispunile zakonski minimum, potrebno je 38 milijardi eura. UniCredit bi, predviđaju analitičari, već početkom ove godine trebao prodati svoje loše kredite. Najveći je kritičar dokapitalizacije Carlo Messina, šef najveće italijanske banke Intesa Sanpaolo, piše Daily Mail. Intesa je trenutno najstabilnija italijanska banka koja se ne nosi s problemima koje imaju ostale velike banke.

UniCredit također planira da, kako bi izašao iz krize, sreže na hiljade radnih mjesta i pribavi 13 milijardi eura u namjeri da podupre svoje rezerve i poveća dobit do kraja ove decenije. Banka će ukinuti 14.000 radnih mjesta, ili 11 posto radne snage u Evropi i zatvorit će 1.000 poslovnica u Italiji, dok će 18 milijardi eura loših kredita prebaciti na dva nova preduzeća čiji su vlasnici američki investicioni fondovi.

No, potezi UniCredita dolaze u problematičnom trenutku za italijanske banke i privredu. Treća po veličini banka, Monte dei Paschi di Siena (MPS), pregovara o paketu za spašavanje, a Italiju očekuju prijevremeni izbori početkom godine.

Paolo Gentiloni, novi premijer Italije, obećao je u govoru pred parlamentom da je italijanska vlada spremna intervenirati u italijanskom bankarskom sektoru kako bi se osigurala stabilnost bankarskih institucija.

Dužnička kriza u Grčkoj, Portugalu ili Irskoj nije imala direktnih posljedica za bh. ekonomiju, međutim, ako bankarska kriza u Italiji eskalira, to bi svakako imalo ozbiljne posljedice u BiH. Naime, najveća banka u BiH upravo je italijanski UniCredit. Značajan udio na tržištu zauzima još jedna italijanska banka Intesa Sanpaolo banka, koja, istina, u matičnoj zemlji nema problema. No, ako tržište bude uzdrmano u Italiji, ni BiH neće zaobići talas koji će se pokrenuti.

Najveća banka u BiH

Ono što je za BiH u ovom trenutku važno jeste to što su italijanske banke u BiH stabilne. Uzmimo za primjer UniCredit d.d. Mostar, dio UniCredita koji posluje u Federaciji BiH. Ukupni kapital ove banke u posljednje tri godine konstantno raste. U 2014. kapital banke iznosio je 640 miliona maraka, a adekvatnost kapitala, što je najvažniji pokazatelj stabilnosti banke, bila je 16,4 posto, dakle iznad zakonskog minimuma od 12 posto.

U 2015. kapital banke iznosio je 719,4 miliona maraka, a adekvatnost kapitala bila je 15,2 posto i niža je nego godinu ranije. U prvoj polovini 2016. godine kapital UniCredit banke iznosio je 764 miliona maraka. Inače, ova banka ima više od 900.000 klijenata, oko 80 poslovnica, više od 250 bankomata te više od 1.200 zaposlenih.

Aktiva UniCredit banke u 2014. iznosila je 3,9 milijardi maraka, što je 24,6 posto ukupne bankarske aktive u FBiH, krediti koje je ova banka plasirala u 2014. iznosili su 2,7 milijardi maraka, što je 24,7 posto ukupnih kredita. Depoziti pohranjeni u UniCreditu iznosili su 3,03 milijarde maraka i činili su četvrtinu ukupnih depozita. Banka je 2014. ostvarila profit od 61,3 miliona maraka.

Godinu poslije, 2015., aktiva UniCredit banke popela se na 4,3 miliona maraka i činila je četvrtinu ukupne aktive banaka u FBiH, krediti su povećani na 2,9 milijardi maraka, te je banka zauzimala četvrtinu kreditnog kolača. Depoziti su također povećani i iznosili su 3,4 milijarde maraka, odnosno 26,12 posto ukupnih depozita. U 2015. banka je povećala profit koji je iznosio 79,9 miliona maraka.

Nakon prva tri kvartala 2016. godine, UniCredit je imao 4,5 milijardi maraka aktive i učešće od 25,8 posto u ukupnoj aktivi bankarskog sektora, dok su krediti banke porasli na tri milijarde maraka, što je 25,4 posto ukupnih kredita. Depoziti kod UniCredit banke iznosili su 3,5 milijardi maraka, odnosno 25,9 posto ukupnih depozita, a profit koji je banka ostvarila iznosio je 69 miliona maraka.

Ovi podaci ukazuju na to da je UniCredit banka u BiH, za razliku od njene banke-majke u Italiji, stabilna, što naravno ne znači da bi tako i ostalo ako UniCredit u Italiji zapadne u veće probleme.

PROČITAJTE I...

Islamski svijet ima ljudske i materijalne resurse više nego dovoljne za napredak. Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je od 20 najvećih svjetskih ekonomija tek jedna muslimanska (Turska)? Od 100 najelitnijih univerziteta u svijetu nema niti jednog iz muslimanske zemlje. Stopa nepismenosti među najvećim je kod muslimana. Od ukupnog broja prijavljenih patenata, zanemariv je broj iz islamskog svijeta. Najveće žrtve današnjih ratova, odnosno kriznih žarišta, uglavnom su muslimanske (Sirija, Irak, Jemen, Mianmar...)

Od 2013. do 2015. godine nije bilo promjena u poretku razvijenosti kantona, ali prošle su se godine desile dvije promjene koje, da budemo precizni, nisu rezultat stagnacije nekog od kantona, jer su svi ostvarivali značajan napredak, samo su neki malo više napredovali u odnosu na druge. Tako je Bosansko-podrinjski kanton preskočio Zeničko-dobojski, pa je sada Bosansko-podrinjski kanton na petom, a Zeničko-dobojski na šestom mjestu. Istovremeno, Posavski kanton pobjegao je sa začelja, a to mjesto prepustio Kantonu 10

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!