Ulaz slobodan: Sutra u Vijećnici promocija novog romana Irfana Horozovića

Promocija će biti održana 16. marta (četvrtak) u 19 sati u Gradskoj vijećnici u Sarajevu, a o romanu će govoriti prof. dr. Nihad Agić, mr. Irma Marić i glavni urednik biblioteke "Stav" Filip Mursel Begović. Izražavno posebno zadovoljstvo što će se ova promocija održati u godini kada jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca slavi jubilarnih 50 godina književnog rada i 70 godina života.

Poštovani,

Sedmični magazin “Stav” u saradnji s Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod” organizira promociju romana “Sokolarov sonet” bosanskohercegovačkog književnika Irfana Horozovića.

Promocija će biti održana 16. marta (četvrtak) u 19 sati u Gradskoj vijećnici u Sarajevu, a o romanu će govoriti prof. dr. Nihad Agić, mr. Irma Marić i glavni urednik biblioteke Stav Filip Mursel Begović.

Izražavamo posebno zadovoljstvo što će se ova promocija održati u godini kada jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca slavi jubilarnih 50 godina književnog rada i 70 godina života.

Dobrodošli ste na ovaj događaj, na kojem ćete imati priliku razgovarati i s autorom.

Irfan Horozović  rodio se u Banjoj Luci 27. aprila 1947. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Komparativnu književnost i jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svoj neumorni književni rad Horozović je dobio nekoliko značajnih nagrada: “Sedam sekretara SKOJ–a” (1972), Nagradu grada Banje Luke (1980), Nagradu Udruženja književnika BiH (1988), Nagradu za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu, te druge nagrade i priznanja. Zastupljen je u brojnim antologijama pripovijetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika. Jedan je od utemeljitelja bosanskohercegovačke postmodernističke literature. Do sada je objavio nekoliko romana (Kalfa, Psi od vjetra, Imotski kadija), zbirki priča (Beskrajni zavičaj) i pjesama (Kaleidoskop), te knjiga koje nadilaze klasične žanrovske okvire (Talhe ili šadrvanski vrt). Književna kritika Horozovićev je književni rad ocijenila najvišim ocjenama. Iz magijskog svijeta vlastitih proza, Horozović je dospio i do književnog kanona, pa su njegova djela čitana kako na nižim nivoima obrazovanja, tako i na studiju književnosti.

Radnja “Sokolarovog soneta” smještena je u srednjovjekovnu Bosnu, koja ga je, kaže Horozović, oduvijek zanimala kao književna tema. “Odrastao sam pokraj starih gradova. Penjao se na njih, sjedio pokraj starih zidina i ruiniranih kula. Gledao kako ih oplakuje voda. Osim vrlo bliskih Zvečaja, Grebena, Bočca i Kotora, poznati su mi iz tog razdoblja (nešto iz porodičnih, nešto iz biciklističkih razloga) i Jajce, Vinac, Soko, Ključ, Ostrožac. Napisao sam u rano doba mladosti nekoliko pjesama koje su korespondirale s tim davnim svijetom (Zvečajsko blago, naprimjer. Nije čudno da se tako zove i moja prva, pjesnička knjiga). Objavio sam, prije mnogo godina, knjigu Karta vremena. Ona je, na neki način, vremenska slika jednog malog prostora. Istovremeno je i putokaz za sve moje prethodne i kasnije knjige. Mogla bi se u njoj naslutiti i životna pustolovina sokolarovog soneta. Ništa ne nastaje u jednom trenutku. Iskustvo i vrijeme otvaraju oči trenutka i onda to nazivamo nadahnućem”, rekao je Horozović u intervjuu za “Stav”.

U romanu “Sokolarov sonet” uočava se piščev koncept tradicionalne književnosti, iako, djelo pripada južnoslavenskoj interliterarnoj zajednici našega doba. Tekst širi egzistencijalnu pobunu i napokon će izvojevati pobjedu estetskim oružjem. Horozović odista vješto umije zamijesiti poetičke osobitosti bošnjačke književnosti s hibridima i sličnostima sa susjednim književnostima. Reanimiraju se i miješaju povijesne i društvene kontekstualizacije u oblandi lijepogovora i u službi obnove tradicionalne književno historijske paradigme s autoimaginativnim aplikacijama. Za nj je vrlo impresivno i točno konstatirao hrvatski književni povjesničar Slobodan Prosperov Novak, imajući u obzir njegov cjeloviti opus: “Horozović kao da citira tisuće islamskih mudraca i sve što on riječima dotakne postane metaforom knjižnice, velikom pričom o malim stvarima i malim sudbinama”, a to je odlika, dodali bismo, povlaštenih i izabranih pisaca.

PROČITAJTE I...

Ilahija od svog nastanka u 13. stoljeću do danas predstavlja najrasprostranjeniju orijentalno-islamsku formu iskazivanja ljubavi prema Bogu. Njenim začetnikom smatra se Ašik Junus, kojeg ujedno opisuju i kao najvećeg pisca ilahija. Postoji i mišljenje da su ilahije u nastanku s Ašikom Junusom bile na svom vrhuncu i da su nakon njegovog preseljenja u neprestanoj silaznoj putanji. Ako je ovo tačno, onda je vrijeme u kojem živimo najmanje pogodno za ilahije

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!